REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-165/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Adelli Radić, odvjetnici u Splitu, protiv tužene MŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Karmen Ivančević Marinković, odvjetnici u Splitu, radi spora iz nasljeđivanja, odlučujući o reviziji tužene protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-526/2024-3 od 19. lipnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3363/2016 od 26. travnja 2024., u sjednici održanoj 10. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Ukida se presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž- 526/2024-3 od 19. lipnja 2024. i presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 3363/2016 od 26. travnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I. Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu iza pok. VŠ iz [adresa] ne ulazi ½ dijela izgrađene obiteljske grobnice na groblju [adresa], čestica br. [katastarska čestica], veličine 8 m2, sa 6 mjesta a koja grobnica je upisana na ime tužitelja LŠ, jer ona ne predstavlja bračnu stečevinu tužitelja i pokojne NŠ.
II. Nalaže se tuženici, naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.334,10 eura.“.
1.1. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužene te je potvrđena prvostupanjska presuda.
2. Rješenjem ovog revizijskog suda poslovni broj Revd-5005/2024-2 od 28. svibnja 2025. dopušteno je tuženoj podnošenje revizije protiv drugostupanjske presudu u odnosu na sljedeća pravna pitanja:
„1. Je li sud temeljem članka 8. Zakona o parničnom postupku bio obvezan u okviru prava na slobodnu ocjenu dokaza, navesti ocjenu svih izvedenih dokaza i čini li u suprotnom bitnu povredu odredaba Zakona o parničnom postupku?
2. Čini li sud bitnu povredu odredaba Zakona o parničnom postupku kad smatra utvrđenom činjenicu da je ZŠ dala sinu novce za kupnju grobnice te nije tražila povrat istih i kad navodi da nitko nije dokazao drugačije iako su u postupku izvedeni dokazi iz kojih proizlazi suprotno, a osobito kad nije izveo dokaze koje je tužena predlagala? Može li sud odbiti dokazne prijedloge stranke i zaključiti da nije dokazala svoje navode?“.
3. Tužena je sukladno navedenom rješenju ovog revizijskog suda protiv drugostupanjske presude podnijela reviziju.
3.1. Tužitelj nije podnio odgovor na reviziju tužene.
4. Revizija tužene je osnovana.
5. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski sud u povodu revizije ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a toga Zakona zbog kojeg je dopuštena.
6. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice naveden pod stavkom I. izreke prvostupanjske presude.
7. Uz utvrđenje da je predmetna obiteljska grobnica kupljena na ime tužitelja i plaćena novcem koji su tužitelju darovali njegovi roditelji (posebnom imovinom tužitelja) prvostupanjski sud prihvaća predmetni tužbeni zahtjev.
7.1. Drugostupanjski sud prihvaća takva činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda te odbija žalbu tužene i potvrđuje prvostupanjsku presudu.
8. U odnosu na pravo pitanje navedeno pod rednim brojem 1. mjerodavan izvor prava je odredba čl. 8. ZPP koja glasi:
„Koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.“.
8.1. Iz te odredbe, između ostalog, proizlazi da je sud pri donošenju zaključka o postojanju pravno odlučnih činjenica dužan savjesno i brižljivo ocijeniti sve izvedene dokaze kako zasebno tako i zajedno. To je ujedno i odgovor na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 1.
9. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud, iako je saslušao i svjedoke DŠ i TŠ, propustio je ocijeniti te dokaze, a čime je dakle u postupku pred nižestupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP.
9.1. Kako je drugostupanjski sud odlučujući o žalbi tužene, propustio sankcionirati navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka to je i drugostupanjski sud počinio istu bitnu povredu odredaba parničnog postupka.
10. U odnosu na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 2. mjerodavni izvori prava su:
- odredba čl. 219. st. 1. ZPP koja glasi: „Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.“.
- odredba čl. 221.a ZPP koja glasi: „Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.“.
10.1. Iz navedenih zakonskih odredaba proizlazi da sud ne može primijeniti pravilo o teretu dokazivanja, a da ne izvede i ocjeni i sve dokaze predložene od stranke na kojoj je teret dokazivanja ili da ne iznese razumne razloge zbog kojih nije izveo predložene dokaze. To je dakle ujedno i odgovor na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 2.
11. U konkretnom slučaju nižestupanjski sudovi zaključuju da tužena nije uspjela dokazati da je predmetna obiteljska grobnica kupljena novcem koji bi predstavljao bračnu stečevinu tužitelja i pok. VŠ, pa iako je tužena na tu okolnost predlagala i saslušanje svjedoka BŠ i ĆŠ, a koji dokazni prijedlozi nisu prihvaćeni, a niti su izneseni razlozi neprihvaćanja tih dokaznih prijedloga.
11.1. Time je dakle u postupku pred nižestupanjskim sudovima počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 219. st. 1. i čl. 221.a ZPP.
12. Radi nepravilnosti odluke nižestupanjskih sudova o predmetnom tužbenom zahtjevu tužitelja, kao nepravilna ukazuje se i odluka nižestupanjskih sudova o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.
13. S obzirom na izneseno valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP ukinuti obje nižestupanjske presude te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
13.1. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o predmetnom tužbenom zahtjevu tužitelja te o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.
Zagreb, 10. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
