REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4247/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, sa sjedištem u Zagrebu, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB 00432869176, sa sjedištem u Zagrebu, Capraška ulica 6, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu OLUJIĆ, PEZIĆ & PARTNERI d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Trg Marka Marulića 2, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž - 985/2024-4 od 4. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-54/2024-10 od 12. studenoga 2024., u sjedn ici održanoj 10. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-985/2024-4 od 4. lipnja 2025., u odnosu na pitanje:

Predstavlja li u parničnom postupku u kojem HZMO potražuje naknadu štete po obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu za HZMO - puni iznos isplaćene obiteljske mirovine u skladu s člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13) ili štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05)?

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-985/2024-4 od 4. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-54/2024-10 od 12. studenoga 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, smatrajući da pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana drugostupanjska presuda odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda (odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-5292/2019 od 16. lipnja 2020., Revt-412/2018 od 22. travnja 2020. i Rev- 2530/2018 od 8. siječnja 2020.), kao i da je praksa drugostupanjskih sudova neujednačena (odluke Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2626/2020 od 29. ožujka 2021., Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-507/2021 od 6. srpnja 2021. i Gž- 663/2022 od 13. srpnja 2022., Županijskog suda u Rijeci broj Gž -3869/2020 od 26. travnja 2022., Županijskog suda u Splitu broj Gž-1349/2021 od 14. listopada 2021. i Gž-766/2022 od 2. travnja 2025., Županijskog suda u Sisku broj Gž-1134/2021 od 18. travnja 2024. i Gž-808/2021 od 24. travnja 2024., i dr. te odluka Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-5462/2020 od 22. travnja 2022.), slijedom čega se poziva na razlog propisan člankom 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

2. Pitanja koja je tužitelj naznačio u prijedlogu glase:

''1) Predstavlja li u parničnom postupku u kojem HZMO potražuje naknadu štete po obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu za HZMO - puni iznos isplaćene obiteljske mirovine u skladu s člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13) ili štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05);

2) Može li stvarna šteta za tužitelja biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu u situaciji kada je rješenjem HZMO utvrđena obiteljska mirovina, koja se u članku 27. stavak 3. ZOOP ne spominje;

3) Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema članku 27. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno članku 27. stavak 3. tog Zakona, je li odredba članka 27. stavak 3. navedenog Zakona primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno članaka 161.-164. Zakona o mirovinskom osiguranju;

4) Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom obiteljske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznom osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete te odstupa li u tom pogledu drugostupanjska odluka od pravnog shvaćanja izraženog u odluci revizijskog suda broj Rev-5292/2019 od 16.06.2020. godine;

5) Je li Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom obiteljske mirovine određene prema tom Zakonu, te je li Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" 157/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" 151/05) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2006.?''.

3. Tuženik nije odgovorio na prijedlog tužitelja.

4. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da je drugo naznačeno pitanje važno pitanje jer su za to pitanje izneseni odgovarajući razlozi važnosti u vidu postojanja različite prakse drugostupanjskih sudova o tome predstavlja li stvarnu štetu iznos koji tužitelj isplaću je svom osiguraniku u smislu odredaba članaka 161. do 165. ZMO (koje je pravno shvaćanje izraženo primjerice u odluci Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1105/2022 od 29. studenoga 2023.) ili stvarnu štetu predstavlja razlika između utvrđene obiteljske mirovine i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena s osnove povrede na radu, a koje je shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci.

5. Slijedom iznesenog je na temelju odredbe članka 385.a stavak 1. u vezi s člankom 389.b stavkom 3. ZPP valjalo riješiti kao u izreci.

6. U odnosu na ostala naznačena pitanja smatra se da je prijedlog povučen (članak 389.b. stavak 3. ZPP).

Zagreb, 10. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil