REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-101/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Gordana Knezović, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Staroslavenski institut, OIB 15291942541, Zagreb, Demetrova 11, kojega zastupa punomoćnik Darko Belaić, odvjetnik u Zagrebu, radi donošenja presude kojom se nadomješta ugovor o kupoprodaji stana, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-21/2024-2 od 5. lipnja 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps - 43/2021-13 od 23. ožujka 2023., u sjednici održanoj 10. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužiteljici revizija protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-21/2024-2 od 5. lipnja 2025. zbog pravnog pitanja:
„S obzirom na sadržaj Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika gdje je navedeno što se smatra predmetom parnice iz stambenih odnosa da bi se mogla primijeniti jednokratna nagrada, u stambenom predmetu u kojem se tužbenim zahtjevom traži presuda kojom će se nadomjestiti ugovor o kupoprodaji stana radi li se o sporu iz stambenih odnosa na koji bi se mogao primijeniti Tbr. 7. toč. 2. Tarife?“.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-21/2024-2 od 5. lipnja 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps - 43/2021-13 od 23. ožujka 2023.
2. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
„1. S obzirom na sadržaj Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika gdje je navedeno što se smatra predmetom parnice iz stambenih odnosa da bi se mogla primijeniti jednokratna nagrada, u stambenom predmetu u kojem se tužbenim zahtjevom traži presuda kojom će se nadomjestiti ugovor o kupoprodaji stana radi li se o sporu iz stambenih odnosa na koji bi se mogao primijeniti Tbr. 7. toč. 2. Tarife?
2. Je li ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, u smislu postojanja nedostatka zbog kojeg se presuda ne može ispitati, ako je sud odbio prijedlog stranke za spajanje predmeta pred istim sudom radi jedinstvenog raspravljanja, iako se radilo o istoj pravnoj stvari te bi zajedničko raspravljanje omogućilo ujednačeno vrednovanje istih dokaza, a pritom u presudi nije naveo niti obrazložio razloge za odbijanje prijedloga, osobito ako bi spajanje moglo dovesti do utvrđenja odlučne činjenice bitne za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva?
3. Može li sud primijeniti pravilo o teretu dokazivanja prije nego što je ocijenio dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a te je li na taj način počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 8. i čl. 221a. ZPP-a te bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. i toč. 6. ZPP-a?
4. Ako je Republika Hrvatska dala suglasnost za upis vlasništva javnoj ustanovi koju je osnovala koja je do tog trenutka bila u društvenom vlasništvu, imaju li Republika Hrvatska i ta javna ustanova u predmetu radi otkupa stana status običnih materijalnih suparničara, s obzirom na razdvojivost pravnih osnova i mogućnost donošenja odvojene presude, ili pak postoji takva povezanost njihovih pravnih položaja u odnosu na predmet tužbenog zahtjeva, da predstavljaju nužne suparničare, kod kojih presuda mora imati isti učinak prema oboma?
5. Tko je bio legitiman za sklapanje ugovora o otkupu stana u razdoblju nakon stupanja na snagu Zakona o vlasništvu (1. 1. 1997.) pa do stvarnog prijenosa vlasništva na javnu ustanovu koju je je osnovala Republika Hrvatska? Je li to bila Republika Hrvatska ili tuženik koji još nije bio upisan kao vlasnik?“.
3. U odgovoru na prijedlog tuženik osporava navode tužiteljice.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da je postavljeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa viših sudova nije jedinstvena (npr. Odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-549/2017 od 18. listopada 2017. i Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-264/2015-2 od 23. svibnja 2017. u suprotnosti su sa pobijanom odlukom).
5. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci, a na temelju iste odredbe za ostala pravna uzeto je da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
Zagreb, 10. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
