REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: 75 K-502/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivani Parać Krišto kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Kolanović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice ŽĐ, zbog kaznenog djela iz čl. 224. st. 4. i 1. u vezi čl. 61. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 84/05., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11., 125/11., 143/12. - dalje: KZ/97) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva Zadar broj K-DO-797/15 od 6. rujna 2016., nakon održane javne rasprave u nazočnosti zastupnice optužbe, okrivljenice i branitelja, te objave 10. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenica ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ž, kći pok. E i C, rođena **.**.1949. u [adresa], gdje i prebiva, [adresa], državljanka RH, VŠS, udana, majka dvoje djece, u mirovini, s mjesečnim primanjima oko 900,00 eura, srednjeg imovnog stanja, vlasnica kuće, bez pokretnina, ne vodi se drugi postupak, neosuđivana,

k r i v a  j e

što je u razdoblju od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2013., u Zadru, u cilju da se u znatnoj mjeri materijalno okoristi nepripadnim ostvarenjem prava na uvećani osobni odbitak i priznavanjem olakšica te prava na naknadu za putne troškove, koristeći činjenicu da od ranije ima prijavljeno mjesto prebivališta u [adresa], koje mjesto se nalazi na području posebne državne skrbi 2. skupine, a svjesna da od ranije stvarno živi sa suprugom EĐ i djecom CĐ s prijavljenim prebivalištem u [adresa] od 1979. i ĆĐ s prijavljenim prebivalištem u [adresa] od 2003. u svojoj kući u [adresa] koju je stekla darovanjem zemljišta od majke BĐ te građenjem zajedno sa suprugom , protivno odredbama čl. 38. i čl. 63. st. 2. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15., 44/16., 115/16.) za svaku od godina u navedenom razdoblju podnosila Poreznoj upravi, Ispostavi Zadar prijave poreza na dohodak, lažno prikazujući službenicima te Ispostave da stvarno živi u prije navedenom mjestu [adresa] u kući u suvlasništvu njenog supruga kojemu je pripao prostor drugog kata i potkrovlja površine 54 m2, zbog čega su joj oni time uvjereni da trebaju primijeniti olakšice i umanjenja u odnosu na činjenicu prebivališta na području posebne državne skrbi 2. skupine, nepripadno isplatili pojedinačne iznose povrata poreza na dohodak, pa tako:

- za 2005. iznos od 6.241,38 kuna, iako joj je stvarno trebalo vratiti samo 361,37 kn,

- za 2006. iznos od 6.461,80 kuna, iako joj je stvarno trebalo vratiti samo 221,80 kn,

- za 2007. iznos od 3.360,04 kuna, iako je trebala uplatiti 1.440,00 kn,

- za 2008. iznos od 6.090,02 kuna, iako joj je stvarno trebalo vratiti samo 240,02 kn,

- za 2009. iznos od 5.820,02 kuna, iako joj je stvarno trebalo vratiti samo 360,02 kn,

- za 2010. iznos od 2.979,83 kuna, iako joj je stvarno trebalo vratiti samo 3,95 kn,

- za 2011. iznos od 2.620,80 kuna, iako joj stvarno nije trebalo ništa vratiti, te također da bi poslodavcu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje neistinito prikazala da svakodnevno putuje na posao iz [adresa] u [adresa] i nazad te po toj osnovi primala naknadu za putne troškove u razdoblju od veljače 2010. do prosinca 2013. u ukupnom iznosu od 29.030,00 kuna, iako joj je pripadala samo naknada za mjesni prijevoz u Zadru u iznosu od 9.456,66 kuna, pa je iznos od 19.573,34 kuna nepripadno primila, čime da se na štetu Republike Hrvatske okoristila za ukupno

53.400,00 kuna, odnosno 7.087,40 eura,

dakle, s ciljem da sebi pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist dovela nekoga lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica u zabludu i time ga navela da na štetu svoje imovine nešto učini, čime je i pribavljena takva korist,

pa je time počinila produljeno kazneno djelo protiv imovine - prijevara, opisano i kažnjivo po čl. 224. st. 4. u vezi st. 1. i u vezi čl. 61. KZ/97.

II. Temeljem istih zakonskih odredbi okrivljenicu se osuđuje na

KAZNU ZATVORA

u trajanju 8 (osam) mjeseci.

III. Temeljem čl. 67. st. 1., 2., 3. i 4. KZ/97 okrivljenici se izriče

UVJETNA OSUDA

tako da se izrečena kazna zatvora od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko ista u razdoblju od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV. Temeljem čl. 560. st. 1. i 2. u vezi čl. 557. st. 2. i 3. ZKP/08 utvrđuje se da 53.400,00 kuna, odnosno 7.087,40 eura, predstavlja imovinsku korist koju je okrivljenica ostvarila počinjenjem predmetnog kaznenog djela, te se utvrđuje da je ovaj novčani iznosi imovina Republike Hrvatske i nalaže se okrivljenici da Republici Hrvatskoj isplati 53.400,00 kuna, odnosno 7.087,40 eura u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti presude.

V. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 okrivljenica je dužna naknaditi paušalni trošak provedenog postupka u iznosu 150,00 (stopedeset) eura, koji iznos je dužna uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je 7. rujna 2016. podiglo optužnicu posl.br. K-DO-797/15 protiv okrivljenice tereteći je za učin kaznenog djela iz čl. 224. st. 4. u vezi st. 1. i u vezi čl. 61. KZ/97 koja je potvrđena rješenjem ovog suda od 21. studenog 2016. posl.br. Kov-417/16.

1.1. Ovaj sud je donio presudu posl.br. K-519/16 od 4. rujna 2019. koja je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 21. rujna 2020. posl.br. Kž-347/20 ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje.

1.2. Potom je ovaj prvostupanjski sud je donio presudu posl.br. K-579/2020 od 23. studenog 2021. koja je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 19. srpnja 2022. posl.br. Kž-561/2022 ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje. Optužnica je uređena na raspravi 1. srpnja 2019. i 5. veljače 2026.

2. Iznoseći stav o osnovanosti optužbe okrivljenica je u ponovnom postupku navela, kao i ranije, da se ne smatra krivom za učin kaznenog djela koje joj se optužnicom stavlja na teret i obranu iznijela na kraju dokaznog postupka.

3. U dokaznom postupku pročitana je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] od 18. travnja 2014. (l.s. 6), preslik kartona prebivališta okrivljene i supruga (l.s. 7-8), podnesak HZMO o isplati troškova prijevoza od 23. travnja 2014. (l.s. 10), podnesak HZZO o naknadi za putne troškove (l.s. 12), očitovanje Porezne uprave, Područnog ureda Zadar od 12. rujna 2014. sa preslikom poreznih prijava za okrivljenu i supruga (l.s. 21-175), izvod iz zemljišne knjige ovog suda od 22. rujna 2014. ZK UL [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i izvadak iz knjige položenih ugovora ZK UL [broj ZK uloška] pod uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvod iz zemljišne knjige ZK UL [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i ZK UL [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 177-182, 244), aneksi ugovora o radu okrivljene dostavljeni od HZZO sa pratećom dokumentacijom (l.s. 187-218), ugovori o radu za supruga okrivljene RĐ (l.s. 220-230), rješenja Općine Zadar, općinskog zavoda za katastar i geodetske poslove Zadar od 2. veljače 1983. (l.s. 233-237), ugovor o darovanju nekretnine od 30. siječnja 2003. (l.s. 238-241), uvjerenje i prijepis posjedovnog lista od 11. svibnja 2015. Područnog ureda za katastar Zadar (l.s. 242-243), dokumentacija koja se odnosi na ĆĐ (l.s. 250-272), dokumentacija koja se odnosi na CĐ (l.s. 274-275), podnesak Elektre Zadar od 25. svibnja 2015. (l.s. 276), dokumentacija Vodovod d.o.o. [adresa] (l.s. 277-280), rješenje ovog suda od 15. listopada 2004. Ovr-1244/02 (l.s. 281), presuda i rješenje ovog suda od 15. svibnja 2002. P-529/02 (l.s. 282-285), ugovor o darovanju nekretnine od 30. siječnja 2003. (l.s. 286-289), podnesak Porezne uprave, Područnog ureda Dalmacija, Službe za utvrđivanje poreza i doprinosa od 28. srpnja 2015. (l.s. 283), preslik kartona osobne iskaznice za LĐ (l.s. 298-299), dokumentacija koja se odnosi na nevjestu okrivljene HĐ odnosno AĐ (l.s. 300 -312), očitovanje HZZO od 1. listopada 2015. o razlici putnih troškova (l.s. 313), podnesak Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Uprave za mirovinski sustav od 7. listopada 2015. (l.s. 316), medicinska dokumentacija za RĐ (l.s. 352-359), dokumentacija Vodovod d.o.o. (l.s. 360-369), dokumentacija HEP d.o.o. (l.s. 371-398), imovinskopravni zahtjev RH ODO-Zadar GUO od 22. rujna 2016. (l.s. 415-419), podnesak HZZO od 19. rujna 2016. (l.s. 420-421), podnesak Porezne uprave, Područnog ureda Dalmacija od 19. rujna 2016. (l.s. 422-423), zapisnik ovog suda od 25. travnja 2017. na kojem je saslušan svjedok EĐ i DĐ (l.s. 437-439), zapisnik ovog suda od 19. lipnja 2017. na kojem je saslušan svjedok ĆĐ i CĐ (l.s. 444 -449), zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐĐ sastavljen u Županijskom sudu u Zagrebu 28. ožujka 2019. pod poslovnim broj Kir-422/19 (l.s. 453), podnesak Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra od 13. rujna 2021. (l.s. 525-527), podnesak HZMO područna služba [adresa] od 12. listopada 2021. (l.s. 528), izvod iz prekršajne i kaznene evidencije za okrivljenicu (l.s. 569 i 571), te je saslušana okrivljenica.

4. Budući je nakon počinjenja kaznenog djela iz čl. 224. st. 4. i 1. KZ/97 izmijenjen Kazneni zakon 1. siječnja 2013. ovaj sud je utvrdio postojanje pravnog kontinuiteta sa kaznenim djelom opisanim u čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24., 136/25. - dalje: KZ/11). Člankom 3. st. 1. KZ/11 propisano je da se prema počinitelju primjenjuje Zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je kazneno djelo počinjeno, dok je u stavku 2. istoga članka propisano da ako se zakon nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude izmijeni jednom ili više puta primijenit će se zakon koji je najblaži za počinitelja.

4.1. U čl. 224. st. 4. u vezi st. 1. KZ/97 za ovo kazneno djelo bila je propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, a u čl. 236. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11 je propisana kazna od 1 do 8 godina. Stoga se KZ/97 primjenjuje u ovom konkretnom slučaju kao Zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja inkriminiranog kaznenog djela .

4.2. K tome, sud je uzeo u obzir i odredbu čl. 87. st. 29. KZ/11 (budući je u KZ/97 u pitanju kvalificirani oblik ovog kaznenog djela) gdje je određeno da zakonsko obilježje „znatna imovinska korist i šteta“ postoji ako prelazi 60.000,00 kn, dok je prema pravnom shvaćanju Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su IV/1997 od 24. studenoga 1997., koje je važilo u vrijeme počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, ovo obilježje egzistiralo kada je vrijednost imovinske koristi i štete prelazila 30.000,00 kn.

5. Obzirom na stajalište obrane izneseno u završnom govoru da bi u ovom predmetu nastupila zastara, kazati je da su u općem dijelu KZ/11 produljeni zastarni rokovi propisani u općem dijelu KZ/97, te je člankom 86. KZ/11 propisano: „Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona.“ Ovdje se radi o izravnom produljenju zastarnih rokova propisanih u općem djelu kaznenog zakona.

5.1. Člankom 81. st. 3. KZ/11 jasno je propisano da ako je prije proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka donesena prvostupanjska presuda, zastara kaznenog progona produljuje se za dvije godine, a u ovom konkretnom predmetu donesene su dvije prvostupanjske presude, koje su ukinute i predmet vraćen ovom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Stoga, po viđenju ovog suda, zastara u ovom predmetu nije još nastupila, odnosno neće nastupiti do 31. prosinca 2030.

6. Tijekom postupka nije bilo sporno da je okrivljenica određeno vrijeme imala prijavljeno prebivalište u [adresa], koje mjesto se nalazi na području posebne državne skrbi 2. skupine, da je bila zaposlena u [adresa], da je primala putni trošak dolaska na posao s adrese u [adresa] u [adresa], te da je živjela određeno vrijeme sa suprugom EĐ i djecom CĐ i ĆĐ s pri javljenim prebivalištem u [adresa], koju je stekla darovanjem od majke BĐ.

6.1. Sporno je bilo u kojem razdoblju je okrivljenica prebivala u [adresa], a u kojem razdoblju u [adresa], kao i je li lažno prikazivala Poreznoj upravi i poslodavcu HZZO da joj je prebivalište u inkriminiranom razdoblju bilo u [adresa], te i da od tamo putuje u [adresa] na posao.

7. Pregledom materijalne dokumentacije sadržane u spisu, po viđenju ovog suda, nepobitno je utvrđeno kako slijedi:

- iz potvrde o privremenom oduzimanju premeta serijski broj: [serijski broj] od 18. travnja 2014. (l.s. 6) da je oduzeta preslika kartona o prijavi prebivališta okrivljene i njezinog supruga EĐ (l.s. 7-8) iz kojih je evidentno da su prijavili prebivalište na adresi [adresa] i to 30. prosinca 2013. Što se tiče sinova okrivljenice iz preslike kartona osobne iskaznice za ĆĐ proizlazi da je on imao prebivalište na adresi [adresa]. tijekom 2003. do veljače 2006. kada je njegova adresa postala [adresa]; a iz preslike kartona osobne iskaznice za CĐ proizlazi da je njegovo prebivalište 2011. evidentirano na adresi [adresa];

- iz očitovanja HZMO od 23. travnja 2014. (l.s. 10) da su suprugu okrivljenice MĐ isplaćivani troškovi prijevoza za relaciju [adresa] i za gradski prijevoz u ukupnom iznosu 7.116,86 kn uz napomenu da je u to uračunata cijena mjesečne radničke pokazne karte za relaciju [adresa] (5.136,86 kn) i cijena radničke pokazne karte za gradski prijevoz (1.970,00 kn) i to za 2004., dok se za 2005. radi o 6.108,00 kuna do kojeg se dolazi zbrajanjem 4.128,00 kuna i 1.980,00 kuna, te je navedeno da je od 2006. nadalje došlo do isplaćivanja naknade prijevoza samo za gradski prijevoz;

- iz očitovanja HZZO od 20. svibnja 2014. (l.s. 12) da je okrivljenica primala naknadu za putne troškove: 2.328,00 kn za mjesni prijevoz u [adresa] za 2004., 2.118,50 kn za mjesni prijevoz u [adresa] za 2005., 2.202,60 kn za mjesni prijevoz u [adresa] za 2006., 2.145,40 kn za mjesni prijevoz u [adresa] za 2007., 2.159,73 kn za mjesni prijevoz u [adresa] za 2008., 2.213,33 kn za mjesni prijevoz u [adresa] za 2009., 200.00 kn za mjesni prijevoz u [adresa] za 2010., 1.000,00 kn za mjesni prijevoz u [adresa] za 2014., 6.096,00 kn za relaciju Novigrad-Zadar za 2010., d 7.084,00 za relaciju Novigrad-Zadar za 2011., 7.820,00 za relaciju Novigrad-Zadar za 2012., 8.030,00 za relaciju [adresa] za 2013.;

- iz očitovanja HZZO od 1. listopada 2015. o razlici putnih troškova (l.s. 313) da su za djelatnicu ŽĐ dostavljeni podaci o putnim troškovima: - za razdoblje od veljače 2010. do kraja 2010. isplaćen je iznos od 6.096,00 kn za relaciju [adresa] umjesto 1.959,99 kn koliko bi pripadalo za mjesni prijevoz na području [adresa];

- za razdoblje cijele 2011. isplaćen je iznos od 7.084,00 kn za relaciju [adresa] umjesto 2.146,67 kn koliko bi pripadalo za mjesni prijevoz na području [adresa]; - za razdoblje cijele 2012. isplaćen je iznos od 7.820,00 kn za relaciju [adresa] umjesto 2.600,00 kn koliko bi pripadalo za mjesni prijevoz na području [adresa]; - za razdoblje cijele 2013. isplaćen je iznos od 8.030,00 kn za relaciju [adresa] umjesto 2.750,00 kn koliko bi pripadalo za mjesni prijevoz na području [adresa]. Na kraju očitovanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje navedeno je da je kroz navedene 4 godine ostvarena razlika od 19.573, 34 kn;

- iz očitovanja Porezne uprave [adresa] s preslikom poreznih prijava za okrivljenicu i njezina supruga od 12. rujna 2014. (l.s. 21-175) da su dostavljene preslike poreznih prijava za RĐ za 2005., 2007., 2008., 2011., 2012. i 2013. dok je za neke od godina napomenuto da nisu pronađene u pismohrani (2004., 2006., 2009., 2010.). Za okrivljenicu je navedeno i da su dostavljene porezne prijave za 2005. do 2012. osim 2006. za što je napomenuto da nije pronađeno u pismohrani te je takva napomena navedena i za 2004.;

- iz očitovanja Porezne uprave od 28. srpnja 2015. evidentno je da je okrivljenica na ime prijavljenog prebivališta u [adresa] ostvarila povrat poreza na sljedeći način: - 6.241,38 kn umjesto 361,37 kn koliko bi dobila je prebivalište prijavljeno u [adresa] za 2005.; - 6.461,80 kn umjesto 221,80 kn koliko bi dobila je prebivalište prijavljeno u [adresa] za 2006.; - 3.360,04 kn umjesto 1.440,00 kn koliko bi dobila je prebivalište prijavljeno u [adresa] za 2007.; - 6.090,02 kn umjesto 240,02 kn koliko bi dobila je prebivalište prijavljeno u [adresa] za 2008.; - 5.820,02 kn umjesto 360,02 kn koliko bi dobila je prebivalište prijavljeno u [adresa] za 2009.; - 2.979,83 kn umjesto 3,95 kn koliko bi dobila je prebivalište prijavljeno u [adresa] za 2010.; - 2.620,80 kn umjesto 0,00 kn koliko bi dobila je prebivalište prijavljeno u [adresa] za 2011. Dakle, iz priloženih preslika poreznih prijava proizlazi da su za navedene godine doista navedene porezne prijave za navedene godine;

- iz ugovora o radu za supruga okrivljene RĐ (l.s. 220-230) da je također još prije 2000. zaključio ugovor o radu s tadašnjim republičkim fondom mirovinskog i invalidnog osiguranja te nakon toga i s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje;

- iz izvoda iz zemljišne knjige ovog suda od 22. rujna 2014. zk.ul . 770 k. o. [katastarska općina] i izvadak iz knjige položenih ugovora zk. ul. [broj ZK uloška] podul. 6799 k. o. [katastarska općina], izvod iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 177 -182, 244) da je EĐ upisan kao suvlasnik nekretnine u [adresa], kao i nekretnine u [adresa] u [adresa], dok je ŽĐ upisana kao vlasnica nekretnina na području k. o. [katastarska općina];

- iz aneksa ugovora o radu okrivljene dostavljeni od HZZO sa pratećom dokumentacijom (l.s. 187-218) da je ŽĐ zaključila ugovor o radu s Hrvatskim zavodom za zdravstvenim osiguranjem nakon čega je dolazilo do aneksa ugovora, pa je aneks napravljen i 2014.;

- iz rješenja Općine Zadar, Općinskog zavoda za katastar i geodetske poslove Zadar od 2. veljače 1983. (l.s. 233-237) da ŽĐ ima određena prava glede nekretnine u [adresa] i da je ostala posjednica nekretnine 149/3 i 149/4 koje su u naravi zgrada i dvor i da su ranije u naravi predstavljale oranicu i da je ranija posljedica bila njezina majka BĐ što proizlazi i iz zapisnika tog tijela, te je izvršen i uvid u ugovor o darovanju nekretnine od 30. siječnja 2003. (l.s. 238-241) iz kojeg proizlazi da je BĐ nekretnine darovala ŽĐ. Na istu nekretninu se odnosi presuda i rješenje ovog suda od 15. svibnja 2002. posl.br. P-529/02 (l.s. 282-285), ugovor o darovanju nekretnine od 30. siječnja 2003. (l.s. 286-289), podnesak Porezne uprave, Područnog ureda Dalmacija, Službe za utvrđivanje poreza i doprinosa od 28. srpnja 2015. (l.s. 283). K tome, iz uvjerenja i prijepis posjedovnog lista od 11. svibnja 2015. Područnog ureda za katastar Zadar (l.s. 242-243) također proizlazi da je ŽĐ

ŽĐ evidentirana kao posjednica tih nekretnina;

- iz dopisa, odnosno očitovanja Elektre Zadar od 25. svibnja 2015. (l.s. 276) da je EĐ evidentiran kao kupac odnosno korisnik priključka električne energije na adresi [adresa], još od 27. prosinca 1984. Isto tako tu su i računi (l.s. 371 -398) na ime EĐ koje je izdao HEP, odnosno Elektra Zadar za razdoblje od 2007. do 2013. te je tu i daljnja dokumentacija koja se odnosi na potrošenu električnu energiju s time da se to odnosi na još ranije razdoblje i to na 2005.;

- iz očitovanja Vodovoda d.o.o. (l.s. 277-280) da je od **.**.1984. EĐ evidentiran kao kupac odnosno korisnik priključka na vodoopskrbni sustav adresu [adresa], bio evidentiran u odnosu na priključak na vodovodnu mrežu za nekretninu u [adresa]., odnosno u priložene kartice kupca utvrđeno je da je u razdoblju od 2002. do 2014. dolazilo do računa za vodu i to na ime EĐ, dok iz dokumentacije dostavljene uz dopis Vodovod d.o.o. 27. lipnja 2016. (l.s. 360-369) je jasno navedeno da su evidencije prije 2006. arhivirane, no sve se odnosi na adresu [adresa];

- iz medicinske dokumentacije za EĐ (l.s. 352-359) da je EĐ doista imao zdravstvenih problema i to primjerice 2010. kada je boravio u bolnici, te i nakon toga.

8. Okrivljenica je u obrani u ponovljenom postupku navela da ostaje u cijelosti kod obrana koje je do sada iznosila tijekom postupka i istakla da se ne smatra krivom za djelo koje joj se stavlja na teret, a obzirom su njezini navodi sadržani u spisu da nema potrebe opet ponavljati sve, da u 40 godina radnog staža nitko nije imao primjedbi na nju, a ako je nešto pogriješila to nije bilo s namjerom. Smatra da nije napravila nikakvo kazneno djelo i smatra da ju treba osloboditi krivnje u ovom postupku, te je zaključno kazala da ne želi odgovarati na nikakva pitanja.

8.1. Prilikom prvog ispitivanja okrivljenica je navodila da je njezin suprug bio ozbiljnije bolestan od 2003., što je potrajalo do 2012. i utjecalo da odu živjeti u [adresa], pa su prijavili boravište tamo, no dolazili u [adresa] i bili u nekretnini u [adresa] kada su posjećivali djecu, te da je koristila porezne olakšice koje se odnose na mjesto stanovanja , dok u odnosu na putne troškove navodi da nije o tome niti razmišljala uslijed problema koje je imala u to vrijeme, no kada joj se plaća smanjila oko 2010. da je išla za tim i tražila putne troškove. Zaključno je istakla da nije imala loše namjere, te da je nekad ostajala kod djece i da je prebivalište mijenjala ponovo 2013. ili 2014. kada je opet počela živjeti u [adresa].

8.2. U iskazu 1. srpnja 2019. okrivljenica je navela da ne bi puno pričala o predmetnoj situaciji, već da ostaje kod onog što su svjedoci naveli u ovom postupku , da su svi zajedno živjeli u kući u [adresa], no zbog teške bolesti supruga otišli su u [adresa]. Njihova je bila polovica kuće u [adresa], a planiralo se otkupiti drugu polovicu od ĐĐ. O svim ovim stvarima nije razmišljala i bila je zadovoljna s plaćom, a nije razmišljala iz razloga što je u to vrijeme suprug uslijed teške bolesti išao na liječenje u Beč i to je bilo stresno razdoblje, te nije bio bitan novac. Jedan sin se oženio 1999., a drugi 2008. U kući u [adresa] živio je sin CĐ sa svojom 4-članom obitelji i to u razdoblju od kada se oženio od 1999., pa nadalje. Ta kuća nije pogodna za iznajmljivanje, a sastoji se od prizemlja i polukata, te je takva da u njoj može stanovati 4-člana obitelj s time da su oni prešli u dječju sobu. Od sobe je kasnije napravljena kuhinjica. Ne zna je li 2011. ili 2012. bilo vrijeme kada su prijavili da prebivaju u [adresa]. Tada su i prešli živjeti u [adresa]. U periodu kada se razbolio muž 2004. su prešli u [adresa], gdje su zaprimali poštu, mada je nešto dolazilo i na Zadarsku adresu. Povremeno bi dolazili u [adresa] i to najviše vikendom kako bi pomogli i vidjeli unuke, a prali su robu i hranili se više u [adresa] budući da je tamo bilo praktičnije, te su i sušili robu, jer u [adresa] nema baš dvorišta, kuća nema baš balkona, a ispred kuće je prostor gdje se može sjediti, te ona ima jedan ulaz koji je zajednički i nije se gledalo tko što koristi. Kuhinja u [adresa] je bila funkcionalna kao i kupatilo, a trebalo je urediti potkrovlje što nisu stigli, odnosno nije bilo novca. Osim članova obitelji nisu druge osobe dolazile. Nekada su zajedno boravili s ĐĐ s time da je on isključivo ljeti dolazio. Nakon što mu je umrla supruga možda 2004. on je dolazio izrazito rijetko. Malo je susjeda u [adresa], uglavnom se radi o vikendašima. Ne sjeća se je li u ovom razdoblju koristila bolovanje, pogotovo duljeg trajanja, a suprug je koristio bolovanje, ali ne toliko dugo budući da je htio ići raditi unatoč svom zdravstvenom stanju.

8.3. Pojasnila je da je UĐ sestra njezina supruga i živi u [adresa], a oni su otkupili njezin dio kuće u [adresa] prije 15-tak godina. Od majke je dobila dio zemljišta i uz to je kupila susjedno zemljište te su gradili kuću u [adresa], pa se može reći da je ta kuća nastala ulaganjima nje i supruga, s time da su i njezini roditelji pomogli. Glede toga zašto nije tražila povrat poreza 2012.-2013. navela je da se tih okolnosti ne sjeća, jer je u to vrijeme imala jako stresan posao i bila usredotočena na zdravlje. Točno je da je adresa kuće u [adresa], a njezin suprug je bio suvlasnik te kuće. Moguće da kuća u [adresa] ima oko 54 kvadrata glede djela koji se koristi, ne zna točno, a ona je u [adresa] živjela tijekom 2011.-2012., dok je primjerice 2010. živjela u [adresa]. No, ne sjeća se svih tih godina, to joj se sve pobrkalo. Ona je uvijek dobivala putne troškove i za [adresa] i [adresa], pa nije išla toliko za tim radili se od 200,00 ili 400,00 kuna, no da se nije dogodila situacija da su živjeli u [adresa], a primali troškove za [adresa]. Kada su vikendom dolazili iz [adresa] u [adresa] djeci, nekada su ostajali, ali su se uglavnom vraćali u [adresa] prije početka radnog tjedna. Ne sjeća se točno, misli da je prebivalište u [adresa] imala još od 2003., te misli da je znala da je to područje posebne državne skrbi II. skupine, no da nije imala namjeru da se materijalno okoristi nepripadnim ostvarenjem prava i da nije o tome razmišljala, te da ona jeste podnosila porezne prijave, no ne zna točno kada. Imala je olakšicu na djecu i na svoju bolest, a nije svih godina dobivala povrate poreza na dohodak i ne sjeća se o kojim se iznosima radilo.

8.4. Također, okrivljenica je navodila da su ona i suprug od 2005. pa nadalje živjeli na istim adresama, odnosno nije se dogodila situacija da je bilo razloga da on živi na jednoj adresi, a ona na drugoj adresi. Nije se događalo u tom razdoblju od 2005. pa nadalje da bi većinu godine živjeli u [adresa], već naprotiv da su živjeli u [adresa] većinu vremena. Na pitanje je li se događalo u tom razdoblju različitih prijavljenih adresa u smislu da bi poslodavcima bila navedena njezina adresa drugačija od one koju je suprug naveo odgovorila je da na poslu nisu bili ažurni u smislu mijenjanja podataka adresa u smislu da bi podatke promijenili čim bi bili obaviješteni o tim promjenama , odnosno zna da njezin poslodavac nije bio ažuran dok za poslodavca svog supruga nema saznanja o tome. U [adresa] su se preselili početkom 2014. budući se stabiliziralo zdravstveno stanje supruga i zbog toga je došlo do tog preseljenja. Uskoro će biti 5 godina od dana kada je ona otišla u mirovinu, a suprug je otišao par mjeseci prije nje. Najviše su zbog zdravstvenog stanja koje je svojedobno bilo loše htjeli živjeti u [adresa], pri čemu napominje da je stanje bilo dosta loše. Od 2005. s radnog mjesta u izbivali i ona i suprug na način da je to nekada trajalo i mjesecima i da je ona imala zdravstvenih problema, odnosno 3 operacije, a možda bi se skupilo par mjeseci kada bi se to sve zbrojilo. Teško joj je reći koliko vremenski je bio na bolovanju suprug. Misli da se za to vrijeme ne primaju troškovi, odnosno nije sigurna je li isplaćivano na ime toga za vrijeme bolovanja, te da je veliki odmak vremena da bi se o tome mogla izjasniti, a misli da je sve bilo propisno.

8.5. Ovu i ovakvu obranu okrivljenice sud je cijenio necjelovitom i usmjerenom ka umanjenju njezine kaznenopravne odgovornosti, posebice kada navodi na nije razmišljala i vodila računa o putnim troškovima i poreznim prijavama, jer je notorno da pojedinac kao punoljetna, odgovorna i zaposlena osoba mora voditi računa o putnim troškovima prvenstveno zbog dokazivanja prava na neoporezivu isplatu i sprječavanja da mu država te iznose naknadno oporezuje kao plaću , te iako poslodavac predaje službene porezne izvještaje radnik je zakonski odgovoran za točnost podataka koje predaje u putnom nalogu.

9. U iskazu danom pred ovim sudom svjedok EĐ, suprug okrivljenice, je naveo da u razdoblju od 2004. pa nadalje oni žive i u [adresa] i u [adresa] s time što su više od 90% vremena boravili u [adresa], ali da ne može preciznije reći koliko točno su boravili u pojedinim mjestima budući nije bilo razloga da se to prati, odnosno uspoređuje. U [adresa] su primali i poštu, a tamo su živjeli u kući koja je u njegovom suvlasništvu (sa ĐĐ koji je tamo boravio svega 2-3 tjedna godišnje u srpnju, a zajednički su snosili troškove, odnosno ako bi on platio onda bi mu oni refundirali iznos koji se odnosi na troškove),a tamo je jedno mjerilo za struju i vodu, odnosno zajedničko je mjerilo. Inače, u nekretnini u [adresa] stanovali su njihovi sinovi s obiteljima. Sin CĐ je ostao živjeti u [adresa], pa iz tog razloga nisu prijavili da se računi za troškove nekretnine koja se nalazi na području [adresa] šalju u [adresa]. Vlasnici nekretnine u [adresa] su supruga i on, no uknjiženi nisu. Kuću su sagradili na zemljištu koja je u vlasništvu supruge, uselili su 1985. Sin CĐ se rodio 1973., a drugi sin je rođen 1980. Imali su prijavljeno prebivalište u [adresa], a zatim su bili također prijavljeni u [adresa] nakon što su preselili na područje [adresa]. Inače, 1964. su došli u [adresa] živjeti, a na područje [adresa] preselili 1977. i to u kuću majke okrivljenice na adresi koja se u više navrata mijenjala (Crkveni trg br. 1), zatim su uselili u desetinu kuće u [adresa] na adresi [adresa] i te adrese su prijavljivali nadležnim tijelima. Misli da sin CĐ nije bio prijavljen na adresi [adresa], a ne zna na kojoj adresi je bio prijavljen sin ĆĐ.

9.1. Dodao je da je njemu dio kuće u [adresa] pripao odmah nakon majčine smrti 1974. tako da je svakome pripala četvrtina. Danas ima 2/4 kuće, odnosno polovinu. Živjelo se u [adresa] budući da se htjelo urediti i osposobiti tu nekretninu za stanovanje te je tako došlo do izvođenja radova na krovu i došlo je do uređenja unutrašnjosti nekretnine na način da se to oblagalo drvom , te su plafoni također obloženi drvom s time da se nije kupovao novi namještaj, no na kraju se sve poremetilo, odnosno bolest je to poremetila. Tijekom 2003., pa nadalje u kući u [adresa] su živjeli sinovi ĆĐ i CĐ, a on i supruga su poslije posla odlazili spavati u [adresa]. U nekretnini u [adresa] je bilo dovoljno mjesta njima za boraviti, a radi djece i unuka su ostajali vikendom u [adresa], no nije to bilo svaki vikend. Tijekom godišnjih odmora boravili su većinom u [adresa]. Nakon posla, u nekretninu u [adresa] stigli bi oko 16,30 sati i tamo bi boravili neko vrijeme budući su bili kvalitetniji uvjeti nego u [adresa]. Nešto bi pojeli i eventualno oprali robu, a zatim otiš li za [adresa] gdje su stigli oko 19,30 ili 20,00 sati. Trebalo im je oko 40 minuta vožnje automobilom. Nekad se u [adresa] na spavanje odlazilo u 22,00 sati, a nekad oko ponoći, a ujutro je bilo ustajanje oko 06,30 sati. Na posao bi se kretalo oko 07,15 sati i na posao se stizalo nešto prije 08,00 sati. Radno vrijeme je bilo od 08,00 do 16,00 sati, a nekad je bilo od 07,00 do 15,00 sati, te je uglavnom bilo isto i njemu i supruzi. Poslije posla supruga i on su odlazili u nekretninu u [adresa] na području [adresa] kako bi održavali tu nekretninu te bi istog dana odlazili za [adresa], što znači da su većinom spavali u [adresa].

9.2. Pojasnio je da se on u međuvremenu razbolio od plućne embolije krajem 2013./početkom 2014. i da su se preselili u [adresa] budući je procijenio da mu je na području [adresa] bolje osigurana liječnička pomoć. On je radio u Zavodu za mirovinsko osiguranje 41 godinu, sve do 2014., a tražio je putne troškove od vremena kada se preselio u [adresa], odnosno od 2004. pa nadalje, a kada se razbolio prekinuo je zahtijevanje za putne troškove od poslodavca, te da je liječenje trajalo do 2012. Na pitanje je li bilo skupo odlaziti tako u [adresa] kazao je da je to pokrio putni trošak. Teško mu je sada izjasniti koliko je trošio na putovanje do [adresa]. Nekad se događalo da nisu supruga i on zajedno odlazili do [adresa] , odnosno nekad se događalo da je netko od njih i sam išao do tamo. Na pitanje je li supruzi pripadalo kakvo pravo na povrat poreza uslijed prijavljenog prebivališta na području [adresa], iskazuje da ona ima o tome saznanja, dok on nije o tome baš vodio računa. Vodio je više računa o zdravlju, te je sve ostalo bilo u drugom planu. U [adresa] su odlazili automobilima marke Renault, zadnji od njih je Renault Megane s kojim su putovali od 2006. nadalje i on je i danas u voznom stanju, te je isti u njegovom vlasništvu. Od trenutka kada je kupljen, pa do dana svjedočenja imao je prijeđenih 86.000 km. Od [adresa] do [adresa] ima 34 km, a jedino su tim automobilom putovali do [adresa] u navedenom razdoblju. Ne sjeća se jesu li se još neke druge kolege vozile s n jima u tom vozilu. Na osobnoj karti je bio evidentiran na novigradskoj adresi, pa ne zna zašto u liječničkoj dokumentaciji eventualno piše zadarska adresa (u otpusnom pismu od 2010.), iako su bolnički papiri ostali na zadarskoj adresi nisu smatrali potrebnim da i tamo prijavljuju promjenu adrese.

10. Svjedok ĆĐ, sin okrivljenice, je u bitnom naveo da sa sigurnošću može potvrditi da su roditelji tijekom 2005. i 2006. živjeli u [adresa], te da je on tijekom te dvije godine živio u [adresa], a od tamo se odselio 2009. Kada su kroz navedeno razdoblje roditelji živjeli u [adresa] tu i tamo bi poslije posla došli u stan u [adresa], budući je stan blizu te bi ostali na ručku. Misli da su roditelji poštu primali na adresu u [adresa]. Glede rekonstrukcije kuće u razdoblju od 2005. do 2013. kazao je da je u planu bila kompletna rekonstrukcija, ali nije se to ostvarilo, krov je mijenjan, no ne zna je li to bilo u tom periodu ili ranije. On je 2011. dobio dijete i roditelji su znali provoditi vrijeme sa unukom poslije posla, oni su znali prespavati u Diklu, ali kroz manji dio godine, no istakao je da nema potpunih saznanja u vezi s tim budući da ni sam nije tamo boravio , tako da nije mogao ni otprilike preciznije izjasniti se koliko su primjerice na godinu ili mjesec puta roditelji prespavali u Diklu od 2005. nadalje, budući da je to bilo dosta davno, a kasnije su znali prespavati i kod njega na adresi [adresa]. U [adresa] je bio rijetko i to 4-5 puta godišnje i to tako da nije ostajao više dana, odnosno nije prespavao premda su bile mogućnosti da prespava tamo. Nisu mu poznate okolnosti koje su se odnosile primjerice na potrošnju struje u [adresa]. Poznat mu je ĐĐ, to je njegov tetak koji živi u [adresa] i boravi u [adresa] tjedna godišnje ljeti, nije imao nekih kontakata s njim, no zna da je boravio svega 2-3 tjedna godišnje budući da bi roditelji znali reći da trebaju osloboditi nekretninu u [adresa] kako bi on mogao tada boraviti premda se moglo tu nekretninu koristiti na način da ju više osoba koristi istovremene, no ne tako komotno, pogotovo stoga što bi ĐĐ dolazio i s drugim osobama i to primjerice kćerkom.

10.1. Pojasnio je da je u nekretnini u [adresa] stalno živio njegov brat sa suprugom i dvoje djece. On (svjedok) je imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od rođenja, pa do 2005./06., a nakon toga na adresi [adresa], koja je kasnije preimenovana u [adresa]. Oženio se 2008. u rujnu, te njegova supruga ima prijavljeno prebivalište na adresi Ć [adresa], a prije je imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], no ne zna kada je točno promijenila prebivalište. Dodao je da nije bio zaposlen u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, tamo je bila zaposlena njegova supruga, no ne zna koju adresu je navela tom poslodavcu. On je od 2005. zaposlenik HZMO. U nekretnini u [adresa] koja je ranije spomenuta, osim njega i brata te njegove supruge i djece, nitko nije boravio koliko mu je poznato u razdoblju od 2005. do 2013.

11. Svjedok CĐ, sin okrivljenice, je kazao je boravio na adresi [adresa]. do 2013., a tamo je živio i ranije i danas živi. Tamo su boravili i roditelji i brat, ali najviše on, budući su roditelji otišli živjeti u [adresa], no ne zna od kada točno, ali ističe da je to bilo u vrijeme očeve bolesti/operacije, odnosno oko tog perioda. I u vrijeme kada su živjeli u [adresa] roditelji su dolazili u kuću u [adresa] te su znali i prespavati, najviše za vrijeme vikenda, no i u vrijeme kada bi njemu trebalo budući je radio noćne smjene, pa je trebalo pričuvati djecu. U [adresa] je najviše bio tata s tim da su oni bili obično zajedno u [adresa]. Majka je znala doći spremiti ručak i pitati treba li nešto, ali u Diklu i u [adresa] se prala roba. Roba se prala u [adresa], a ne zna koliko se eventualno prala u [adresa], budući da je on tamo bio svega dva puta. Što se tiče ĐĐ on mu je tetak i kratko u [adresa] boravio ljeti te su roditelji kroz to vrijeme bili u [adresa] da ne smetaju njemu i prijateljima. Što se tiče kuće u [adresa] radi se o kući koja se sastoji od prizemlja i dva kata, odnosno zapravo se radi o kući koja se sastoji od prizemlja i jednog kata te je on koristio taj gornji dio, odnosno kat, no kasnije je koristio cijelu kuću. Kuća ima jednu etažu. Misli da je njegova supruga s njima tamo živjela 2009./10., nakon čega je odselila s djecom, s time da djeca češće borave kod njega, nego kod supruge. Jedan je poštanski sandučić, ali ne zna je li dolazila pošta za roditelje na tu adresu u [adresa], ako bi došla on bi proslijedio roditeljima, no misli da nije. Ne zna gdje je imao ranije prijavljeno prebivalište, misli da je to bilo na adresi kod bake u vrijeme gradnje kuće u [adresa]. Pojasnio je da roditelji sada žive u [adresa] i to zadnju godinu-dvije, te su sada prijavljeni na zadarsku adresu prebivališta, a to je od vremena kada su se vratili iz [adresa]. Nije mu poznato koliki su bili troškovi primjerice struje u [adresa], a ta nekretnina se nije iznajmljivala. I dok nisu živjeli u [adresa], odnosno još za vrijeme njegova djetinjstva znali su odlaziti u tu kuću u [adresa] i mogla se ta kuća koristiti. Kada su roditelji živjeli u [adresa] na posao u [adresa] su dolazili automobilom i radi se o automobilu koji je bio u njihovom vlasništvu Renault Megan, no ne zna je li ranije bio Renault 4. Ni otprilike ne zna od koje godine se počeo koristiti Renault Megan, danas taj automobil koriste roditelji.

12. Ovi svjedoci su u bliskom srodstvu s okrivljenicom: EĐ joj je suprug, dok su ĆĐ i CĐ njezina djeca. Dakle, zainteresirani su u velikoj mjeri za ishod ovog postupka, a glede bitnih detalja koji se tiču vremena boravka/života okrivljenice u Novigradu/Zadru su iskazivali nesigurno pozivajući se na protok vremena od inkriminiranog događaja, pa da se ne bi sjećali, stoga po viđenju ovog suda postoji velika vjerojatnost da su oni zapravo iskazivali na način koji bi bio pogodniji za okrivljenicu u pravcu otklanjanja ili umanjenja njezine kaznenopravne odgovornosti.

13. Preostali svjedok koji nije u srodstvu s okrivljenicom i koji bi mogao objektivno svjedočiti, DĐ, nije raspolagao saznanjima koja bi sudu bila od koristi glede utvrđenja bitnih činjenica i presuđenja u ovoj kaznenopravnoj stvari. Naime, isti je kazao da okrivljenicu nije ni mogao često susretati uslijed toga što je radio u [adresa], pa je putovao iz [adresa] gdje je živio, obično bi na radno mjesto dolazio u 07,30, a odlazio oko 14,00 sati, te ih je tek viđao uglavnom vikendima, no naveo je da u [adresa] gotovo da i nema susjeda koji tamo stalno borave, iako je kazao i da je tijekom radnog tjedna u jutarnjim satima znao viđati u [adresa] supruga okrivljene, za vrijeme dok je bio na bolovanju, te su se više viđali za vrijeme vikenda, ponekad s time da to nije bilo stalno. Misli da su iz zdravstvenih razloga okrivljena i njezin suprug odlazili u [adresa] i da su tamo boravili i živjeli. No, obzirom na njihovo radno vrijeme nije bilo baš situacija da su se viđali. Dodao je da je [adresa] malo mjesto i tamo se sve zna, možda je 10 metara udaljenosti između njegove nekretnine i njihove, dijeli ih jedna ulica, dok je 200 metara zračne linije udaljena škola u [adresa] od njegove kuće u [adresa]. Nije bio svaki vikend u [adresa] od 2004. nadalje, no kada bi bio vikendom tamo onda bi viđao okrivljenu i njezinog supruga. Bio je u njihovoj kući i može reći da je ona opremljena, te da se radi o spavaonici i kuhinji, no okrivljena i suprug nisu uvijek spavali u [adresa] tijekom vikenda, već su odlazili djeci. Najčešće bi se kod njega družili budući je njegova kuća prostranija. Dodao je i da je nekada tijekom radnog tjedna viđao okrivljenu i njenog supruga u [adresa], pa vjeruje da su oni živjeli, odnosno spavali u [adresa]. Nije se nikada s njima sreo tijekom putovanja na način da bi išao prema [adresa], a oni prema [adresa]. Na rivi je znao viđati supruga okrivljenice u [adresa] tijekom radnog tjedna, na primjer između 10,00 i 11,00 sati tijekom velikog odmora, a koji je bio na bolovanju, dok okrivljenicu gotovo da nije ujutro viđao u [adresa] tijekom radnog tjedna. Tijekom 2007. nije boravio u [adresa] budući mu je u siječnju te godine supruga umrla, pa se brinuo o djeci, no svaki dan je išao raditi u [adresa] tada tijekom radnog tjedna.

13.1. Svjedok ĐĐ ispitan pred Županijskim sudom u Zagrebu 28. ožujka 2019. pod posl.br. Kir-422/19 (l.s. 453-454) je iskoristio blagodat nesvjedočenja.

14. Ovaj sud prihvaća stajalište optužbe da je u dokaznom postupku nepobitno utvrđeno po podacima o visini potrošnje za električnu energiju u odnosu na priključak pod šifrom 0361550 u [adresa], koji se do srpnja 2012. vodilo na UĐ a sada na ime ĐĐ, koji su za razdoblje od 17. srpnja do 19. kolovoza 2012. iznosili 241,70 kn, za period od 19. kolovoza 2012. do 18. veljače 2013. 264,00 kn, a prethodno tome od 1. rujna 2006. do 1. ožujka 2007. 793,00 kn, od 1. ožujka 2006. do 1. rujna 2006. 580,00 kn, od 1. rujna 2005. do 1. ožujka 2006. 125,00 kn, od 1. ožujka 2005. do 1. rujna 2005. 530,00 kn, te od 1. rujna 2004. do 1. ožujka 2005. 188,00 kn, dok je potrošnja na priključku pod šifrom 0263982 na ime kupca RĐ u [adresa] znatno veća, te iznosi u razdobljima po 6 mjeseci za 2007. 2.947,56 kn, za 2007./2008. 5.279,54 kn, za 2008. 3.969,38 kn, za 2008./2009. 5.075,98 kn, za 2009. 3.182,33 kn, za 2009./2010. 5.441,38 kn, za 2010. 3.669,41 kn, za 2010./2011. 5.163,76 kn, za 2011. 3.996,47 kn, za 2011./2012. 5.114,10 kn, za 2012. 4.272,37 kn, te za 2012/2013. 3.835,05 kn, odnosno mjesečni trošak za struju je prosječno u rasponu od najmanje 491,26 kn do najviše 906,89 kn. Isto tako računi za utrošak vode na adresi [adresa],00 do oko 1.800,00 kn, što pokazuje kontinuiranu potrošnju vode i struje većeg broja osoba.

14.1. Također, iz kartona prijave prebivališta vidljivo je da je okrivljenica kao njezin suprug u razdoblju od 30. prosinca 2003. do 30. prosinca 2013. imala prijavljeno prebivalište u [adresa], a njezina djeca u [adresa] na adresi [adresa] i to CĐ te ĆĐ, koji je naknadno preselio u stan na adresi [adresa]. Također bi bilo nelogično da okrivljenica u cijelom ovom razdoblju, kao i njezin suprug, ne traži naknadu troškova prijevoza za putovanje [adresa] u slučaju da je stvarno tamo živjela, pa je u skladu s time EĐ od HZMO tražio ove troškove samo za 2004. i 2005., a nakon toga radničku pokaznu kartu za gradski prijevoz, te okrivljena ŽĐ od HZZO je to tražila u razdoblju od 2010. do 2013., a u razdoblju od 2004. do 2010. te 2014. samo naknadu za mjesni prijevoz. Iz navedenog se ukazuje da je okrivljenica nepripadno ostvarila veću naknadu putnih troškova u iznosu od ukupno 19.573,34 kn, te prema izračunu Porezne uprave za razdoblje od 2005. do 2011. iznos od ukupno 33.826,66 kn po osnovi nepripadnog korištenja olakšica za [adresa] kao područja od posebne državne skrbi, za koje porezne prijave je priznala da ih je sama podnosila, a ne može se prihvatiti kao vjerodostojna njezina obrana da bi zbog zdravstvenog stanja supruga živjeli u [adresa], jer je iz medicinske dokumentacije vidljivo da je isti bio na bolničkom liječenju samo mjesec dana u kolovozu 2010., te je pored toga odlazio na preglede u Opću bolnicu Zadar 8. rujna 2010., 5. siječnja 2011., 14. svibnja 2014., 5. studenoga 2014. i 2. prosinca 2014., što mu je svakako lakše bilo obaviti kada stanuje u [adresa], te je i u tim dokumentima naznačena zadarska adresa kao adresa prebivališta u osobnim podacima istog kao pacijenta.

14.2. Slijedom svega izloženoga, zaključiti je da je okrivljenica stanovala u svojoj kući u [adresa] i radila u [adresa] u inkriminiranom razdoblju tijekom najmanje 8 godina, a ne u kući u [adresa] površine 54 m2, koja je u suvlasništvu njenog supruga RĐ, ĐĐ i njegove kćeri, time da su B dobili 2. kat i potkrovlje gdje se nalazi po jedna prostorija i za kuću postoji samo jedno mjerilo za struju i vodu, za razliku od kuće u [adresa] koja je još 27. kolovoza 1984. priključena na vodoopskrbni sustav i priključak registriran na ime RĐ, za građevinu izgrađenu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište povr. 91 m2 sa vrtom povr. 160 m2, pa je okrivljenica ciljano svom poslodavcu i Poreznoj upravi prešutjela ove promjene u cilju ostvarivanja nepripadne imovinske koristi u iznosu koji prelazi 30.000,00 kn.

14.3. Dakle, analizom svakog dokaza pojedinačno i dovodeći ih u međusobnu vezu i u vezu s obranom okrivljenice, iako je osporavala da bi počinila inkriminirano kazneno djelo sud takvu obranu ne prihvaća vjerodostojnom, već usmjerenim ka umanjenju njezine kaznenopravne odgovornosti, te sud smatra da je u inkriminiranom razdoblju okrivljenica svjesno navela neistinite činjenice o prebivalištu, čime je dovele u zabludu službene osobe Porezne uprave i pribavila protupravnu imovinsku korist na štetu Republike Hrvatske, jer je godinama svjesno podnosila prijave s neistinitim podacima kako bi ostvarila povrat poreza koji joj po zakonu ne pripada, dakle da je tako postupala s ciljem da sebi pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist dovela nekoga lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica u zabludu i time ga navela da na štetu svoje imovine nešto učini, čime je i pribavljena takva korist, pa je time ostvarila zakonska obilježja kaznenog djela protiv imovine - prijevara, opisanog i kažnjivog po čl. 224. st. 4. u vezi st. 1. i u vezi čl. 61. KZ/97, jer je s izravnom namjerom počinila više radnji istog kaznenog djela koja s obzirom na način počinjenja i vremensku povezanost čine jednu jedinstvenu cjelinu.

14.4. Okrivljenica je postupala s tzv. „produljenom izravnom namjerom“ jer je „de facto“ njezina odluka da podnese poreznu prijavu sa neistinitim podacima da joj je u inkriminirano vrijeme prebivalište bilo u [adresa], predstavlja njezinu volju da se nastavi dotadašnje dovođenje u zabludu poreznih službenika, tako da njezine odluke za cjelokupno inkriminirano razdoblje ukazuju na psihički kontinuitet, odnosno na svijest i htijenje da se službene osobe porezne uprave dovede u zabludu da prebiva u [adresa] i da joj se na ime povrata poreza na dohodak isplazi iznos kako je pojedinačno naznačeno u optužnici odnosno u izreci ove presude, a veći od onog koji joj je trebao biti isplaćen za to razdoblje prema stvarnom mjestu prebivališta u [adresa].

14.5. Naime, za kazneno djelo prijevare relevantno da je okrivljenica lažno prikazala činjenice o mjestu prebivališta u poreznoj prijavi, čime je dove la u zabludu službene osobe Porezne uprave i pribavila nepripadnu imovinsku korist u obliku većeg povrata poreza na dohodak, a članak 38. Općeg poreznog zakona definira prebivalište za porezne svrhe i članak 63. stavak 2. propisuje obvezu istinitog navođenja podataka u poreznoj prijavi. U predmetu je utvrđeno da je okrivljenica znala da ne živi na prijavljenoj adresi, već na drugoj, što je iskoristila za nepripadno ostvarivanje poreznih olakšica i povrata.

14.6. Lažno prikazivanje prebivališta u poreznoj prijavi radi ostvarivanja veće porezne olakšice i povrata poreza kvalificirano kao prijevara, jer je okrivljenica dovela u zabludu službene osobe i pribavila nepripadnu imovinsku korist na štetu Republike Hrvatske. Stoga, u opisanom slučaju radi se o kaznenom djelu prijevare, a ne o utaji poreza , kako to ukazuje i drugostupanjski sud u ukidnoj odluci.

14.7. K tome, člankom 38. st. 1. i 2. Općeg poreznog zakon određeno je da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji. Dakle, u skladu s člancima 38. i 63. stavkom 2. Općeg poreznog zakona, prebivalište se utvrđuje prema stvarnom mjestu prebivališta obitelji, a ne prema formalno prijavljenom mjestu, te da je okrivljenica imala stvarno prebivalište u drugom mjestu. Time je potvrđeno da je ona zloupotrijebila pravo na uvećani osobni odbitak i druge porezne olakšice.

15. Prilikom odlučivanja o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije prema okrivljenici sud je prvenstveno cijenio činjenicu da na njezinoj strani postoje olakotne okolnosti da je majka dvoje djece, da nije ranije osuđivana, te protok vremena od počinjenja djela, dok postojanje otegotnih okolnosti nije utvrđeno.

15.1. Uzimajući u obzir olakotne i otegotne okolnosti, te kaznu zapriječenu za predmetno kazneno djelo gdje je propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, te primjenjujući čl. 44. KZ/11 ovaj sud je prihvatio prijedlog optužbe i okrivljenicu osudio na kaznu zatvora u trajanju 8 mjeseci, a sud smatra i adekvatnim u ovoj situaciji okrivljenici primjenom čl. 67. st. 1., 2., 3. i 4. KZ/97 izreći uvjetnu osudu na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko u razdoblju i od 2 godine ne počini novo kazneno djelo.

15.2. Sud je mišljenja da će ova kaznenopravna sankcija u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenicu, kao i na sve druge građane da poštuju pravni poredak i da ubuduće ne čine kaznena djela. Ista je po mišljenju suda primjerena stupnju krivnje, pogibeljnosti kaznenog djela, kao i nastalim posljedicama.

16. Susljedno izrečenoj kazni, temeljem čl. 560. st. 1. i 2. u vezi čl. 557. st. 2. i 3. ZKP/08 utvrđeno je da 53.400,00 kuna, odnosno 7.087,40 eura, predstavlja imovinsku korist koju je okrivljenica ostvarila počinjenjem predmetnog kaznenog djela, te je utvrđeno da je ovaj novčani iznosi imovina Republike Hrvatske i naloženo je okrivljenici da Republici Hrvatskoj isplati 53.400,00 kuna, odnosno 7.087,40 eura u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 3 mjeseca od dana pravomoćnosti presude.

17. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 okrivljenica je obvezana snositi trošak ovog kaznenog postupka po čl. 145. st. 1. i 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu 150,00 eura, budući je kod davanja osobnih podataka nave la da je udana, u mirovini, s mjesečnim primanjima oko 900,00 eura, srednjeg imovnog stanja, vlasnica kuće, bez pokretnina, te je iz potvrda o visini dohotka i primitaka okrivljenice za razdoblje 2005.-2024. (l.s. 575-614) vidljivo da ostvaruje redovite godišnje dohotke, a iznos 150,00 eura je dužna uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude.

Zadar, 10. veljače 2026.

Sutkinja:

Ivana Parać Krišto

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

DNA:

1. ODO Zadar na broj KO-DO-797/2015

2. Okrivljenica ŽĐ

3. Branitelj okrivljene Boris Grgić, odvjetnik u Zadru