REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-196/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Borisu Vinčiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika UT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zlatku Bukovcu, odvjetniku u Velikoj Gorici, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1158/2022-3 od 14. listopada 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu broj P-739/2019-53 od 23. ožujka 2021., u sjednici održanoj 10. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1158/2022-3 od 14. listopada 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu broj P-739/2019-53 od 23. ožujka 2021.
2. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravno pitanje koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
„Je li posjed ipso facto, odnosno ex lege nepošten (nesavjestan) samo i jedino iz razloga jer je posjednik tijekom posjedovanja znao da su u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnici neke treće osobe te može li sud samo temeljem te činjenice donijeti odluku o nepoštenju takvog posjeda?“.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Polazeći od odredbe članka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 ,114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, kao niti za odluku u sporu.
5. Naime, tužbeni zahtjev tužitelja nije odbijen kako to pogrešno navodi tužitelj iz razloga što je on kao posjednik tijekom posjedovanja znao da su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasnici treće osobe, već je odbijen uz obrazloženje da je prednik tužitelja TT vodio sporove o nasljeđivanju odnosno o vlasništvu predmetne nekretnine zk.č.br. 43/3 k. o. [katastarska općina] koji su pravomoćno okončani u korist tuženika, te da je stoga prednik tužitelja bio nepošteni posjednik kao i tužitelj koji je živio s njim na istoj adresi [adresa] te u kojima je sam tužitelj na ročištu od 21. svibnja 2019. iskazivao o tome da je 1983. tražena izrada prijavnog lista moguće nakon što je KT prodao svoje nekretnine i da je tuženik doveo stručnjaka geodetske struke radi izmjere predmetne nekretnine, tužitelj je ipak imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed te nekretnine.
6. Slijedom navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a riješio kao u izreci.
Zagreb, 10. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
