Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3026/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
I
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JB pok. J iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Antunu Franetoviću, odvjetniku u Splitu, radi činjenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv dijela presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3337/2023-26 od 9. svibnja 2025. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 10. veljače 2026. godine,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3337/2023-26 od 9. svibnja 2025. godine u točki I. izreke u dijelu gdje je naloženo tuženiku da u roku od 15 dana uspostavi ranije stanje na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište stambene zgrade u [adresa] sagrađene na kat. čest. broj [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina] i to na način da zavari dvije metalne cijevi na ista mjesta na toj ogradi sa kojih je te cijevi odnosno dio ograde prepilao, uz obvezu tužiteljice da tuženiku radi ove radnje preda dvije zadržane metalne cijevi; te ukloni stol sa klupama i improvizirani gril sa zajedničke okućnice odnosno k. č. broj [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina], a u protivnom se ovlašćuje tužiteljica da o trošku tuženika izvrši ove radnje, a tuženiku se zabranjuje da ubuduće vrši takve ili slične čine kojima se uznemirava tužiteljica u ostvarivanju svojih stvarnih prava na predmetnoj nekretnini.
p r e s u d i o j e
I. Preinačuje se navedena presuda u točki II. izreke te u točki I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da postavi uklonjenu – prerezanu željeznu ogradu oko udubine dvorišta uz prozore podruma i sudi:
1. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom da se nalaže tuženiku da u roku od 15 dana uspostavi ranije stanje na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište stambene zgrade u [adresa] sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina] i to na način da ostavi uklonjenu – prerezanu željeznu ogradu oko udubine dvorišta uz prozore podruma, jer u protivnom se ovlašćuje tužiteljica da o trošku tuženika izvrši ove radnje, a tuženiku se zabranjuje da ubuduće vrši takve ili slične čine kojima se uznemirava tužiteljica u ostvarivanju svojih stvarnih prava na predmetnoj nekretnini.
2. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi trošak prvostupanjskog postupka u iznosu od 1.000,00 eura u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi trošak postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 396,45 eura u roku od 15 dana samo sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 10. veljače 2025. godine pa do isplate, a po stopi koja tuženiku pripada kao sudioniku u ostalim odnosima u smislu čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
"I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana uspostaviti ranije stanje na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište stambene zgrade u [adresa] sagrađene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 KO [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa] i baš na način da postavi uklonjenu – prerezanu željeznu ogradu oko udubine dvorišta uz prozore podruma odnosno zavari dvije metalne cijevi na ista mjesta na toj ogradi sa kojih je te cijevi odnosno dio ograde prepilao, uz obvezu tužiteljice da tuženiku radi ove radnje preda dvije zadržane metalne cijevi; te ukloni stol sa klupama i improvizirani gril sa zajedničke okućnice odnosno čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina]; u protivnom se ovlašćuje tužiteljica da o trošku tuženika izvrši ove radnje, a tuženiku se zabranjuje da ubuduće vrši takve ili slične čine kojima se uznemirava tužiteljica u ostvarivanju svojih stvarnih prava na predmetnoj nekretnini; dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."
2. Protiv ove presude pod točkom I. izreke, osim u odbijajućem dijelu (a odnosi se na željezna vrata), te točke II. izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23.- dalje ZPP) s prijedlogom da se u pobijanom dijelu prvostupanjska presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
3. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:
"Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice kao suvlasnice posebnog dijela zgrade izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina], kojoj pripada i dvorište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina], u naravi trosobnog stana na polukatu sa svim pripatcima i služnostima, tužiteljica je suvlasnica predmetne zgrade zajedno sa okućnicom iste, kao što je to i tuženik koji je vlasnik posebnog dijela odnosno stana u podrumu zgrade, suvlasnik zgrade i zemljišta odnosno okućnice. Tužbi je priložen zk izvadak na dan 21.lipnja 2023.godine te je razvidno stanje upisa predmetne nekretnine, pored stranaka, postoje i drugi suvlasnici, a većina ih ima prebivalište izvan [adresa]. Predmetna zgrada ima anagrafsku oznaku – [adresa] i nalazi se u predjelu Splita – Spinut. Zahtjev tužiteljica postavlja kao suvlasnica nekretnine spram tuženika kao suvlasnika iste nekretnine. Sporno je ima li pravo tužiteljica na zatraženu zaštitu i je li tuženik poduzeo ono što mu tužiteljica stavlja na teret, na zajedničkoj nekretnini, zgradi sa okućnicom.
Dakle, temeljem odredbe čl. 38. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV), nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. Odredbom čl.42. ZV-a propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Donošenje ove odluke posao je redovite uprave, a isto tako i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome.
Prema odredbi čl.46 ZV-a, svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva, svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, pa tako je i tužiteljica aktivno legitimirana spram tuženika na postavljanje zahtjeva odnosno na podnošenje ove tužbe spram tuženika. Radi se i o zaštiti od uznemiravanja iz čl.167. ZV-a, radi svega navedenog zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan i valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude."
4. U pravu je tuženik kada u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. u vezi čl. 369. st. 5. ZPP.
5. Naime, jednostavnom usporedbom postavljenog tužbenog zahtjeva sa točkom I. izreke prvostupanjske presude (osim u odbijajućem dijelu koji nije ožalbljen), jasno razvidno je da tužiteljica nije tražila da tuženik uspostavi ranije posjedovno stanje na način da zavari dvije metalne cijevi na ista mjesta na toj ogradi sa kojih je te cijevi odnosi dio ograde prepilao, uz obvezu tužiteljice da tuženik radi ove radnje preda dvije zadržane metalne cijevi, te da ukloni stol sa klupama i improvizirani gril sa zajedničke okućnice, odnosno k. č. br. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina] jer se u protivnom ovlašćuje tužiteljica da o trošku tuženika izvrši te radnje, a tuženiku se zabranjuje da ubuduće vrši takva ili slične čine kojima se uznemirava tužiteljica u ostvarivanju svojih stvarnih prava, pa je stoga, a temeljem čl. 369. st. 5. ZPP valjalo odlučiti kako u rješenju.
6. Odgovor da po odredbi čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP), ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanje stvari, vlasnik može putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.
7. Postoji ustaljena sudska praksa da jedan od suvlasnika također može tražiti zaštitu od uznemiravanja u odnosu na drugog suvlasnika samo, ali samo onda ako mu onemogućava ili bitno ograničava obavljanje suvlasničkih ovlasti ili dogovoreni način obavljanja faktične vlasti i suvlasničkih ovlaštenja (nijedna od stranaka nije u tijeku postupka istakla da takav dogovor postoji).
8. U odnosu na pobijanu presudu gdje je naloženo tuženiku da postavi uklonjenu – prerezanu željeznu ogradu oko udubine dvorišta uz prozore podruma, a ako se sagledaju fotografije koje su sačinjene prilikom uviđaja na licu mjesta (list 54 do 70) razvidno je, zašto tuženik ni ne spori, da su prerezane dvije kratke metalne cijevi na dijelu ograde kao je to najbolje prikazano na listu 55 spisa, i prema tvrdnjama tuženika prilikom obavljenog uviđaja radi toga da može postupiti kroz taj otvor do platoa koji se nalazi u dvorištu, a takvim radnjama, tuženika, po mišljenju ovoga suda nije onemogućena tužiteljica, pa ni bitno ograničena u obavljanju svojih suvlasničkih ovlaštenja, a pogotovo ako se uzme u obzir da tužiteljica ni ne navodi u čemu bi se sastojalo takvo onemogućavanje ili bitno ograničavanje, pa je u tom dijelu valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužiteljicu sa traženom pravnom zaštitom.
9. Kako se promijenio uspjeh stranaka u sporu, to je tuženiku zastupanom po punomoćniku odvjetniku, a temeljem čl. 154. st. 1. ZPP u vezi Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23 - dalje Tarifa), priznati tuženiku za pristupna dva ročišta, pristup na očevid te sastav dva podneska po 100 bodova što onda čini 500 bodova a što sa vrijednošću boda od 2,00 eura čini 1.000,00 eura, dok nije priznat zatraženi trošak pristupa na ročište za objavu presude jer na to ročište punomoćnik tuženika nije pristupio (trošak PDV nije zatražen), a što onda čini dosuđeni iznos od 1.000,00 eura.
10. Zbog navedenog, a temeljem čl. 369. st. 5. i čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci.
11. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP. te Tbr. 10. toč. 1. Tarife a što ukupno iznosi 250,00 eura kad se tome dodaju plaćene sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 146,45 eura, što čini 396,45 eura sa zakonskim zateznim kamatama u smislu odredbe čl. 151. st. 3. ZPP.
U Zagrebu, 10. veljače 2026.
Predsjednica vijeća:
Jasenka Grgić
