Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2908/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. EM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3. RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] Josipa 123, Kučiće, pod 4. HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 5. SM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Nikoli Milakoviću, odvjetniku u Omišu, protiv tuženika UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], P, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u OD Ljubičić-Vrdoljak i partneri d.o.o. Split, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2745/2021-29 od 12. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 10. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2745/2021-29 od 12. svibnja 2025

r i j e š i o  j e

I Odbacuje se kao nedopuštena žalba tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2745/2021-29 od 12. svibnja 2025.

II Odbijaju se tužitelji sa zahtjevom za dosuđenje troškova postupka povodom žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem suda prvog stupnja pod toč. I izreke dopušta se objektivna preinaka tužbe učinjena podneskom od 20. siječnja 2025. i odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: " I/ Ostavinska imovina iza pok. GM ud. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1936. god., a umrle **.**.2020. god., sastoji se i od nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. II/ Dužan je Tuženik naknaditi Tužiteljima troškove ovog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, sve to u roku od 15 dana."

2. Pod II se odbija i podredni tužbeni zahtjev koji glasi: " I/ Ostavinska imovina iza pok. GM ud. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1936. god., a umrle **.**.2020. god., sastoji se i od 3/21 suvl. dijela tri samostalne uporabne cjeline, sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade položene na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koje samostalne uporabne cjeline su u Nalazu i mišljenju vještaka Dražena Bušića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, nadnevka “Split, 21. prosinca 2023. god., predmet: 615/23, a koji Nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude, opisane kao:

A/ Ljetna kuhinja u istočnom dijelu prizemlja sjevernog krila građevine, B/ Trosobni stan u prizemlju južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, WC-a sa kupaonicom i pripadajućeg ostakljenog predvraća i C/ Trosobni stan na prvom katu južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, WC-a sa kupaonicom i pripadajućeg balkona na južnom pročelju. II/ Dužan je Tuženik naknaditi Tužiteljima u jednakim dijelovima troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana." Konačno, pod IV se nalaže tužiteljima naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.911,44 eura sa zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate.

3. Protiv navedene presude žale se tužitelji iz svih žalbenih razloga, predviđenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

4. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi navodima žalbe, predlaže istu odbiti i potvrditi njome pobijanu odluku.

5. Pobijana presuda u svemu sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti na koje se upire, pa prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, ili koju od povreda pravila o postupku na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. U pogledu preinake zahtjeva pravilno sud utvrđuje kako je u čl. 190. st. 3. ZPP-a, propisano da, nakon dostave tužbe tuženiku na odgovor, za preinaku potreban pristanak tuženika, ali i kada se tuženik protivi da sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. S obzirom da je pristanak na preinaku izostao, a sud osnovano smatra kako je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, istu je sukladno odredbi čl. 190. st. 3. ZPP-a pravilno dopustio pa pošto je tužiteljeva preinaka dopuštena, ovaj prema čl. 358. st. 3. ZPP nema pravnog interesa za žalbu, te je pozivom na ovu odredbu zakona odlučiti kao u izreci.

7. Predmet spora jest pitanje da li nekretnine oznake 302/1, 302/2 i 302/3 sve k. o. [katastarska općina] te objekti izgrađeni na njima predstavljaju ostavinsku masu pokojne GM ud. E, majke stranaka jer u ostavinskom postupku iza smrti pokojne majke stranaka O-2090/2020 tužitelji su rješenjem od 15. ožujka 2021. upućeni pokrenuti parnicu protiv tuženika radi utvrđenja sastava ostavinske mase jer je među strankama nastao spor obzirom na istaknute zahtjeve da bi u ostavinu ostaviteljice ulazila kuća kao zajednička imovina nje i njenog pok. supruga E. Naime, tužitelji u ovom postupku, kao pravnu osnovu stjecanja predmetnih nekretnina od strane pok. GM navode stjecanje na osnovi zakona (bračna stečevina) te nasljeđivanje (iza smrti pok. supruga).

8. U žalbi se navodi kako je među strankama sve do početka 2025. godine postojala mogućnost mirnog rješenja spora, jer je iz provedenih dokaza utvrđeno kako je sada pok. otac parničnih stranaka ŽM pok. R vlastitim sredstvima gradio i izgradio tri samostalne uporabne cjeline, sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, položene na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koje samostalne uporabne cjeline su u Nalazu i mišljenju vještaka Dražena Bušića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, nadnevka “Split, 21. prosinca 2023. god., predmet: 615/23, opisane kao: A/ Ljetna kuhinja u istočnom dijelu prizemlja sjevernog krila građevine B/ Trosobni stan u prizemlju južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, WC-a sa kupaonicom i pripadajućeg ostakljenog predvraća C/ Trosobni stan na prvom katu južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, WC-a sa kupaonicom i pripadajućeg balkona na južnom pročelju. Iz iskaza Tuženika od 09. listopada 2024. isti uopće ne dokazuje da bi sudjelovao u izgradnji gore citiranih nekretnina i tvrdi kako ne zna tko je financirao izgradnju prizemlja jer je tada imao - četiri godine. Pokojni otac je gradio kat, a dimnu kužinu su gradili 1968. iza bakine smrti. Tuženik ne čini spornim da mu je majka zabranila rušenje krova na predmetnoj kući, što je isti prihvatio i poslušao te samim time priznao majčinu vlast, odnosno njena suvlasnička prava, a priznaje da mu je poznato kako je prvotužitelj promijenio bravu u prizemlju nakon majčine smrti 2020., ali nije potražio sudsku zaštitu eventualno narušenih prava već više od pet godina, jer je bio bolestan i nije se htio svađati dok nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izrijekom nije navedena kao predmetom darovanja u predmetnoj Darovnoj pogodbi, dok sud utvrđuje kako ista navodno pripada cijelom skupu nekretnina oznake “Kraj Bunara”, iako je ugovor sastavljao odvjetnik te je volja darovatelja jasno u njemu izražena.

9. Iz priloženog Izvoda iz katastarskog plana žalitelj zaključuje da nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], neposredno graniče s nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], pa bi toj logici možda pok. KM imala namjeru darovati svojim unucima EM i UM i te nekretnine ali ipak sve nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], imaju naziv “Bara” pa tako da nema potrebe diskutirati što jest a što nije predmet gore navedene Darovne pogodbe kada je u istoj to jasno i nedvosmisleno navedeno.

10. Konačno, tužitelji se pozivaju i na sporazum zaključen “U Omišu, 14. studenog 2007. god.”, sklopljen između EM pok. E i PMZ pok. E, jer u istome u čl.1. alineja 4. se na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], “nalazi obiteljska kuća visine prizemlja i kata, sa pripadajućom okućnicom....”, te tuženik kada je istog zaključio priznaje da se radi o obiteljskoj kući, a ne kući u njegovom privatnom vlasništvu.

11. Konačno, sud proturječi sam sebi kada utvrđuje kako je gradnja u pretežnoj mjeri vršena financijskim sredstvima pok. oca stranaka, dok s druge strane navodi kako ju je ovaj vršio na nekretnini za koju je znao da nije njegova (do 1965. je bila majčina, a nakon 1965. dvojice od njegova maloljetna četiri sina), te da je nije imao namjeru steći za sebe pa ne bi prihvatio darovanje u korist svojih sinova te o tome dao nasljedničku izjavu u postupku iza smrti pok. KM). Tužitelji tvrde kako se ŽM nije prihvatio predmetnog darovanja u ime svojih sinova UM i EM, a sve i da jest od 1965. se predmetna obiteljska kuća višestruko povećala i u visinu i u širinu, stoga tuženik ni po kojem osnovu ne može i ne smije biti vlasnik iste obiteljske kuće za cijelo. Tuženik je bio punoljetan kada je njegov pokojni otac ŽM pok. R gradio i sagradio prvi kat jer inače bi tuženik ocu zabranio ocu izvođenje bilo kakvih radova, kao i što bi tražio da se njega, kao navodnog vlasnika, pita za dopuštenje za dovođenje bake KM i strica AM u prizemlje predmetne obiteljske kuće da se ŽM i njegova supruga DM brinu o istima u njihovoj starosti i bolesti, a i netočno je da bi volja darovateljice KM bila svojim unucima i to drugotužitelju i tuženiku darovati cjelinu u svojoj ukupnosti, odnosno pored čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], jer se čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nije spominjala u predmetnoj Darovnoj pogodbi, a niti je ista bila predmetom ostavinske imovine u ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. KM. i svjedok IM je negirao sadržaj svoga iskaza kada su ga tužitelji upoznali sa istim, a nakon što im je predočen zapisnik sa ročišta od 19. ožujka 2025..

12. Pravilno u pobijanoj odluci sud prvog stupnja utvrđuje kako je rješenjem u predmetu O-217/88 od 21. studenog 1988., utvrđeno kako imovinu pok. oca stranaka, a supruga pokojne GM sačinjavaju nekretnine upisane u ZU 33, 235, 322, 469, 567, 566 i 619 k. o. [katastarska općina], odnosno u posjedovni list broj 18 k. o. [katastarska općina] te su u postupku sudjelovali tužitelji, tuženik te njihova majka pok. DM, te da su nasljednicima pok. ŽM pok. R, na temelju zakona, te uslijed ustupa tužiteljica ad 3 i ad 4. utvrđeni tužitelji ad 1,2,5, tuženik i pok. DM ud. E.

13. Prema Darovnoj pogodbi "[adresa] **.**.1965." ŠM ud. R svojim maloljetnim unucima i to tuženiku i drugotužitelju zastupani po ocu ŽM pok. R, daruje nekretnine zvane "Kraj bunara", što odgovara čest. zem. [katastarska čestica].

14. U predmetu O-91/67, a koji se vodio iza smrti pok. ŠM ud. R sud je utvrdio kako je otac stranaka pok. ŽM E pok. R zajedno sa ostalim prisutnim nasljednicima dana 19. travnja 1967. na zapisnik dao nasljedničku izjavu prema kojoj predmet ostavštine nisu čestice zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer ih je pokojnica darovala svojim unucima mal. ŽM UM i EM Darovnom pogodbom "[adresa] dne 6.I.1965." već se ostavština sastoji samo od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer zemlja "kod Nikoline kuće" i zemlja "Kod bunara" čine jednu cjelinu i baš darovane čest. zem. [katastarska čestica].

15. Konačno, vještačenjem je utvrđeno kako je predmet prijepora (čes. zem. 302/1, 302/2 i 302/3 k. o. [katastarska općina]) identificiran u zaseoku Kovačići, da je definiran međama u vidu suhozida i betonskih zidova te predstavlja stambenu građevinu anagrafske oznake [adresa], visine prizemlje + prvi kat, tlocrtne površine 162 m2, sa pripadajućom okućnicom površine 693 m2. Spomenuta građevina da se sastoji od pet samostalnih uporabnih cjelina sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i to: spremišta u zapadnom dijelu prizemlja sjevernog krila građevine, ljetne kuhinje u istočnom dijelu prizemlja sjevernog krila građevine, jednosobnog stana na prvom katu sjevernog krila građevine koji se sastoji od sobe, hodnika, wc-a sa kupaonicom i kuhinje sa blagovaonicom, trosobnog stana u prizemlju južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, wc-a sa kupaonicom i pripadajućeg ostakljenog predvraća, te trosobnog stana na prvom katu južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, wc-a sa kupaonicom i pripadajućeg balkona na južnom pročelju.

16. Predmet spora je položen na česticama kako slijedi:

- č. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] stvarne površine 379 m2, površine prema upisu u katastru od 385 m2, označenoj točkama „Q,F,G,H,I,J,K,R,Q“ i lila bojom, na kojoj se nalazi dio prednje opisane stambene građevine tlocrtne površine 47 m2, u manjem dijelu betonirano dvorište i vrt sa južne strane građevine;

- dijelu č. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] stvarne površine 417 m2, označenom točkama „A,Q,R,K,L,M,N,O,P,A“ i žutom bojom, na kojem se nalazi dio prednje opisane stambene građevine tlocrtne površine 97 m2, dvorište popločano betonskim pločama sa njezine zapadne strane, travnjak sa stablom oraha također sa njezine zapadne strane, vrt sa južne strane građevine i pomoćna građevina površine 4 m2 (strojarnica pumpe za vodu) u krajnjem jugozapadnom dijelu opisanog djela čestice;

- dijelu č. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] stvarne površine 59 m2, označenom točkama „A,B,C,D,E,F,A“ i zelenom bojom, na kojem se nalazi dio prednje opisane stambene građevine tlocrtne površine 18 m2 i betonirani parking sa njezine istočne strane. Č. zem. [katastarska čestica], u današnjem obliku i površini, da su evidentirane kao takove pedesetih godina prošloga stoljeća, što je ujedno i najstariji podatak kojim raspolaže nadležni Ured za katastar.

17. Stoga sud pravilno primjenjuje čl. 388. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 46/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje u tekstu: ZV) prema kojemu se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog Zakona prosuđuju prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posljednjim Zakonom, nije drugačije određeno, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U vrijeme sklapanja Darovne pogodbe 1965. godine, glede pitanja stjecanja prava vlasništva bio je na snazi Austrijski opći građanski zakonik (dalje: OGZ) primjena kojega je u vidu pravnih pravila omogućena Zakonom o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), i prema kojim pravnim pravilima se vlasništvo na nekretninama temeljem pravnog posla moglo steći i bez upisa u zemljišne knjige ako je ugovor izvršen. Prema paragrafu 883. OGZ-a pogodba se može učiniti usmeno ili pismeno, pred sudom ili van suda, sa svjedocima ili bez svjedoka. osim u slučajevima u zakonu ustanovljenih, ova različitost u načinu (formi) ne čini u obziru obveze nikakve razlike.

18. Predmetna darovna pogodba jest sačinjena u pisanom obliku i na istoj se nalazi otisak prsta osobe koja svojim pravom raspolaže, a što je potvrđeno od strane ovlaštenog službenika Općinskog suda u Omišu, pod brojem Ov-1/1965. Prema tada važećim pravnim pravilima Općinskog građanskog zakonika pisana forma darovne pogodbe bila je propisana samo za darovne pogodbe bez prave predaje darovane stvari (paragraf 943. OGZ-a), a predaja u posjed je učinjena zakonskom zastupniku obdarenika a ugovor može konvalidirati usprkos nedostatku propisanog pisanog oblika ako su ugovorne obveze svake od stranaka dobrovoljno ispunjene u cijelosti ili u pretežnom dijelu.

19. U pogledu prihvata darovanja sud pravilno putem provedenih dokaza utvrđuje da je obdarenicima, putem njihovog zakonskog zastupnika, bila izvršena predaja u posjed jer je staralac mogao za maloljetnika odbiti darovanje samo sa odobrenjem organa starateljstva. Kod darovnog ugovora zaključenog između stranaka koje žive u obiteljskoj zajednici i zajednički koriste nekretninu koja je predmet darovanja, uvjet prave predaje ispunjen je onda kada je u vrijeme darovanja postojao takav način života za koji je proizlazilo zajedničko korištenje darovane nekretnine.

20. Sud pravilno utvrđuje i to kako je volja darovateljice pored nekretnina navedenih u Pogodbi oznake 302/1 i 302/2 bila darovati i nekretninu oznake 302/3 k. o. [katastarska općina] jer su se iste nekretnine koristile kao jedna cjelina što proizlazi iz utvrđenja suda da bi pok. otac stranaka u ostavinskom predmetu iza smrti KM dao nasljedničku izjavu prema kojoj zemlja "Kod Nikoline kuće" i zemlja "kod bunara" čine jednu cjelinu te da ostavinu pokojnice čini samo nekretnina oznake 304. k. o. [katastarska općina]. U predmetu O-28/67-4 je KM H pok. R (sin pok. KM, a brat pok. ŽM) prijedlogom od 27. ožujka 1967. zatražio preotvaranje ostavinske rasprave navodeći kako je utvrđeno da bi pokojnica, u trenutku smrti, imala tri komada zemlje u k. o. [katastarska općina] i to zemlja zvana "Kraj Ilijina guvna" što odgovara č.zem. (rukom napisano 304 k. o [katastarska općina]), zemlja zvana "Kod Nikoline kuće" što odgovara č.zem (rukom napisano "ne može identificirati") i zemlja zvanu "Kod bunara" što odgovara č.zem. (rukom napisano 302/1/2/4 k. o. [katastarska općina]. Upravo je povodom preotvorene ostavinske rasprave dana ranije citirana nasljednička izjava potomaka pok. KM, između ostalog i oca stranaka te je doneseno rješenje o nasljeđivanju prema kojem imovinu pok. ŠM sačinjava čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21. Konačno, i same strane tvrde da su se predmetne čestice 302/1, 302/2 i 302/3 uvijek koristile kao jedna cjelina, kao i svjedoci VM i BM dok iz vještačkog nalaza proizlazi da čest. zem [katastarska čestica] imaju znatno veću površinu (379 m2 i 417 m2) od čest. zem. [katastarska čestica] (59 m2) te se na istoj nalazi prednji dio stambene građevine tlocrtne površine 18 m2 pa su predmetne čestice u današnjem obliku i površini evidentirane kao takove pedesetih godina prošlog stoljeća, a što je ujedno i najstariji podatak kojim raspolaže nadležni ured za katastar. Nakon što je izašao na uviđaj na licu mjesta sud je utvrdio kako je okućnica objekta u najvećem dijelu ograđena starim kamenim suhozidima sa sjeverne strane na koju se nadovezuje nadstrešnica sa drvima za ogrjev, a iz skice mjesta očevida vidljivo je kako predmetne nekretnine međusobno graniče. I sam tužitelj je u iskazu nakon što mu je pokazan nalaz i mišljenje sudu pokazao gdje bi se nalazila Nikolina kuća, a to je upravo istočno od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a tužitelji prisutni takvu izjavu tuženika nisu osporili.

22. I ovaj sud konačno prihvaća utvrđenje suda prvog stupnja kako je gradnja nekretnina vršena u pretežnoj mjeri vršena financijskim sredstvima pok. oca stranaka što proizlazi iz provedenih dokaza, jer je otac bio u braku sa pok majkom stranaka, ali je gradio na nekretnini za koju je znao da nije njegova (do 1965 je bila majčina, a nakon 1965. dvojice njegovih maloljetnih sinova po darovnoj pogodbi), te je zato nije imao namjeru steći za sebe jer inače doista ne bi prihvatio darovanje u korist svojih sinova te o tome dao nasljedničku izjavu u postupku iza smrti pok. MM).

23. Konačno i sam drugotužitlej iskazao je kako je pok. baka znala reći - da sam znala da će se roditi moj S ne bi se vas dvoje ništa zalizali misleći pritom na prvotužitelja koji je rođen 1966., dok i svjedok IM, tvrdi kako mu je otac stranaka ispričao da je njegova majka ostavila kuću ovdje tuženiku i drugotužitelja, a da se on sa time složio, a navedeno je i u skladu sa nasljedničkom izjavom danom u ostavinskom postupku iza pok. bake stranaka.

24. Naposlijetku, niti u predmetnom naknadnom sporazumu predmetne čestice zemlje nisu navedene, dok su iste navedene u sporazumu sklopljenom između drugotužitelja i tuženika kao obdarenik Darovne pogodbe navedene i njima je raspolagano u korist ovdje tuženika, što nedvojbeno ukazuje na to da su stranke znale za darovnu pogodbu. Stoga je pravilno utvrđenje da su nekretnine oznake 302/1, 302/2 i 302/3 k. o. [katastarska općina] predstavljale imovinu pok. KM MM ud R, bake stranaka i svekrve pok. GM, te ih je ista 6. siječnja 1965. darovala tada maloljetnim unucima i to drugotužitelju i tuženiku te je pok otac stranaka, kao zakonski zastupnik tada maloljetnih daroprimatelja prihvatio učinjeno darovanje i stupio u posjed pa iste nisu bile u vlasništvu pok. oca stranaka GM E, muža pok. GM, te iako je isti vlastitim sredstvima financirao izgradnju objekata na predmetnim česticama s obzirom da je isti znao da gradi na tuđoj nekretnini i na to je pristao, ne može steći nikakva vlasnička prava, a to po osnovi bračne stečevine i nasljeđivanja, ne može niti njegova pok. supruga.

25. Stoga je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, budući da je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, te je na njega pravilno primijenjeno materijalno pravo, valjalo žalbu tuženika odbiti i potvrditi njome pobijanu odluku te odlučiti kao u izreci a kako je i odluka o troškovima pravilna i zakonita temeljem čl. 154. st. 2. i 155. ZPP valjalo je odbiti i žalbu tužitelja i odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 10. veljače 2026.

Predsjednik vijeća

Sabina Dugonjić