Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj Gž-4004/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, FK, izvjestiteljice i članice, KK, članice, u pravnoj stvari tužiteljice VK /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koju zastupa Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnica iz Karlovca, protiv tuženika ŠK /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Davor Popović, odvjetnik iz Karlovca, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P-766/2016-65 od 4. rujna 2025., u sjednici održanoj 10. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P-766/2016-65 od 4. rujna 2025. pod stavkom II. izreke i dijelu stavka III. izreke u kojem je određeno da tužiteljica sama snosi svoje troškove prvostupanjskog postupka.

    II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška predmetne žalbe.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom je presudom utvrđeno da je tužiteljica u odnosu na suvlasnički dio tuženika od 2/3 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] - k. č. br. [katastarska čestica], površine 441 čhv sa kućom broj 33 i dvorište u [adresa], suvlasnica u 238/1000 dijela, a tuženik suvlasnik u preostalom suvlasničkom dijelu te k. č., što da je tuženik dužan priznati i trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice i tuženika na suvlasničkom dijelu tuženika u navedenim omjerima u zemljišnim knjigama (stavak I. izreke).

    Pod stavkom II. izreke je odbijen dio tužbenog zahtjeva preko dosuđenog suvlasničkog dijela u odnosu na tuženikov suvlasnički dio (preko 238/1000 do 304/1000 – za 66/1000 dijela), a pod stavkom III. izreke određeno da svaka stranka snosi svoje troškove.

    2. Protiv presude pod stavkom II. izreke i dijelu stavka III. izreke kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška, žali se tužiteljica iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP-a[1] . Predlaže preinaku ili ukidanje pobijanog dijela prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbe (312,50 eura + sudska pristojba na žalbu).

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba je neosnovana.

    5. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica u odnosu na 2/3 suvlasničkog dijelu tuženika na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] - k. č. br. [katastarska čestica], površine 441 čhv sa kućom broj 33 i dvorište u [adresa] , suvlasnica u 304/1000 dijela, vezani zahtjevi radi upisa suvlasništva u zemljišnoj knjizi i zahtjev za naknadu troška (podnesak tužiteljice od 12. lipnja 2024. /list 220./).

    6. Iz rezultata prvostupanjskog raspravljanja kao nesporno proizlazi:

    - na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je kuća sa tri stana, koju su gradili braća ŠK (F, suprug tužiteljice, ZK i ŠK);

    - svaka obitelj od braće graditelja od 1978. koristi svoj stan;

    - u zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] sa kućom i dvorištem upisano suvlasništvo - 2/3 dijela na ime tuženika i 1/3 dijela na ime ZK;

    - tri gospodarske zgrade koje se nalaze na istoj k. č. (nisu upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A) čine 216/1000 dijela (prva 135/1000, druga 40/1000 i treća 41/1000);

    - prema neto površinama posebnih dijelova kuće (tri stana) sa iskazom zajedničkih dijelova kuće i pripadajućeg zemljišta, računski određen razmjer suvlasništva u odnosu na suvlasnički dio tuženika (2/3 dijela) na k. č. br. [katastarska čestica] sa kućom i dvorištem (bez suvlasničkog dijela na tri gospodarske zgrade) je - 238/1000 dijela u korist tužiteljice, 309/1000 dijela u korist tuženika (237/1000 dijela u korist ZK bez tri gospodarske zgrade);

    - tuženik nije osporavao da tužiteljici pripada dio prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] sa kućom i dvorištem i nakon izvedenog dokaza vještačenjem po prijedlogu tužiteljice priznao je tužiteljici suvlasništvo u razmjerno određenom dijelu sa 238/1000 te nekretnine.

    7. Sporan je po tužiteljici dio prvostupanjske presude pod stavkom II. izreke kojim je odbijen zahtjev na utvrđenje suvlasništva za daljnjih 66/1000 dijela (preko 238/1000 dijela do 304/1000 dijela), u odnosu na 2/3 dijela upisanog suvlasništva tuženika, utoliko što ista smatra da je pri donošenju te odluke prvostupanjski sud zanemario činjenicu da je ranije cijela nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasništvo tuženika, iako to nije bila, da se ZK (jedan od trojice braće) upisao u 1/3 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa kućom i dvorištem na temelju presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-1657/2012 od 31.

    1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)

    listopada 2013., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-2341/2013 od 3. lipnja 2015., da se i u tom postupku tuženik pozivao na Darovni ugovor od 30. srpnja 2002., što po sudu nije prihvaćeno jer da neovisno o darovanju nije izvršena predaja darovane stvari na način da tuženik s njom može slobodno raspolagati, da je identična stvar i u predmetnoj parnici, odnosno da tuženiku nije predan dio nekretnine za koji je odbijen tužbeni zahtjev i da tuženik ne može raspolagati tim dijelom nekretnine, zbog čega da je trebalo prihvatiti njezin zahtjev iz podneska od 12. lipnja 2024. i utvrditi je suvlasnicom u 304/1000 dijela cijele nekretnine – k. č. [katastarska čestica] prema dopuni 3 nalaza i mišljenja vještaka Davora Petračića.

    8. Ispitivanjem prvostupanjske presude u pobijanom dijelu, u granicama žalbenih navoda i po službenoj dužnosti nisu utvrđene bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. Prvostupanjski je sud odlučio o zahtjevu iz sudske nadležnosti s osoba koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koji zahtjev nije u tijeku drugi postupak, pravomoćno suđeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba, presudom koju je moguće ispitati.

    9. Materijalno pravo nije primijenjeno na štetu tužiteljice (i pravilnom primjenom je jednako trebalo odlučiti o pobijanom dijelu prvostupanjske presude) niti je s tim u vezi činjenično stanje nepravilno utvrđeno.

    10. Naime, prema pravilima ZOVDSP-a[2] (u kontinuitetu i onima koja su bila na snazi prije stupanja snagu ZVDSP-a) svakoj od više osoba koje imaju neku stvar u svom vlasništvu pripada po dio tog prava vlasništava, u računski određenom razmjeru prema cijelom pravu vlasništva te stvari i sve su one suvlasnice te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi (članak 36. stavak 1.). Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkog dijela koji ga određuje (članak 37. stavak 1.).

    11. Nije dvojbeno da tužiteljica, tuženik i ZK imaju u vlasništvu k. č. br. [katastarska čestica] sa kućom i dvorištem i da svakome od njih pripada dio tog prava vlasništva.

    12. Po tužiteljici je dvojben računski određen razmjer njezinog suvlasništva (preko 238/1000 do 304/1000 dijela, za 66/1000 dijela) u odnosu 2/3 dijela suvlasništva tuženika slijedom razloga navedenih pod točkom 6. obrazloženja ove presude, koji su po ocijeni drugostupanjskog suda bez utjecaja za donošenje konačne odluke, neovisno o stavu prvostupanjskog suda iskazanog pod točkom 19. obrazloženja prvostupanjske presude.

    13. Iz nalaza i mišljenja vještaka Davora Petračića, dipl. ing građ. proizlazi:

    - da je prema neto površini posebnih dijelova zgrade sa iskazom tog idealnog dijela i pripadajućeg zemljišta, tužiteljica suvlasnica u 238/1000 dijela na k. č. br. [katastarska čestica], površine 441 čhv sa kućom broj 33 i dvorištem (isključujući tri gospodarska objekta kao posebnih dijelova);

    2 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)

    - da su ostala dva vlasnika (ŠK /tuženik/ i ZK) suvlasnici u 762/100 dijela, uključujući njihovo suvlasništvo na tri gospodarska objekta kao posebnih dijelova (tuženik u 417/1000 dijela, a ZK u 345/1000 dijela),

    - i da pod uvjetom da se samo stanovi sa njihovim pripadcima na katu smatraju posebnim dijelovima (bez zajedničkih dijelova kuće /stubište, tavan/, zemljišta u suvlasništvu svih suvlasnika i gospodarskih zgrada), čije omjere bi određivao omjer vrijednost (korisnih) površina posebnih stambenih dijelova (tri stana sa pripadcima na katu) da bi tužiteljica u odnosu na cijelu nekretninu (uključujući i gospodarske objekte koji ne bi bili posebni nego zajednički dijelova) kao vlasnica stana 1 bila suvlasnica u 304/1000 dijela, tuženik kao vlasnik stana 2 u 394/1000 dijela i ZK kao vlasnik stana 3 u 302/1000 dijela.

    14. Prema tome, budući da tužiteljica i tuženik imaju dio u vlasništvu k. č. br. [katastarska čestica], površine 441 čhv sa kućom broj 33 i dvorištem (i ZK), da suvlasnički dio na toj nekretnini određuju tri stana u kući broj 33 sa stubištem, tavanom i zemljištem na kojem je kuća izgrađena, da je kao nesporno u odnosu na tu nekretninu računski određen razmjer u odnosu na suvlasnički dio tuženika, u korist tužiteljice za 238/1000 dijela, to je prvostupanjski sud pravilno odbio kao neosnovan zahtjev na utvrđenje suvlasništva tužiteljice na k. č. br. [katastarska čestica], površine 441 čhv sa kućom broj 33 i dvorištem preko tog dijela (za daljnjih 66/1000 dijela u odnosu na suvlasnički dio tuženika).

    15. Kako za odluku pod stavkom II. izreke nije odlučno to što je ranije cijela nekretnina (k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina]) bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasništvo tuženika, iako to nije bila, što se ZK (jedan od trojice braće) upisao suvlasnikom u 1/3 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa kućom i dvorištem na temelju presude i na što se tuženik pozivao u tom postupku, to se ne može prihvatiti stav tužiteljice da je trebalo prihvatiti njezin zahtjev iz podneska od 12. lipnja 2024. i utvrditi je suvlasnicom u 304/1000 dijela cijele nekretnine – k. č. [katastarska čestica] prema dopuni 3 nalaza i mišljenja vještaka Davora Petračića, odnosno i za daljnjih 66/1000 dijela k. č. br. [katastarska čestica], površine 441 čhv sa kućom broj 33 i dvorištem, u odnosu na upisani suvlasnički dio tuženika.

    16. Osim toga, tužiteljica u iskazivanju takvog stava očito ispušta iz vida da je prema sadržaju i opsegu tužbenog zahtjeva kojeg je postavila podneskom od 12. lipnja 2024. (list 220.) i o kojem je meritorno odlučeno, predmet spora utvrđenje da je suvlasnica k. č. br. [katastarska čestica], površine 441 čhv sa kućom broj 33 i dvorištem, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] u 304/1000 dijela u odnosu na 2/3 dijela tuženika te iste nekretnine (prema stanju zemljišne knjige), a ne i izgrađenosti sa još tri gospodarske zgrade.

    17. I odluka o troškovima pod stavkom III. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da tužiteljica sama snosi svoje troškove je pravilna (članak 154. stavak 4. ZPP-a) s obzirom da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, a ne kako to tvrdi tužiteljica u omjeru 70% naprava 30%, što izvodi iz dijela postavljanih zahtjeva s obzirom na opseg i pogrešne ocjene kvalitativnog dijela uspjeha stranaka u postupku, da tuženik nije osporavao suvlasništvo tužiteljici u odnosu na njegovo upisano suvlasništvo u zemljišnoj knjizi (list 32.) i da je nakon izvedenog vještačenja po prijedlogu tužiteljice priznao tužiteljici utvrđeni razmjer suvlasničkog dijela u odnosu na 2/3 dijela upisanog na njegovo ime na k. č. br. [katastarska čestica], površine 441 čhv sa kućom broj 33 i dvorištem (238/1000 dijela), koji je u konačnici i prihvaćen.

    18. Tužiteljici nije priznat trošak žalbe jer nije uspjela sa žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

    19. Zaključno, ispitivanjem presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P-766/2016-65 od 4. rujna 2025. pod stavkom II. izreke i dijelu stavka III. izreke u kojem je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova prvostupanjskog postupka nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tužiteljici, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (i pravilnom primjenom materijalnog prava je trebalo jednako odlučiti), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 2. ZPP-a za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak II.).

    U Zagrebu 10. veljače 2026.

    Predsjednica vijeća:

    Nika Grospić Ivasović

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.