Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1485/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Držaić, predsjednice vijeća, Jadranke Travaš članice vijeća - sutkinje izvjestiteljice i Ksenije Grgić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice -protutužene NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Željko Macan, odvjetnik u Velikoj Gorici, protiv tuženika- protutužitelja ČV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Antun Šagovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi utvrđenja prava vlasništva i geometrijskog razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice-protutužene protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-222/2018-66 od 20. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P- 222/2018-66 od 20. prosinca 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj presudi.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je odbio tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene kojom se pod točkom I. izreke utvrđuje se da je tužiteljica NV (N), u zemljišnim knjigama upisana na adresi [adresa], suvlasnica u 1/2 dijela na nekretnini upisanioj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 8 od 103 m2, zgrada od 55 m2, dvorište od 1070 m2, ukupne površine 1228 m2.

Pod točkom II. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene kojim se razvrgava suvlasništvo na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao čkbr. [katastarska čestica] kuća br. 8 u [adresa], zgrada u [adresa], dvorište u [adresa] (ukupne površine 1228 m2) njenom geometrijskom diobom, kako je to određeno prijedlogom fizičke diobe nekretnina u Procjeni vrijednosti nekretnine i mogućnosti fizičke diobe od 03. listopada 2017. izrađenoj od strane Jure Galića – stalnog sudskog vještaka za građevinu u predmetu koji se pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici vodio pod brojem R1-51/16.

Pod točkom III. izreke odbijen je zahtjev kojim se nalaže tuženiku da o svom trošku odvoji grijanje u kući i poslovnoj zgradi sagrađenim na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se jednom peći grije podrum i prizemlje kuće, a drugom kat kuće i poslovna zgrada te kojim mu se nalaže da o svom trošku za tužiteljicu postavi nova brojila za struju i vodu.

Pod točkom IV. izreke odbijen je zahtjev kojim se nalaže tuženiku da tužiteljici na ime troškova koje je imala u izvanparničnom postupku koji se pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici vodio pod brojem R1-51/16 naknadi iznos od 1.187,52 kn uz pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće na taj iznos od dana podnošenja ove tužbe do isplate

Pod točkom V. izreke odbijen je zahtjev kojim se nalaže tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak ovog postupka uz pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće na taj trošak od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

Pobijanom presudom prihvaćen je protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja te je pod točkom I. izreke utvrđeno da je tuženik – protutužitelj ČV, suvlasnik u 3/4 dijela, a tužiteljica – protutužena NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u zemljišnim knjigama upisana na adresi [adresa], suvlasnica u 1/4 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenih kao kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 8 u [adresa], zgrada u [adresa], dvorište u [adresa], ukupne površine 1228 m2. Pod točkom II. izreke naloženo je tužiteljici – protutuženoj da tuženiku – protutužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 53.349,46 eura[1] / 401.961,40 kuna zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude 20. prosinca 2023. pa do konačne isplate.

2. Protiv ove presude žalbu je podnijela tužiteljica-protutuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te zbog odluke o troškovima postupka. Predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe.

3. Tuženik-protutužitelj je podnio odgovor na žalbu u kojem osporava navode i predlaže odbiti žalbu tužiteljice-protutužene kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Sud prvog stupnja je pobijanom presudom odbio zahtjev tužiteljice-protutužene radi utvrđenja njenog već upisanog suvlasničkog dijela u ½ nekretnine upisane u zk. 1051 k. o. [katastarska općina], označenoj kao čk. br. 25/9 ukupne površine 1228 m2 kao i zahtjev za razvrgnućem suvlasništva na predmetnoj nekretnini geometrijskom diobom te zahtjev da tuženik-protutužitelj o svom trošku odvoji grijanje u kući i poslovnoj zgradi te zahtjev kojim je tužiteljica-protutužena potražuje troškove u iznosu od 1.187,52 kn / 157, 61 EUR / koje je imala u izvanparničnom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici poslovni broj R1- 1/16.

5.1. Istom presudom sud prvog stupnja je prihvatio protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja te utvrdio da je tuženik–protutužitelj ČV, suvlasnik u 3/4 dijela, a tužiteljica–protutužena NV u zemljišnim knjigama upisana suvlasnica u 1/4 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenih kao kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 8 u [adresa], zgrada u [adresa], dvorište u [adresa], ukupne površine 1228 m2.

6. Nije sporno da je u postupku pred sudom prvog stupnja tužiteljica pokrenula postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice protiv tuženika na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je tuženik osporio suvlasničke omjere koji su u zemljišnim knjigama upisani na predmetnoj nekretnini tvrdeći da njemu pripada veći suvlasnički omjer, sud je rješenjem R1-51/2016 od 13. ožujka 2018. obustavio izvanparnični postupak i uputio tužiteljicu u parnicu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice.

7. Sud prvog stupnja je pri donošenju pobijane presude utvrdio:

- iz činjeničnih navoda tužiteljice i iskaza tužiteljice proizlazi da se tužiteljica udala za sada pok. Josipa Dolačkog 1979. te je zajedno sa suprugom tijekom 1984. -1985 kupila gradilište za kuću u [adresa] na kojem su napravili malu kućicu koja sada služi kao radionica, da je ugovorom o darovanju od 22. studenog 1990. tužiteljica dobila ½ dijela te nekretnine tada označene kao k. č. br. [katastarska čestica] Oranica ledina u mjestu 1228 m2 k. o. [katastarska općina], da su tužiteljica i njezin suprug radili u Njemačkoj, da su dolazili nekoliko puta godišnje u [adresa] i nadogradili kako bi napravili kuću za stanovanje, da su tijekom 1990. sagradili podru, a tijekom 2000. dovršili su kuću,

- da je suprug tužiteljice-protutuženice ČV umro **.**.2010. te je rješenjem o nasljeđivanju Javne bilježnice Nives Mirčetić iz Velike Gorice, poslovni broj O- 904/2010 od 21. veljače 2011 temeljem zakona i ustupa tuženik-protutužitelj upisan kao suvlasnik ½ dijela nekretnine kao i tužiteljica-protutuženica,

- iz iskaza tuženika-protutužitelja proizlazi da se bratio iz Njemačke 1997. te se zaposlio u Velikoj Gorici, firmi Tehno Lim i imao plaću 7.000,00-8.000,00 kuna mjesečno, zatim u Mitsubishi u Velikoj Mlaki gdje je zarađivao oko 4.000,00 kn mjesečno , a kasnije se zaposlio u autokući Gašparić i imao plaću 5.500,00 -6.000,00 kuna,

- na temelju nalaza i mišljenja vještaka mr. sc. Jure Galića utvrđen je izračun vrijednosti obiteljske kuće (stambene kuće) u iznosu od 919.309,86 kn, / 122.013,39 / eura, izračun vrijednosti poslovne zgrade (dvorišna zgrada) u iznosu od 337.949,04 kn / 44.853,54 / eur izračun vrijednosti zemljišta, to jest parcele k. č. br. [katastarska čestica] površine 1228 m², k. o. [katastarska općina] u iznosu od 229.955,28 kn / 30.520,31 / eur tako da sveukupna vrijednost nekretnine iznosi 1.487.214,18 kuna 7 197.387,24 / eura,

- na temelju pisanog očitovanje i dopune nalaza od 21. veljače 2022. (list 221 spisa), utvrđen je postotak udjela u stjecanju pa proizlazi da je udio tužiteljice s obzirom na izvedene radove na predmetnoj nekretnini u iznosu od 38% a udio tuženika 62%.

8. Osnovano tužiteljica-protužena u žalbi navodi da je pobijanom presudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) s obzirom da pobijanu presudu nije moguće ispitati.

9. Sud prvog stupnja je pobijanom presudom da je tuženik-protutužitelj suvlasnik na predmetnoj nekretnini u 3/4 dijela temeljeći takvu svoju odluku na nalazu i mišljenju vještaka i njegovoj dopuni mr. sc. Jure Galića kojim je utvrđeno da tuženiku- protutužitelju pripada 62% udjela na predmetnoj nekretnini i to s osnova troškova uređenja dvornog mjesta, troškova uređenja podruma, te troška legalizacije, vrijednosti poslovne dvorišne zgrade, a tužiteljici 38%.

9.1. Međutim takvo utvrđenje je nepravilno i nije sukladno nalazu i mišljenju vještaka mr. sc. Jure Galića na kojem sud prvog stupnja temelji takvo svoje utvrđenje. Ovo iz razloga jer je sud prvog stupnja utvrdio da je tuženik-protutužitelj suvlasnik u ¾ predmetne nekretnine što predstavlja suvlasništvo od 75% udjela a kako je nalazom i mišljenje vještaka mr. sc. Jure Galića utvrđeno da tuženiku-protutužitelju pripada 62% udjela na predmetnoj nekretnini, to je nejasno na temelju čega je prvostupanjski sud utvrđujući tuženika-preotutužitelja suvlasnikom predmetne nekretnine u 3/4 dijela dosudio dodatnih 13% udjela suvlasništva te nekretnine. Radi navedenog pobijanu presudu nije moguće ispitati te je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.

10. Nadalje, tužiteljica-protutuženica je tijekom postupka istakla prigovor presuđene stvari u odnosu na protutužbeni zahtjev tuženika-protuženika koji traži da ga se utvrdi suvlasnikom predmetne nekretnine u 3/4 dijela, a o kojem pobijana presuda nema nikakvih razloga. Tako sud prvog stupnja pri donošenju pobijane presude nije imao u vidu da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Javne bilježnice Nives Mirčetić iz Velike Gorice br. O- 904/10 od 21. veljače 2011. temeljem zakona i ustupa tuženik - protutužitelj upisan kao suvlasnik ½ dijela predmetne nekretnine.

10.1. Odredbom čl. 232. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine„ 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33715, 14/19; dalje- ZN) kojom je uređen institut učinka pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, propisano je:

„(1) Smatra se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju glede onoga što je njima utvrđeno.

(2) Što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.

(3) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.

(4) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki zapis, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.

(5) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane su osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane:

- glede prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronađene oporuke,

- glede prava čije je utvrđenje ovisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju,

- ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.“

10.2. Kako gore navedenu odredbu sud prvog stupnja nije imao vidu pri odlučivanju o protutužbenom zahtjevu to je nepravilno odlučio da je tužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja osnovan.

11. Također valja reći a obzirom da se tuženik-protutužitelj u pobijanoj presudi poziva na ulaganja u predmetnu nekretninu da sud prvog stupnja utvrđujući da je tuženik- protutužitelj dizao kredite i da je iste koristio za gradnju kuće koja je predmet spora, nije utvrdio odlučnu činjenicu kada su ta ulaganja učinjena, prije ili poslije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju Javne bilježnice Nives Mirčetić iz Velike Gorice br. O- 904/10 od 21. veljače 2011.

12. Slijedom svega navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

13. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će otkloniti počinjenu bitnu povredu te će imajući u vidu navedeno u ovom rješenju donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku pri čemu će a s obzirom na pozivanje tuženika-protutužitelja na ulaganja u predmetnu nekretninu razlučiti ulaganja učinjena prije i poslije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju s tim da će imati u vidu da bi ulaganja izvršena nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju eventualno mogla biti pravna osnova za promjenu suvlasničkog omjera samo ukoliko su ispunjene pretpostavke iz čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09; dalje- ZV).

14. Tuženiku-protutužitelju nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer ova parnična radnja nije bila nužna za konačni ishod postupka.

U Zagrebu, 10. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Gordana Držaić