REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-621/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB:02535697732, kojeg zastupa punomoćnica Tihana Svetec, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Leko & partneri u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 4323/2023-2 od 9. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu broj P-296/2019-28 od 1. lipnja 2023., u sjednici održanoj 10. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tužitelju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4323/2023-2 od 9. rujna 2025. zbog pravnog pitanja:
„Je li sklapanjem sporazuma o konverziji sukladno Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15) prestala pravna osnova potrošača (tužitelja) potraživati povrat novčanih sredstava plaćenih temeljem ništetnih odredaba iz osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli u CHF ili potrošač (tužitelj) i dalje ima pravo potraživati sve što je banka (tuženik) stekla bez osnove, ako konverzijom ti iznosi nisu vraćeni?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4323/2023-2 od 9. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu broj P-296/2019-28 od 1. lipnja 2023. navodeći pravno pitanje koje smatra važnim u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), a koje glasi:
„Je li sklapanjem sporazuma o konverziji sukladno Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15) prestala pravna osnova potrošača (tužitelja) potraživati povrat novčanih sredstava plaćenih temeljem ništetnih odredaba iz osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli u CHF ili potrošač (tužitelj) i dalje ima pravo potraživati sve što je banka (tuženik) stekla bez osnove, ako konverzijom ti iznosi nisu vraćeni?“.
2. U prijedlogu tužitelj navodi i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17
- dalje: Konvencija), (čl. 385.a st. 2. ZPP).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da je pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pravnom pitanju u odnosu na koje praksa ovoga suda nije jedinstvena (primjerice odluke ovoga suda Rev 1096/2022 od 8. studenoga 2022., Rev 586/2019 od 16. studenoga 2022. i Rev 637/2019 od 15. studenoga 2022.).
5. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.
6. U odnosu na istaknutu povredu prava na pravično suđenje uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
Zagreb, 10. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug