Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2033/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Vlatke Fresl Tomašević, predsjednice vijeća, Ilijane Petyo, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tomislava Aralice, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Korljan i partneri d.o.o., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1614/2020 od 11. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1614/2020 od 11. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbe kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Utvrđuje se kako je tužitelj, temeljem Kupoprodajnog ugovora zaključenog 22.VIII.2001.g. između HERES d.o.o. u svojstvu prodavatelja i tužitelja u svojstvu kupca a glede kojeg ugovora je izvršena ovjera potpisa od strane javnog bilježnika Pavice Mišković iz Zadra pod brojem OV-5355-01 te Aneksa Kupoprodajnog ugovora zaključenog 20.XII.2010.g. između HERES d.o.o. u stečaju u svojstvu prodavatelja i tužitelja u svojstvu kupca a glede kojeg Aneksa je izvršena ovjera potpisa od strane javnog bilježnika Pavice Mišković iz Zadra pod brojem OV-1730-11, stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva glede cjelokupne (1/1) nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Zadar Općinskog suda u Zadru u zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk.c.br.: 6112/4, Pedinka površine 945 m2, pašnjak površine 945 m2, ukupne površine 945 m2, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva glede ove cjelokupne (1/1) nekretnine u korist tužitelja.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Zadar Općinskog suda u Zadru uspostaviti zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe uknjižbe prava vlasništva u korist tuženika glede cjelokupne (1/1) nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Zadar Općinskog suda u Zadru u zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk.c.br.: 6112/4, Pedinka površine 945 m2, pašnjak površine 945 m2, ukupne površine 945 m2, uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja glede ove cjelokupne (1/1) nekretnine.

III. Nalaže se tuženiku u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju procesni trošak ovog postupka, zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 5.161,00 EUR, u roku od 15 dana, dok se u preostalom zatraženom dijelu zahtjev tuženika odbija kao neosnovan.“

2. Tužiteljica pobija žalbom navedenu presudu iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP).Predlaže u smislu žalbenih navoda pobijanu presudu preinačiti podredno ukinuti, sve to uz obvezivanje tuženiku isplatiti tužiteljici panični trošak, kao i žalbe s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3. Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u smislu čl. 365. st. 2. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Nije osnovan prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka budući da ga tužiteljica ničim nije obrazložila te nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je temeljem Kupoprodajnog ugovora sklopljenog 22. kolovoza 2001. između Heres d.o.o. u svojstvu prodavatelja i tužitelja u svojstvu kupca te Aneksa sklopljenog 20. prosinca 2010. stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Pedinka površine 945 m[2] , što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja, kao i da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Zadar Općinskog suda u Zadru uspostaviti zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe uknjižbe prava vlasništva u korist tuženika.

8. U postupku je prvostupanjski sud utvrdio:

- da je dana 22. kolovoza 2001. tužiteljica kao kupac kupila, a tvrtka „Heres“ d.o.o. Vir prodala dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1010 m[2] , na temelju Kupoprodajnog ugovora ovjerenog pred Javnim bilježnikom Pavicom Mišković iz Zadra, broj: OV-5355-01 od 3. rujna 2001.

- da su te stranke dana 20. prosinca 2010., zaključile Aneks Kupoprodajnog ugovora od 28. kolovoza 2001., ovjeren pred Javnim bilježnikom Pavicom Mišković iz Zadra, broj OV-1730-11 od 14. travnja 2011., kojim su izmijenile čl. 1. Ugovora, na način da je Aneksom utvrđeno da je predmetom prodaje: 941/2837 dijela prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak zv. „Pedinka“, u ukupnoj površini od 2837 m[2]

- da je rješenjem Trgovačkog suda u Zadru, broj ST-7/10 od 9. kolovoza 2010., nad trgovačkim društvom „Heres“ d.o.o. otvoren stečajni postupak i za stečajnu upraviteljicu je imenovana Marica Nekić iz Zadra, koji je oglas o otvaranju stečajnog postupka objavljen u „Narodnim novinama“, broj 98/10

- da je tuženik predmetnu nekretninu kupio u ovršnom postupku broj Ovr-3886/10 pokrenutom prijedlogom za ovrhu ovrhovoditelja „Hrvatske poštanske banke“ i dr. protiv ovršenika „Heres“ d.o.o. Vir, na dražbenom ročištu pred sudom prvog stupnja, dana 4. listopada 2011., kao najbolji ponuditelj

- da iz zapisnika sa dražbenog ročišta od 4. listopada 2011. u ovršnom postupku broj Ovr-3886/10 slijedi da je sud prije objave pristupa dražbi utvrdio da je za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stečajna upraviteljica ovršenika izvijestila sud da je ovršenik prodao ND (Nevenki) Kalaj iz Zagreba, i za spis predmeta dostavila kupoprodajne ugovore

- da iz rješenja broj Ovr-3886/10 od 14. listopada 2011. proizlazi da se ponuđaču OD dosuđuje nekretnina ovršenika/tvrtke „Heres“ d.o.o. u stečaju, oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], suvlasništva ovršenika za 941/2837 dijela, za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 435.000,00 kuna

- da iz rješenja broj Ovr-3886/10-66 od 19. travnja 2012. proizlazi da se kupcu OD predaje nekretnina ovršenika tvrtke „Heres“ d.o.o. u stečaju, oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], suvlasništva ovršenika za 941/2837 dijela

- da je prema ugovoru o diobi od dana 28. rujna 2017. zaključenog između FD i OD došlo do razvrgnuća suvlasničke zajednice istih kao suvlasnika čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način je među ostalim DD predana u odvojeni posjed i vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 945 m[2] .

9. Prvostupanjski sud je utvrdio neosnovanim navode tužiteljice u postupku da tuženik nije bio savjestan prilikom stjecanja nekretnine jer je znao kako predmetna nekretnina još od 2001. nije dio imovine društva Heres d.o.o. već da je ista imovina tužiteljice, a koje navode je tuženik osporavao. Prvostupanjski sud smatra da, kraj činjenice da je na javnoj dražbi sudjelovalo više osoba i ponuđača, da se prodavao velik broj nekretnina, da je tuženik sudjelovao osobno na javnoj dražbi te da nema potrebna pravna znanja, okolnost da je na zapisniku navedeno da je stečajna upraviteljica ovršenika izvijestila sud da je ovršenik prodao ND predmetnu nekretninu i za spis dostavila kupoprodajne ugovore, ne čini ovdje tuženika nesavjesnim, jer da je od prosječnog čovjeka za vjerovati i očekivati, da ukoliko sud nešto prodaje, da je ta prodaja utemeljena na zakonu te da nije za očekivati kada se prodaje na sudskoj javnoj dražbi da svaki ponuđač preispituje je li odluka suda o prodaji valjana, jer bi bilo razumno za očekivati da se nekretnina koja se trebala prodavati na javnoj dražbi, ako se naknadno utvrdi da je vlasništvo neke druge osobe, neće dalje prodavati, što se u konkretnom slučaju nije dogodilo.

10. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da tužiteljica, koja ima tek pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva (ugovor o kupoprodaji), a nije vlasnik predmetnih nekretnina jer se sukladno čl. 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: ZVDSP) pravo vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora stječe tek uknjižbom u zemljišnim knjigama, nije mogla steći status izlučnog vjerovnika u stečajnom postupku, jer nije upisana kao vlasnik u zemljišne knjige (ugovor o prodaji nije dovoljan) i da je u okolnostima konkretnog slučaja svoja prava mogla ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik u smislu odredbe čl. 77. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/03, 82/06, 116/10 i 25/12) te da nakon otvaranja stečajnog postupka tužiteljica ne može isticati zahtjev kao u tužbi, već kao kupac koji tvrdi da je platio kupoprodajnu cijenu ima prema stečajnom dužniku nenovčanu tražbinu koju može ostvariti samo kao stečajni vjerovnik podnošenjem prijave stečajnom upravitelju ističući je u vrijednosti na koju se može procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, pri tom se pozivajući na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske u presudi pod brojem Revt-139/2015 od 10. srpnja 2019.

11. Prvostupanjski sud je smatrao, kako je tuženik kao kupac u dobroj vjeri stekao nekretninu kupnjom na javnoj dražbi, po uplati kupoprodajne cijene nekretnina mu je dosuđena temeljem pravomoćnog rješenja ovoga suda broj Ovr-3886/10 od 14. listopada 2011. i predana u posjed temeljem pravomoćnog rješenja ovoga suda broj Ovr-3886/10-66 od 19. travnja 2012. te se upisao kao vlasnik nekretnine, da su neosnovani navodi tužiteljice i odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

12. Pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, ali iz sljedećih razloga.

13. Odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 57/96. 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje OZ) nije predviđeno da se kod stjecanja prava kupca u ovršnom postupku cijeni je li kupac postupao u dobroj vjeri.

14. Neodlučna je savjesnost kupca nekretnine u ovršnom postupku, već je li ovrhovoditelj prilikom pokretanja ovršnog postupka bio nesavjestan odnosno je li zloupotrijebio svoje pravo, no na to u ovom postupku tužiteljica ne ukazuje.

15. U ovršnom postupku nekretnina koja je upisana kao vlasništvo ovršenika prisilno se prodaje na sudskoj javnoj dražbi radi namirenja tražbine ovrhovoditelja i sudskom odlukom (rješenjem) o dosudi nekretnine se dosuđuje najpovoljnijem ponuditelju, dakle radi se o stjecanju prava vlasništva temeljem odluke tijela državne vlasti (tijela sudbene vlasti) (čl. 126. st. 1. ZVDSP) pa je konstitutivni uvjet stjecanja vlasništva pravomoćnost rješenja o dosudi (čl. 101. OZ), kojom nije propisano da stjecatelj uživa pravo na zaštitu stjecanja samo ako je postupao u dobroj vjeri. Stjecatelj na dražbi postupa i plaća kupovninu sukladno datim uvjetima u sudskom postupku u kojem se prodaje nekretnina i po nalogu suda. Kupac-stjecatelj na sudskoj javnoj dražbi nije ni u kakvom obveznopravnom odnosu s ovrhovoditeljem, ovršenikom ili trećom osobom koja na temelju pravnog posla s ovršenikom smatra da ima pravo na nekretnini koje sprječava ovrhu.

16. Kupac-stjecatelj na sudskoj javnoj dražbi pravo vlasništva nekretnine stječe na temelju sudske odluke. Dakle, ne radi se o derivativnom stjecanju prava vlasništva nekretnine pravnim poslom kao temelju stjecanja vlasništva u smislu čl. 115. ZVDSP, tako da se pitanje savjesnosti kupca koji stječe nekretninu na sudskoj javnoj dražbi odnosno njegove eventualne nesavjesnosti ne može procjenjivati prema odredbi čl. 122. st. 1. i 2. ZVDSP, koja odredba se odnosi na stjecanje na temelju pravnog posla, o čemu se ovdje ne radi.

17. Osoba koja se kao kupac na temelju pravnog posla nije upisala u zemljišnoj knjizi, a što predstavlja modus stjecanja vlasništva nekretnine, iako je isplatila cijenu i stekla posjed, nakon zabilježbe ovrhe protiv njegova prodavatelja gubi pravo na uknjižbu prava vlasništva, s obzirom na odredbu čl. 79. st. 3. OZ. Prema toj odredbi na nekretnini koja je predmet ovrhe nakon zabilježbe ovrhe u zemljišnoj knjizi nije dopušten upis promjene prava vlasništva utemeljen na raspoložbi ovršenika bez obzira na to kada je raspoložba poduzeta pa tako nije dopušten na temelju pravnog posla s ovršenikom bez obzira na vrijeme njegovog sklapanja, dakle, ako je i sklopljen prije zabilježbe ovrhe.

18. Pri tom treba reći da prema izričitoj odredbi čl. 102. OZ, nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi, ukidanje ili preinaka rješenja o ovrsi ne utječu na stečeno pravo vlasništva kupca javnom dražbom. S tim u vezi, prema čl. 67. st. 5. OZ u slučaju obustave ovrhe ne mogu se ukinuti provedene ovršne radnje ako se njima dira u stečena prava trećih osoba, pa tako i stečeno vlasništva kupca na javnoj dražbi.

19. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 368. st. 2. ZPP odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

20. Tužiteljica nije uspjela sa žalbom tako da je neosnovan zahtjev na naknadu troška sastava žalbe (čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP).

21.Tuženiku nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban (čl. 155. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 10. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević