Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1166/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ilijane Petyo kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IR pok. I iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Maji Ćurić, odvjetnici u Drnišu, Kralja Zvonimira 2, protiv tuženika ĐR sina Đ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kog zastupa punomoćnik Miran Zorica, odvjetnik u Zadru, Zrinsko- Frankopanska 38, radi činidbe i prestanka uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P- 1446/2023 od 30. rujna 2024., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P- 1446/2023 od 7. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-1446/2023 od 30. rujna 2024., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1446/2023 od 7. listopada 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P- 1446/2023 od 30. rujna 2024, ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P- 1446/2023 od 7. listopada 2024. suđeno je:

" I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

"1. Dužan je tuženik samostalno ponovno postaviti dva željezna stupa koje je srušio sa nekretnine tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prikazanih na skici stalnog sudskog vještaka geodetske struke Antonia Reljanovića, dipl.ing.geod. od dana 08. 05. 2024.godine koja predstavlja sastavni dio ove presude, na točkama A-D kao betosnki stup i točkama B-C kao postolje stupa, te omogućiti tužitelju neometano korištenje svojih nekretnina te se suzdržati od provoza i parkiranja svog vozila na nekretninama tužitelja označenih u istoj skici točkama A-B-C-D-A, te se kaniti svakog daljnjeg pačanja u predmetne nekretnine sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju sav parnični trošak u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.500,00 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe. ."

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine.

2.1. Tuženik je dostavio pisani odgovor na tužbu u kojem osporava žalbene razloge tužitelja. Traži naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, kako to neosnovano navodi žalitelj, budući je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za činidbom prestankom uznemiravanja vlasništva te naknade troškova postupka. U postupku su utvrđene sljedeće bitne činjenice:

- tužitelj je vlasnik starih k. č. br. [katastarska čestica] dvorište od 47 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zatim k. č. br. [katastarska čestica] dvorište od 131 m2. k. č. br. [katastarska čestica] dvorište od 2 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] dvorište od 45 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (listovi 3-5 spisa);

- spomenute tužiteljeve nekretnine su u naravi dvorište uz njegovu kuću na adresi [adresa];

- sve četiri spomenute nekretnine su prilikom katastarske parcelacije, i provedenog zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka, zajedno s česticom kuće i nekim drugim česticama, ušle u površinu novoformirane katastarske čestice broj [katastarska čestica] (list 40 spisa);

- novoformirana k. č. br. [katastarska čestica], selo, dvorište i kuća na adresi [adresa] od 412 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], gdje je u B listu vlastovnici uknjiženo samovlasništvo tužitelja IR (listovi 34 -45 spisa, javnodostupni elektronski sustav Pretraga zemljišnoknjižnog izvatka);

- tuženik je vlasnik kuće i dvorišta te pojate u susjedstvu tužiteljeve nekretnine, a koja kuća leži na adresi [adresa];

- tužitelj je na k. č. br. [katastarska čestica], a na položajima koji su na skici vještaka Antonia Reljanovića označeni kockicama između točaka A-D te B-C očevidne skice, dva željezna stupa postavljena u dvije rupe zaliveno betonom, i to dana 21. srpnja 2023. godine (list 37 spisa);

- tuženik je sutradan, dana 22. srpnja 2023. godine, srušio te stupove;

- utvrđeno je kako se tuženik preko pravca na kojem su postavljeni predmetni stupići nalazi u posjedu prava služnosti kolnika

- gradnjom predmetna dva stupića tužitelj je smetao tuženika u posjedu prava služnosti kolnika koji teče od javno asfaltnog puta do njegove kuće, pušnice i dvorišta, a čija je površina zatravljena s nabijenim kamenom;

- rušenjem predmetna dva stupića tuženik se poslužio dopuštenom samopomoći.

8. Na utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl.27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV), pa odlučio kao u izreci.

9. Sud je prvog stupnja pravilno utvrdio bitne činjenice i primijenio materijalno pravo.

10. Sud prvog stupnja zaključuje kako je u postupku "utvrđeno kako su pored tuženika, do postavljanja stupića od strane tužitelja, spornim putem nesmetano svojim vozilima prolazili i drugi mještani i to nekoliko desetljeća, te kako se spornim putem provodilo i seosko blago, te kako tužitelj nikada nije nikome branio prolaz i provoz. S obzirom na utvrđenu činjenicu da je postavljanjem stupića onemogućen provoz tuženiku do njegove kuće, tuženik se opravdano, sukladno odredbi čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV), poslužio dopuštenom samopomoći, budući mu je tužitelj posjed samovlasno oduzeo, sve kako bi otklonio neposrednu opasnost i zaštitio svoj posjed, te je uklonio postavljene stupove odmah dan nakon njihova postavljanja, što je potvrdio i tužitelj u svom stranačkom iskazu, zbog čega je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, te je odlučeno kao u toč. I izreke ove presude."

11. Tuženik u žalbi ne osporava kako je sporna površina na koju je postavio stupiće put dio seoskog puta, ali tvrdi kako je taj put samo pješačka staza, ne i kolnik. Kaže: "da nikad nije sporio prolaz pješice, poštujući prethodno stečena prava, zbog čega je postavio željezne stupove koji su trebali onemogućiti kolni prolaz i parking tuženika a ne prolaz pješice." Dakle, priznaje kako je sporna površina dio puta kojim se prolazilo pješice, pa tako i tuženik, ali osporava da se radi o kolnom putu.

12. Sud je prvog stupnja, na temelju ocijene iskaza tuženika i saslušanih svjedoka, pravilno zaključio kako je sporna površina put kojim su nesmetano svojim vozilima prolazili, ne samo tuženik, već i drugi mještani i to nekoliko desetljeća, te kako se spornim putem provodilo i seosko blago.

13. Sud prvog stupnja zaključuje kako se tuženik nalazio u mirnom posjedu prava stvarne služnosti kolnika preko tužiteljeve nekretnine koja sad nosi broj k. č. br. [katastarska čestica] (nakon nedavne parcelacije) pravcem koji je u skici vještaka Reljanovića prikazan geometrijskim likom označenim slovima A-B-C-D. Sa sjeverne strane te površine je ograda koju je sagradio tužitelj, a s južne strane je također ograda koju je sagradio tužitelj, ali ne cijelom duljinom (list 37 spisa). Ta površina i u naravi izgleda kao kolni put (zatravljena površina s nabijenim kamenjem) te ima dovoljnu širinu za provoz vozilom. Isto je uočljivo i na fotografijama koje se nalaze u sudskom spisu (listovi 17- 20, 41-45 spisa). Pa kako sporna površina u naravi vodi od asfaltnog puta do dvorišta oko tuženikove kuće i pušnice, zaista nema nikakvog razloga da sud ne povjeruje iskazu tuženika, te nisu prihvatljivi žalbeni razlozi koji ukazuju da je osporena presuda nejasna i proturječna, odnosno kako činjenično stanje nije pravilno utvrđeno.

14. Pravac te služnosti počinje uz asfaltirani put (točke B-C skice), a završava uz tuženiku kuću i pušnicu s dvorištem (točke A-D skice), a u susjedstvu tužiteljevog dvorišta.

15. Pa kako se tuženik nalazio u mirnom posjedu prava služnosti kolnika prije no što je tužitelj postavio stupiće, stupići su ga onemogućili u ostvarivanju sadržaja te služnosti, a rezanjem stupića je reagirao odmah drugog dana nakon dana u kojem ih je tužitelj postavio, on slijedom propisa iz čl. 27. st. 1. ZV ima pravo na dopuštenu samopomoć. Odredba čl. 27. st. 1. ZV glasi: "Tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć)."

16. Potreba za provozom je po prirodi stvari gotovo svakodnevna, dok bi na pravomoćnu i ovršnu sudska odluka tuženik bi morao pričekati u najboljem slučaju mjesecima, a sila koju je tuženik primijenio je iste razine kao i sila koju je primijenio tužitelj te je primjerena okolnostima.

17. Sud je prvog stupnja utvrdio kako su ispunjene gore propisane pretpostavke dopuštene samopomoći zbog čega čin tuženika nije bespravan. Članak 167. st. 1. ZV propisuje: "Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane." Pa kako tuženik nije bespravno uznemirio tužitelja utuženim činom, slijedom propisa iz čl. 167. st. 1. ZV tužitelj, mada vlasnik nekretnine, nema pravo na zaštitu od konkretnog uznemiravanja.

18. Tužitelj može zatražiti sudsku zaštitu te odgovarajućom tužbom ustati protiv tuženika što je jedini zakonit način za rješenje konkretne pravne situacije, ali pritom mora imati na umu da je novom parcelacijom i pojedinačnim zemljišnoknjižnim postupkom, koju je on inicirao, uspio u tome da je jedan dio javnog dobra – puta do njihovog zaseoka, koji je nekoć predstavljao jedinstvenu česticu k. č. br. [katastarska čestica] (bila je uknjižena kao općenarodna imovina, a i danas su tako knjiženi njeni preostali dijelovi k. č. br. [katastarska čestica] u zk.u.br. 844 k. o. [katastarska općina]) uspio izparcelirati na tri čestice k. č. br. [katastarska čestica] te potom svom dvorištu priključiti površinu jedne od tih čestica, naime k. č. br. [katastarska čestica], čija je površina danas u novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica]. Dakle, presjekao je javno dobro, nerazvrstanu cestu, između ostalog i gradnjom kamenog zida. Predmetni spor je posljedica tog njegovog čina jer se tuženikova potreba za provozom pretočila u posjed prava stvarne služnosti.

19. I odluka o troškovima postupka je, kako po osnovu temeljem čl. 154. st. 1. ZPP, tako i po visini troškova temeljem čl. 155. ZPP, zakonita. Tužitelj je u cijelosti izgubio parnicu pa je dužan protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Sud prvog stupnja je pravilno postupio kad je tuženiku priznao troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice, dok je troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku priznao prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT).

20. Stoga je valjalo po čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi osporeno rješenje prvostupanjskog suda.

21. Zahtjev tuženika za naknadom troškova sastava odgovora na žalbu nije osnovan, jer se ne radi o potrebnom trošku, u smislu čl. 155. st. 1. ZPP.

U Zagrebu, 10. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević