Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-122/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Kvaternik kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Renate Pražetina Kaleb kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĐŽ zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva Splitu, broj: KO-DO-885/2024 (KO-DO-852/2022) od 7. siječnja 2025., izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: K-870/2024 od 14. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu, broj: K-870/2024 od 14. studenog 2024., okrivljeni GŽ proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom, opisano i kažnjivo po članku 118. stavku 1. KZ/11 te je na temelju istog članka osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Na temelju članka 56. KZ/11 okrivljeniku je izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku provjeravanja od 3 (tri) godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi članka 145. stavka 1. i 2. točke 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP) okrivljeniku je naloženo da naknadi troškove kaznenog postupka u iznosu od ukupno 398,17 eura od čega iznos od 265,45 eura na ime sudsko-medicinskog vještačenja, a iznos od 132,72 eura na ime paušalnog iznosa, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti prvostupanjske presude.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zbog odluke o kazni te je predložilo da se pobijana presuda preinači i okrivljenik osudi na kaznu zatvora predloženu u optužnici.
3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je okrivljeni GŽ koji je predložio da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
6. Državni odvjetnik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud precijenio značaj olakotnih okolnosti, a da nisu dovoljno cijenjene otegotne okolnosti ovog kaznenog djela, posebice visok stupanj povrede zaštićenog dobra i trajne posljedice koje je okrivljenik kaznenim djelom ostavio na zdravstveno stanje žrtve koja je još uvijek, dvije godine nakon predmetnog događaja, na bolovanju, prima terapiju i čeka operaciju te drskost koju je okrivljenik iskazao nakon počinjenja kaznenog djela time što je praktički pokušao podmititi žrtvu da ga ne prijavi policiji, a protiv okrivljenika je u tijeku još jedan kazneni postupak pred općinskim sudom zbog istovrsnog kaznenog djela. Stoga smatra da će se jedino osudom na bezuvjetnu kaznu zatvora kod okrivljenika postići svrha kažnjavanja, kao i svrha generalne prevencije.
6.1. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud okrivljeniku pravilno utvrdio sve okolnosti važne da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja te je sve okolnosti u dostatnoj mjeri valorizirao zbog čega njihova preocjena, za koju se zalaže državni okrivljenik u žalbi, nije osnovana. Ispravno je prvostupanjski sud kao olakotno cijenio da okrivljenik nije kazneno osuđivan, dok je kao otegotno cijenio visok stupanj povrede zaštićenog dobra, kao i trajne posljedice na zdravstveno stanje oštećenika. Imajući na umu navedeno, kao i zakonsku presumpciju nevinosti, promašena je žalbena tvrdnja državnog odvjetnika kako i samo vođenje kaznenog postupka ima značaj otegotne okolnosti. Kako je kazneno djelo počinjeno 2022. godine, okrivljenik je u obrani izrazio kajanje i žaljenje te se ispričao oštećeniku čime je, po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, izrazio svijest o zabranjenosti svog postupanja, a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11), kao i o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da je osuda na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine te izrečena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 3 (tri) godine - u cijelosti primjerena te će se njome odgojno djelovati na okrivljenika i spriječiti ga da ubuduće čini kaznena djela, ujedno će se postići i opća svrha kažnjavanja, tj. odgojni utjecaj na druge da ne čine kaznena djela i poštuju propise i pravni poredak.
7. S obzirom da žalbenim razlozima državnog odvjetnika nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 1 i 2. ZKP te nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda Kaznenog zakona na štetu okrivljenika, a na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. S obzirom na navedeno, trebalo je primjenom članka 482. ZKP odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 10. veljače 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Irena Kvaternik
