Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-427/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Kvaternik kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Renate Pražetina Kaleb kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljene JC zbog kaznenog djela protiv javnog reda – prisile prema službenoj osobi iz članka 314. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj K-1067/2020-17 od 13. ožujka 2024. podnijela okrivljena JC, u sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljene JC kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, broj K-1067/2020-17 od 13. ožujka 2024., pod točkom I. izreke presude, na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/11. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje u tekstu: ZKP) stavljen je izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Splitu, broj: K-1067/2020 od 20. siječnja 2021. Istom presudom, pod točkom II. izreke, okrivljena JC proglašena je krivom zbog počinjenja kaznenog djela protiv javnog reda - prisilom prema službenoj osobi, opisano i kažnjivo po članku 314. stavku 1. KZ/11. Na temelju istog zakonskog članka osuđena je na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci te joj je na temelju članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljenica u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. ZKP naloženo je okrivljenici da naknadi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura), u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti prvostupanjske presude.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela okrivljena JC po branitelju Antoniu Volareviću, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predložila da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i odluku, odnosno da se pobijana presuda preinači i da se ona oslobodi od optužbe.
3. Odgovor na žalbu okrivljenice podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu te je predložilo da se žalba okrivljenice odbije kao neosnovana i da se potvrdi prvostupanjska presuda.
4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba okrivljene JC nije osnovana.
6. Iako okrivljenica uvodno navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede Kaznenog zakona, ona te žalbene osnove uopće nije obrazložila, već jedino osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda što čini žalbenu osnovi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a koju također ističe u žalbi.
7. Okrivljenica se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i u žalbi, vrlo opširno i detaljno, obrazlaže svoje viđenje odlučnih činjenica te daje svoju ocjenu vjerodostojnosti iskaza ispitanih svjedoka i svoje obrane koja je različita od utvrđenja prvostupanjskog suda. Tako okrivljenica smatra da nije realno niti životno logično da bi osoba koja nikada ranije nije bila kažnjavana niti pokazivala bilo kakve znakove nasilnog ponašanja, iz čista mira pokušala spriječiti inspekcijski nadzor i izbacila inspektoricu iz svoje radnje, pri čemu ona za takvo ponašanje nije imala nikakvog motiva. Smatra da je cijeli događaj iskonstruiran i pretjerano naglašen od strane oštećenice koja se prema njoj ponašala neprofesionalno i nezakonito. Međutim, okrivljenica ne osporava da je inspektorica Državnog inspektorata, Ispostave Makarska, RC inkriminiranog dana došla u njenu suvenirnicu radi obavljanja inspekcijskog nadzora prodajnih artikala te je od nje zatražila na uvid kalkulacije za nadzirane artikle, a ona nije znala gdje su joj pojedine kalkulacije za nadzirani proizvod jer je dio dokumentacije držala kod kuće zbog čega je zamolila inspektoricu da joj kalkulacije donese sutra. Pored toga, bilo je radno vrijeme i smatrala je da će izgubiti puno vremena dok pronađe potrebne isprave. Iz navedenog jasno proizlazi da okrivljenica nije željela da se inspekcijski nadzor obavi inkriminiranog dana. Protivljenje okrivljenice provođenju inspekcijskog nadzora opisala je oštećena RC kojoj je okrivljenica, nakon što ju je upoznala s razlogom dolaska, rekla da je „maltretira“, a kada se vratila i rekla okrivljenici da namjerava završiti nadzor i sastaviti o tome zapisnik, okrivljenica je počela vikati "izlazi, izlazi“. Kada je oštećenica odbila izaći, okrivljenica ju je uhvatila za zapešće lijeve ruke i povukla vičući "izlazi", da bi ju potom s obje ruke snažno odgurnula u leđa i izbacila van. Pravilno stoga utvrđuje prvostupanjski sud da je utvrđenim ponašanjem okrivljenice prema inspektorici RC, inspektorica kao službena osoba silom spriječena u nesmetanom obavljanju inspekcijskog nadzora, dakle, službene radnje koju poduzima u sklopu svojih ovlasti.
7.1. Nastavno, okrivljenica u žalbi, jednako kao u obrani, navodi da je ponašanje inspektorice RC bilo neprofesionalno, neprimjereno i bahato, što je posvjedočio i svjedok TC. Međutim, prvostupanjski sud iskaze svjedoka ZC i obranu okrivljenice nije prihvatio kao vjerodostojne nalazeći da su neživotne i nepodudarne. Naime, okrivljenica navodi da je njoj pristupio svjedok TC i ponudio se za svjedoka, dok svjedok TC navodi da ga je okrivljenica kontaktirala i pitala da joj pomogne zbog čega je sačinio ovjerenu izjavu o predmetnom događaju. Nadalje, svjedok TC navodi da je inspektorica ušla u suvenirnicu dok je on razgledavao magnete te da nitko nije ulazio u suvenirnicu tijekom razdoblja sukoba, dok okrivljenica navodi da je ona ušla iza inspektorice u suvenirnicu jer se nalazila na terasi obližnjeg kafića, a svjedokinja DC joj je naknadno u suvenirnicu donijela ključeve. Pored toga svjedok TC se sjeća što je izgovorila RC, ali se ne sjeća da li je i što rekla okrivljenica, iako je čuo povišene glasove iz suvenirnice, dakle glasove više osoba. Stoga ovaj drugostupanjski sud prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda da su iskaz svjedoka ZC, kao i obrana okrivljenice, nevjerodostojni i usmjereni na izbjegavanje kaznene odgovornosti okrivljenice, dok je iskaz oštećene RC konzistentan tijekom cijelog postupka, detaljan i logičan, te time životan i uvjerljiv.
7.2. Prvostupanjski sud je detaljno obrazložio razloge odbijanja dokaznih prijedloga za ispitivanjem OC i SC koji nisu bili nazočni događaju te pribave spisa Državnog inspektorata na okolnosti koje nisu od važnosti za ovaj inkriminirani događaj te takvo obrazloženje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud smatrajući da time činjenično stanje nije nepotpuno utvrđeno.
7.3. Stoga, suprotno stavu okrivljenice, prvostupanjski sud je ispravnom analizom svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice na temelju kojih je utvrdio da je okrivljenica silom spriječila službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti. Takvim utvrđenim postupanjem okrivljenica je ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela prisile prema službenoj osobi, te je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe Kaznenog zakona kada je okrivljenicu proglasio krivom za kazneno djelo iz članka 314. stavka 1. KZ/11.
8. Okrivljenica uvodno u žalbi navodi da se žali i zbog odluke o kazni, ali taj žalbeni navod nije obrazložila. Stoga je ovaj drugostupanjski sud na temelju članka 478. ZKP razmatrao žalbu kao da se okrivljenica žali na izrečenu kaznu jer žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili povrede Kaznenog zakona na štetu okrivljenika u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni, pa je ovaj žalbeni razlog razmatran kao prijedlog da se okrivljenica blaže kazni. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud okrivljenici pravilno utvrdio i sve okolnosti važne da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja te je sve okolnosti u dostatnoj mjeri valorizirao. Tako je, ispravno, prvostupanjski sud okrivljenici kao olakotno utvrdio da je neosuđivana, udana majka dvoje djece od kojih jedno uzdržava, dok je otegotnim cijenio društvenu opasnost počinjenog djela, s obzirom da je objekt zaštite kod ovog kaznenog djela javni red te prekršajnu kažnjavanost zbog prekršaja iz Općeg poreznog zakona. Imajući na umu da je kazneno djelo počinjeno 2020. godine i sve navedene okolnosti, vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11) te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da je kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci te izrečena uvjetna osuda s rokom kušnje od 2 (dvije) godine je - u cijelosti primjerena kaznena sankcija kojom će se odgojno djelovati na okrivljenicu i spriječiti ju da u buduće čini kaznena djela te će se postići i opća svrha kažnjavanja, tj. odgojno će utjecati na druge da ne čine kaznena djela, poštuju propise i pravni poredak. Stoga, blaže kažnjavanje okrivljenice nije osnovano.
9. Kako žalbenim razlozima okrivljene JC nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 1. i 2. ZKP te nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda Kaznenog zakona na štetu okrivljenice, a na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Stoga je primjenom članka 482. ZKP presuđeno kao u izreci.
U Zagrebu 10. veljače 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Irena Kvaternik
