REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-680/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Iliji Jurčeviću, uz sudjelovanje Lucije Tepuš kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljene ZŠ (ranije GŠ) zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona (NN broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-295/23 od 23. prosinca 2020., na javnoj raspravi održanoj u prisutnosti zastupnika Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu SŠ i okrivljenice osobno uz branitelja Arnolda Čadu, 9. veljače 2026. objavio je, a 5. veljače 2026.

p r e s u d i o

I. Okrivljena GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Z i G rođene S, rođena **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], neudana, majka dvoje maloljetne djece, kuharica, neosuđivana

k r i v a j e

što je:

26. ožujka 2021., oko 11,20 sati, u Dugom Selu upravljala osobnim automobilom marke „Volkswagen Golf“, reg. oznaka [registarska oznaka] kolnikom [adresa] u smjeru istoka te dolaskom do kbr. 122, protivno odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, skrenula u lijevo na kolni ulaz svoje kuće iako je bila dužna propustiti vozilo koje je, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržavalo smjer svojeg kretanja, oduzevši na taj način prednost prolaska motocikla marke „KTM“, registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ĐŠ krećući se sjevernom kolničkom trakom [adresa] u smjeru zapada zadržavajući smjer kretanja ravno, uslijed čega je došlo do sudara prednjeg dijela motocikla registarske oznake [registarska oznaka] i stražnje desne bočne strane osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka], kojom prilikom je ĐŠ pao s motocikla na kolnik i pri tome zadobio tjelesne povrede u vidu prijeloma gornje i donje grane desne stidne kosti, prijeloma čašice lijevog zgloba kuka, prijeloma desnog poprečnog nastavka prvog slabinskog kralješka, prijeloma donjeg dijela palčane kosti s utisnućem, koje ozljede u svojoj ukupnosti su teške naravi,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročila tešku tjelesnu ozljedu jedne osobe,

čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano i kažnjivo po članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11.

II. Na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11, okrivljenica se

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci

III. Na temelju članka 55. stavka 1. i 2 KZ/11, okrivljenici se zamjenjuje kazna zatvora radom za opće dobro tako da se jedan dan kazne zatvora zamjenjuje s dva sata rada.

IV. Na temelju članka 55. stavka 7. KZ/11, ako se okrivljenica u roku 8 (osam) dana od dana za koji je pozvana ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak za izvršavanje rada, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja. Na temelju članka 55. stavka 8. KZ/11, ako okrivljenica svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u roku koji odredi nadležno tijelo za probaciju, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu.

V. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku (NN broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje: ZKP/08), okrivljenica je dužna platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 100,00 eura, dok se oslobađa dužnosti naknade troškova iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicom okrivljena ZŠ (ranije GŠ) optužena je za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – djelo opisano i kažnjivo u članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11.

2. Upitana kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljenica je navela kako se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret citiranom optužnicom.

3. U obrani je navela da živi u [adresa] te često vozi po toj cesti koja je inače vrlo prometna. Tog dana išla je iz smjera Sesveta te je skretala lijevo sa [adresa] u smjeru svoje adresu stanovanja. Tom prilikom propustila je jedan prethodni auto, a na udaljenosti od nekih 70 metara nakon auta uočila je i jedan motor. Tu udaljenost je odokativno procijenila, u tom trenutku motor je bio kod caffe bara Jet Set. Kada je skretala prema svojoj kući, prema svojoj procjeni vozila je brzinom 15-20 km/h. Nakon što je bila na prilazu svoje zgrade, osjetila je udarac s desne strane svog vozila na stražnjoj strani. Kada je izašla iz vozila, uočila je na podu i jednog mladića, dok je motor bio na suprotnoj strani. Tom prilikom dala je lijevi žmigavac. Inače često vozi tom ulicom kada dolazi do svoje kuće i ranije ni je imala nikakvih problema. Taj dan je procijenila da će bez poteškoća moći skrenuti prema svojoj zgradi.

3.1. Na pitanje branitelja, odgovorila je, da nakon što je propustila auto, nije kočila. Zakočila je tek nakon što je osjetila udarac u svoje vozilo, a tada je bila i u šoku. Naime, to je prvi put da joj se tako nešto dogodilo. Inače ispred njene zgrade postoji i video nadzor te je od svojih susjeda pribavila video snimku. Žao joj je što se dogodilo, nakon ovoga nekih mjesec dana nije spavala te je pila Normabel. Nakon ovoga ona i suprug odmah su kontaktirali obitelj oštećenika jer ju je zanimalo u kakvom je stanju. Ponovno ih je kontaktirala nakon tjedan dana u vezi s oporavkom, ali poslije nije jer su je upozorili da ne bi smjela s njim biti u kontaktu zbog mogućeg kaznenog djela prometne nesreće.

3.2. Na pitanje ZOKDO, odgovorila je kako vozilo nije isprva micano, odnosno maknuto je tek nakon što je napravljen očevid i nakon što je vozilo fotografirano. Okrivljenici je predočena fotografija na stranici 43a spisa, na što je okrivljenica istaknula kako je to mjesto gdje se vozilo zaustavilo nakon naleta motora. Prema sjećanju, vozač motocikla bio je na sredini svoje prometne trake. S obzirom na protek vremena, ne sjeća je li vozač tog motora poduzimao nekakve radnje u vezi s izbjegavanjem. Misli da je ograničenje na toj cesti 60 km/h. Napomenula je i da je trenutačno trudna te da je dolazak u sud vrlo stresan.

3.3. Na pitanje punomoćnika, odgovorila je da je auto i motor vidjela u istom trenu. Naime, riječ je o glavnoj i ravnoj cesti na kojoj je dobra vidljivost. S obzirom na protek vremena nije mogla procijeniti koliko je motor bio udaljen iza auta kada ih je prvi put uočila. Sjeća se da je auto bio bijele boje, dok je motor bio crne boje, s time da je doista velik protek vremena. S obzirom na protek vremena, ne sjeća se kojom brzinom je vozio motociklist.

4. Tijekom dokaznog postupka, ispitana je vještakinja Sanja Krajinović te je uz suglasnost stranaka pročitana je materijalna dokumentacija iz spisa predmeta i to Čita se dokumentacija koja prileži spisu i to: zapisnik o očevidu sačinjen 7. srpnja 2021. o očevidu započetom 26. ožujka 2021. u 11,35 sati u [adresa] (list 2 - 3 spisa), situacijski plan - skica mjesta događaja (list 4 spisa), fotografski elaborat (list 5 - 9 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu GŠ (list 10 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ĐŠ (list 11 spisa), bolnička prijava za oštećenog ĐŠ sastavljena 26. ožujka 2021. u KBC Zagreb (list 12 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj], izdana 10. svibnja 2022. od strane Policijske postaje Dugo Selo, PU zagrebačke, prilikom izuzimanja DVD snimke prometne nesreće od 26. ožujka 2021. (list 33 spisa), snimka prometne nesreće od 26. ožujka 2021. (list 38 spisa), zapisnik o prometnom vještačenju (list 41 - 53 spisa), zapisnik o sudsko medicinskom vještačenju (list 55 - 57 spisa), videosnimke koje je branitelj dostavio na USB-u (list 95) te nalaz i mišljenje prometnog vještaka od 28. svibnja 2025. (list 105-117 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve ĐŠ (list 35 - 36 spisa) te iskaz vještakinje sa zapisnika od 18. prosinca 2024. (list 97 -98 spisa). Pročitani su izvadci iz kaznene i prekršajne evidencije.

5. Svjedok ĐŠ izjavio je kako je upravljao motociklom registarske oznake [registarska oznaka], vlasništvo firme "Autolimarije D&M", gdje je ujedno i zaposlenik, kroz [adresa] iz smjera 3 istoka u smjeru zapada, brzinom od oko 50 km/h, te mu je dolaskom do kbr. 122 osobni automobil, marke "Golf VII", crvene boje, registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljala njemu nepoznata ženska osoba, a ista se kretala iz suprotnog smjera u smjeru istoka, oduzela prednost prolaska tako što je naglo skrenula u lijevo na kolni ulaz kbr.122, bez signalizacije, odnosno pokazivača smjera zbog čega je prednjim dijelom motocikla udario u njezin zadnji desni bočni dio vozila uslijed čega je pao na kolnik i zadobio tjelesne ozljede. Svjedok je nadalje naveo kako je tijekom navedene prometne nesreće koristio sigurnosnu kacigu, držao svoj pravac, kretao se prilagođenom brzinom u naselju zbog čega je i mogao uočiti navedeno vozilo kako drži svoj pravac u suprotnom smjeru, te nije očekivao kako će odjednom skrenuti u lijevo, i to odmah ispred njega i oduzet mu prednosti. Nakon što je pao s motora, izgubio je svijest i sljedeće čega se sjeća je to da se nalazio u kolima Hitne medicinske pomoći kako ga voze u bolnicu. Zadržan je pet dana na liječenju u bolnici Rebro, gdje su mu ozljede okvalificirane kao teške tjelesne ozljede. Imao je vanjski prijelom desne ruke, puknuće pršljena kralježnice i puknuće lijevog dijela zdjelice. Nakon izlaska iz bolnice je dugo bio na kućnom liječenju.

6. Iz provedenog sudsko medicinskog vještačenja proizlazi da je oštećeni ĐŠ u ovoj prometnoj nesreći 26. ožujka 2021. zadobio ozljede prijeloma gornje i donje grane desne stidne kosti, prijeloma čašice lijevog zgloba kuka, prijelom desnog poprečnog nastavka prvog slabinskog kralješka i prijelom donjeg dijela palčane kosti s utisnućem, a koje ozljede predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. U odnosu na mehanizam nastanka ozljeda kod oštećenika iste se uklapaju u dinamiku ove prometne nesreće kako proizlazi iz prometnog dijela kombiniranog vještačenja, odnosno, ozljede utvrđene kod oštećenika nastale su prilikom sudara s automobilom i posljedičnog pada.

7. Iz provedenog prometnog vještačenja od 15. prosinca 2022. među ostalim proizlazi da je uzrok ove prometne nesreće nepropuštanje motocikla koji se kretao na način da je zadržavao prethodni smjer kretanja od strane okrivljene prije prelaska vozilom na sjevernu kolničku traku [adresa] u [adresa]. U trenutku naleta, ostvaren je primarni kontakt čeonog dijela motocikla i desne strane, više stražnje, strane osobnog automobilom pri čemu su dužine osi vozila zatvarale kut od oko 80°. Brzina osobnog automobila u trenutku naleta bila je oko 19 km/h, dok je brzina motocikla bila oko 53 km/h. Predsudarno kretanje nije moguće jednoznačno odrediti budući da nema tragova koji bi ukazivali na isto. Mogućnost međusobnog uočavanja sudionika nije moguće precizno odrediti, no obzirom na vremenske uvjete (sunčano, dan) te karakteristike kolnika i prometa (ravan cestovni pravac, neposredno prije skretanja osobnog automobila nije bilo vozila iz suprotnog smjera koji bi mogli pretpostavljati privremenu prepreku za uočavanje motocikla) sudionici su se najvjerojatnije mogli međusobno uočiti na udaljenosti dovoljnoj za izbjegavanje prometne nesreće. Ukoliko su se sudionici kretali na način kako je opisano u Analizi dinamike prometne nesreće, neposredno prije skretanja, osobni sutomobil nalazio se udaljen oko 12,30 m istočno od mjesta sudara, a motocikl oko 24,94 m zapadno od mjesta sudara. Ukoliko se uzme u obzir iskaz vozača motocikla da je kočio neposredno prije sudara, uz maksimalno ostvarivo usporenje za takvu vrstu motocikla od oko 0,80 kg m/s[2] , vozač motocikla je mogao biti udaljen i do 44 m zapadno od mjesta sudara u trenutku reakcije kočenjem. Prometna nesreća mogla je biti izbjegnuta u slučaju a) da je vozačica osobnog automobila propustila motocikl prije prelaska na sjevernu (njoj lijevu) prometnu traku, b) da vozačica osobnog automobila nije kočila neposredno prije sudara, što bi dovelo da motocikl izađe iz gabarita osobnog automobila u tada virtualnog točki sudara, c) da je vozač motocikla pri brzini od oko 53 km/h poduzeo radnju izmicanja u lijevo na udaljenosti od oko 19,3 m zapadno od mjesta kako bi izmakao motocikl dovoljno da osobni automobil izađe iz gabarita motocik la u tada virtualnoj točki sudara i d) da je vozač motocikla pro brzini od oko 53 km/h poduzeo radnju intenzivnog kočenja uz usporenje od 7m/s[2] na udaljenosti od oko 23,38 m zapadno od mjesta sudara što bi dovelo do zaustavljanja motocikla do mjesta sudara.

8. Prema dopuni prometnog vještačenja od 28. svibnja 2025. snimka WA0001 nije korisna jer se ne vidi se kretanje motocikla, snimka nije potpuna. Iz snimki WA0000 i WA0002 se vidi da motocikl ide s lijeva na desno, smjer odgovara kretanju motocikla od istoka prema zapadu te se indirektno vidi trenutak naleta jer se automobil zatrese prije zaustavljanja. Na obje snimke vidi se promjena svjetla na stražnjem dijelu motocikla, a zbog položaja kamera ne može sa sigurnošću potvrditi radi li se o uključivanju stop-svjetla. Vrijeme pojave tog svjetla na snimki WA0000 je oko 0,47 sekundi prije sudara, a na snimki WA0002 je oko 0,43 sekunde prije sudara, što je unutar dopuštene pogreške videosnimki (±0,06 s). Ako se doista radi o uključivanju stop-svjetla, onda to “najvjerojatnije upućuje” na početak punog kočenja motocikla i onda proizlazi da je vozač motocikla reagirao je kočenjem oko 1,27 s prije sudara (na jednoj snimci) odnosno 1,23 s prije sudara (na drugoj). Budući da nema tragova intenzivnog kočenja na kolniku, brzina motocikla u trenutku reakcije kočenjem mogla je biti između 59 km/h i 70 km/h. Na tom dijelu ceste nije bilo posebnog prometnog znaka, pa vrijedi opće ograničenje za naseljeno mjesto 50 km/h.

9. Analizirajući i ocjenjujući sve izvedene dokaze kako svaki pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, a dovodeći ih u vezu s obranom okrivljenice, sud je utvrdio da je okrivljenica počinila djelo iz činjeničnog opisa ove izreke.

10. Nije sporno da je okrivljenica 26. ožujka 2021. oko 11,20 u [adresa] upravljala osobnim vozilo, kolnikom [adresa] u smjeru istoka se dolaskom do kbr. 122. skrenula lijevo na kolni ulaz svoje kuće, da je došlo do sudara motocikla kojim je upravljao oštećeni ĐŠ i vozila kojim je upravljana okrivljenica te da je oštećenik pao s motocikla na kolnik i pri tome zadobio ozljede koje su u svojoj ukupnosti teške naravi. Sporno je pitanje je li okrivljenica objektivno mogla izbjeći prometnu nesreću.

11. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka sud je u cijelosti prihvatio jer je dan jasno i precizno, na temelju pravila znanosti, struke i iskustva nepristranog stručnjaka, te je u skladu s drugim dokazima provedenim tijekom ovog postupka i niti jednom okolnošću nije doveden u sumnju. Tijekom postupka na prijedlog obrane ispitana je i prometna vještakinja, a provedena je i dopuna vještačenje na temelju snimki koje su naknadno dostavljene. U nalazu i mišljenju prometnog vještaka jasno je navedeno da je uzrok prometne nesreće nepropuštanje motocikla koji se kretao na način da je zadržavao prethodni smjer kretanja od strane okrivljene prije prelaska vozilom na sjevernu kolničku traku. Dopunom vještačenja utvrđena je mogućnost da se motocikl kretao brzinom većom od dopuštene, odnosno između 59 km/h i 70 km/h prije početka kočenja. Međutim, sud nalazi da navedena okolnost ne isključuje kaznenu odgovornost okrivljenice. Naime, vozač koji skreće ulijevo dužan je propustiti vozila iz suprotnog smjera koja zadržavaju pravac kretanja, a okrivljen ica je započela radnju skretanja u trenutku kada je motocikl već bio u neposrednoj blizini mjesta sudara. Činjenica da je do kontakta došlo u stražnji desni bočni dio vozila okrivljenice sama po sebi ne znači da je okrivljenica već sigurno dovršila radnju skretanja ili da motociklist više nije imao prednost prolaska. Naprotiv, navedeno ukazuje da je vozilo okrivljenice još uvijek zauzimalo prometnu traku kojom se kretao motocikl te da radnja skretanja nije bila dovršena na siguran način. Iz dopune vještačenja ne proizlazi da je motociklist kriv za nesreću te da je brzina glavni uzrok nesreće. Isto tako, iz dopune vještačenja ne proizlazi da okrivljenica objektivno nije mogla procijeniti nailazak motocikla te i dalje ostaje osnovni zaključak ranijeg vještačenja, odnosno da je uzrok nesreće oduzimanje prednosti pri skretanju ulijevo.

12. Okrivljenica je u obrani potvrdila da je vidjela motocikl, da je procijenila da može proći te da je da je skretala lijevo preko suprotnog smjera. Time je praktično potvrđena bitna prometna radnja koja je dovela do sudara. Sud nije prihvatio obranu okrivljenice u dijelu u kojem je navela da je procijenila da može sigurno skrenuti, budući da pogrešna procjena u prometu sama za sebe ne isključuje njezinu odgovornost. Iako iz dopunskog vještačenja proizlazi mogućnost da se motocikl kretao brzinom između 59 km/h i 70 km/h, sud nalazi da navedena okolnost nije takvog značaja da bi okrivljenica objektivno bila onemogućena pravilno procijeniti nailazak motocikla. Naime, riječ je o ravnom i preglednom dijelu ceste u dnevnim uvjetima vidljivosti, koju okrivljenica dobro poznaje jer živi u toj ulici, te je okrivljenica potvrdila da je motocikl uočila prije započinjanja radnje skretanja ulijevo. Okolnost da je prema nalazu vještaka i vozač motocikla eventualno mogao poduzeti određene radnje izbjegavanja sudara ne dovodi do isključenja kaznene odgovornosti okrivljenice. Naime, obveza propuštanja vozila pri skretanju ulijevo primarna je i prethodna obveza vozača koji presijeca prometnu traku namijenjenu vozilima iz suprotnog smjera. Eventualni doprinos oštećenika nastanku nesreće može biti od značaja za odmjeravanje kazne, ali ne prekida uzročnu vezu između postupanja okrivljenice i nastale posljedice. Konačno, sud uzima u obzir da ni prema nalazu i mišljenju vještaka nije utvrđeno kako bi se motocikl kretao izrazito velikom ili neočekivanom brzinom koja bi bitno izmijenila prometni događaj do mjere da bi prosječan vozač bio doveden u zabludu glede mogućnosti sigurnog skretanja. Stoga sud nalazi da eventualne nepreciznosti glede točne brzine motocikla ne stvaraju razumnu sumnju u odlučne činjenice, budući da i prema varijanti najpovoljnijoj za okrivljenicu proizlazi da je motocikl bio vidljiv i da je okrivljenica započela skretanje preko njegove prometne trake prije nego što je to bilo sigurno učiniti.

13. Iz sudskomedicinskog vještačenja, koje je sud također prihvatio i koje nije osporavano tijekom postupka, nedvojbeno proizlazi da je oštećenik zadobio ozljede, i to prijeloma gornje i donje grane desne stidne kosti, prijeloma čašice lijevog zgloba kuka, prijeloma desnog poprečnog nastavka prvog slabinskog kralješka, prijeloma donjeg dijela palčane kosti s utisnućem, koje ozljede u svojoj ukupnosti čine tešku tjelesnu ozljedu.

14. Sud je u prihvatio istinitom dokumentaciju koju je pročitao, a istinitost sadržaja pročitane dokumentacije nije osporen.

15. Imajući u vidu sve provedene dokaze tijekom postupka, te analizirajući ih svaki za sebe kao i u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da je okrivljenica počinila kazneno djelo upravo na način kako je navedeno u izreci presude, pa je proglašena krivom i osuđena po zakonu.

16. Člankom 57. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), propisano je da je vozač vozila koje skreće ulijevo dužan propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.

17. Time su utvrđeni svi objektivni elementi kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu jer je okrivljenica iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročila tešku tjelesnu ozljedu jedne osobe.

18. Sud nalazi da je okrivljenica postupala sa svjesnim nehajem jer je bila svjesna da započinjanjem radnje skretanja ulijevo preko prometne trake namijenjene vozilima iz suprotnog smjera, u trenutku kada uočava nailazak motocikla, može ugroziti sigurnost prometa i izazvati sudar, ali je lakomisleno smatrala da do takve posljedice neće doći i da će uspjeti dovršiti radnju skretanja prije nailaska motocikla . Naime, okrivljenica je potvrdila da je vidjela motor te da je zbog procjene skrenula lijevo, navodeći pritom da se ne sjeća brzine motora, a potvrdila je i da je riječ o glavnoj i ravnoj cesti na kojoj je dobra vidljivost.

19. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koju je za počinjeno kazneno djelo potrebno izreći, vijeće je primijenilo opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža u odnosu na počinitelja kaznenog djela (olakotne i otegotne okolnosti). Za predmetno kazneno djelo propisana je kazna zatvora do tri godine, a uzeta je u obzir i društvenu opasnost i težina počinjenog kaznenog djela.

20. Kao olakotno okrivljenici je uzeto u obzir da je kazneno i prekršajno neosuđivana, da je majka dvoje maloljetne djece, žaljenje zbog događaja te doprinos oštećenika nastanku prometne nesreće prekoračenjem dopuštene brzine kretanja .

21. Otegotne okolnosti nisu utvrđene.

22. Stoga je sud okrivljenicu osudio na kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci, zamijenivši je radom za opće dobro. Pri tome je sud s jedne strane vodio računa o opasnosti ovakvih djela te da je oštećenik zadobio brojne povrede, odnosno prijeloma gornje i donje grane desne stidne kosti, prijeloma čašice lijevog zgloba kuka, prijeloma desnog poprečnog nastavka prvog slabinskog kralješka i prijeloma donjeg dijela palčane kosti s utisnućem. S druge strane, u obzir je osobito uzeto da okrivljenica nije niti prekršajno osuđivana, što ukazuje na manju vjerojatnost od ponavljanja ovakvih djela. Sud smatra da će okrivljenica izvršavajući rad za opće dobro kroz dulje razdoblje, ulažući svoje vrijeme i trud u obavljanje raznih zadataka uz svoje redovne obveze, dodatno osvijestiti posljedice kaznenog djela koje je počinila, te se suzdržati od takvog postupanja u budućnosti. Na taj će se način izraziti društvena osuda za počinjeno djelo, te utjecati na okrivljenicu i druge osobe da ne čine kaznena djela protiv sigurnosti prometa. Ako okrivljenica svojom krivnjom neće izvršavati rad za opće dobro u roku koji odredi nadležno tijelo za probaciju, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu.

23. Budući da je člankom 148. stavkom 1. ZKP/08 propisano da je okrivljenik dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, ako ga sud proglasi krivim, sud je okrivljenici s obzirom na složenost i trajanje ovog kaznenog postupka naloži lo plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu 100,00 eura, koje je prema ocjeni vijeća okrivljenica u mogućnosti platiti. Kako okrivljenica skrbi o dvoje maloljetne djece, te nema velike prihode, to je oslobođena troškova iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08, koji su znatno viši, jer bi određivanjem i tih troškova bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice i osoba koje je dužna uzdržavati.

U Zagrebu 9. veljače 2026.

SUDAC:

Ilija Jurčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA

1. OKDO Zagreb na broj: KO-DO-295/23

2. okrivljena ZŠ

3. branitelj Arnold Čada

4. oštećeni ĐŠ – po pravomoćnosti

5. opunomoćeni TŠ