Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1991/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmet u predlagatelja TA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv 1. predloženika IA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Jakša Cvitković, odvjetnik u Splitu, 2. predloženika ČA OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marijo Granić odvjetnik u Splitu, 3. predloženice TAI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 96 [adresa], koju zastupaju punomoćnice Ecija Kuljiš-Bajić i Meri Blaslov Pavasović, odvjetnice u Splitu i 4. predloženika RA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbama predlagatelja, te 2. i 3. predloženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-591/2022-15 od 17. veljače 2025., dana 9. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja TA kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-591/2022-15 od 17. veljače 2025.

II. Odbijaju se žalbe 2. predloženika ČA i 3. predloženice TAI kao neosnovane i potvrđuje isto prvostupanjsko rješenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

I. Odbija se prijedlog predlagatelja za geometrijskom diobom koji glasi:

„Fizički se dijeli nekretnina u Splitu, na adresi [adresa], u naravi dvorište površine 237 m2, sudski broj zemljišta (kat. čestica) ZEM 9353/1, upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], prikazana i označena u Dopuni nalaza i mišljenja D2, Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 01.03.2021. godine, (predano na sud 18.03.2021.) koje čini sastavni dio ovog rješenja, između predlagatelja i predloženika i to tako što:

1) Predlagatelju ĆA. T, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pripadaju u cijelosti diobene cjeline C i F, odnosno:

a) diobena cjelina C – dio čestice 9353/1 K. O. [katastarska općina] koji je na grafičkom dijelu vještva u prilogu označen točkama, linijama i slovima F-I-AD-N-O-P-R-G-F i šrafiran linijama žute boje, ukupne površine P=76 m2, i

b) diobena cjelina F – dio čestice 9353/1 K. O. [katastarska općina] koji je na grafičkom dijelu vještva u prilogu označen točkama, linijama i slovima M-N-AD-J-K-L-M i šrafiran linijama sive boje, ukupne površine P=26 m2.

2) Predloženiku IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pripada u cijelosti diobena cjelina D – dio čestice 9353/1 K. O. [katastarska općina], koji je na grafičkom dijelu vještva u prilogu označen točkama, linijama i slovima Š-M-L-S-Š i šrafiran linijama magenta boje, ukupne površine P=25.5 m2.

3) Predloženiku UA, pok. I, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pripada u cijelosti diobena cjelina B – dio čestice 9353/1 K. O. [katastarska općina], koji je na grafičkom dijelu vještva u prilogu označen točkama, linijama i slovima E-F-G-H-E i šrafiran linijama crvene boje, ukupne površine 25.5 m2.

4) Predloženiku JA ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [obrt] [adresa], pripada u cijelosti diobena cjelina A – dijelovi čestice 9353/1 K. O. [katastarska općina], koji su na grafičkom dijelu vještva u prilogu označeni točkama, linijama i slovima A-B-C-D-A, te AB-AC-Z-V-U-T-Š-S-AA-AB i šrafirani linijama zelene boje, ukupne površine P=51 m2.

5) Ostali dio čestice 9353/1 K. O. [katastarska općina], koji je na grafičkom dijelu vještva u prilogu šrafiran linijama plave boje i označen točkama, linijama i slovima B-E-H-G-R-P-O-N- M-Š-T-U-VZ-Ž-X-Y-W-C-B, u naravi predstavlja ulaz u zgradu i put oko zgrade, te isti ostaje u suvlasništvu predlagatelja i svih predloženika, na način da stranke utvrđuju da; -širina ulaza u zgradu, odnosno razmak između točke B i E, pa tako sve do same zgrade, iznosi 170 cm - širina puta uokolo zgrade iznosi 85 cm.“

II. Određuje se civilna dioba nekretnine u Splitu, na adresi [adresa], u naravi dvorište površine 237 m2, sudski broj zemljišta (kat. čestica) ZEM 9353/1, upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio predlagatelj iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje ukine i predmet vrati istom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Rješenje žalbom pobijaju i 2. i 3. predloženici iz svih žalbenih razloga, uz prijedlog da se rješenje preinači u skladu s navodima žalbe, ili ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

4. Žalbe su neosnovane.

5. Predmet ovoga izvanparničnog postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina geometrijskom diobom.

6. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju, utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer rješenje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati.

7. Odlučujući o prijedlogu predlagatelja prvostupanjski sud je u postupku utvrdio da su stranke suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 237 m2, u naravi dvorište u [adresa], i to predlagatelj u ½ dijela, 1. predloženik u 26/237 dijela, 2. predloženik u 1/8 dijela, 3. predloženica u 4/16 dijela i 4. predloženik u 29/1986 dijela. Između stranka nije sporno da nekretnina koja je predmet razvrgnuća predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište.

8. Provedenim očevidom i geodetskim vještačenjem po vještaku Žarku Šoliću i njegovim dopunama je utvrđeno da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja evidentirana kao dvorište površine 237 m2, te je vještak sukladno suvlasničkim omjerima stranaka predložio podjelu dvorišta na četiri suvlasnička dijela na način da svakom od suvlasnika pripadne određeni oblik i površina, a 4. predloženiku KA zajednički dio koji služi kao prolaz, time da stranke nisu postigle sporazum o diobi.

9. Polazeći od utvrđenja da između stranka kao suvlasnika nekretnine koja je predmet razvrgnuća nije postignut sporazum o načinu diobe i da stranke nisu dostavile dokumentaciju i predložile dokaze na okolnost ispunjenja zakonskih pretpostavki za parcelaciju građevinskog zemljišta propisanih odredbama čl. 160. i 161. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23 – dalje: ZPU), prvostupanjski sud zaključuje da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za geometrijsku diobu i odbija taj prijedlog predlagatelja, te pozivom na odredbu čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) razvrgava suvlasničku zajednicu nekretnina civilnom diobom.

10. Utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava kao pravilna u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

11 Predlagatelj i 2.,3. i 4. protustranke u svojim žalbama u bitnome navode da predmetna nekretnina kao funkcionalna cjelina predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište i da je sud prvog stupnja trebao dozvoliti geometrijsku diobu razvrgnuća zemljišta i donijeti o tome sudsku odluku kojom je trebao utvrditi individualno pravo vlasništva, jer se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta u smislu odredbe čl. 161. st. 1. toč. 3. ZPU može provoditi i u skladu sa sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta.

12. Iznijeti žalbeni navodi nisu osnovani.

13. Prema odredbi čl. 47. st. 1. ZV suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je ono moguće i dopušteno. U primjeni materijalnog prava u ovakvoj vrsti postupka izvanparnični sud mora se po službenoj dužnosti voditi računa o dvije osnovne pretpostavke za ostvarenje zakonitog razvrgnuća, a to su mogućnosti i dopuštenosti razvrgnuća koje je predmet postupka.

14. Sud je u izboru i načinu razvrgnuća kod sudskog razvrgnuća sukladno odredbi čl. 50. st. 1. ZV vezan strogim zakonskim odredbama, zatim sporazumom stranaka ukoliko je isti moguć i dopušten, a potom eventualnim pravom stranke na razvrgnuće isplatom, a tek ako u pojedinom slučaju sud u načinu razvrgnuća nije vezan striktnim zakonskim odredbama, sporazumom stranka, odnosno pravom na razvrgnuće isplatom, razvrgnuće se provodi na način da se pokretne stvari dijele fizički, nekretnine geometrijski (čl. 50. st. 2. ZV), a suvlasništvo nedjeljive stvari civilnom diobom (čl. 50. st. 4. ZV).

15. Prema odredbi čl. 160. ZPU dopuštena je parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta u skladu s prostornim planom, osim ako na tom području nije predviđen plan urbanističko uređenja, dok odredba čl. 161. st. 1. toč. 3. ZPU dopušta iznimku iz čl. 160. istog Zakona, prema kojemu je parcelacija građevinskog zemljišta moguća samo u skladu s planom prostornog uređenja, i to u slučaju kada je parcelacija dopuštena kod neizgrađenog građevinskog zemljišta u skladu sa sudskom presudom.

16. Neosnovno je pozivanje žalitelja na odredbu čl. 161. st. 1. toč. 3. ZPU, budući da se u konkretnom slučaju ne radi o situaciji na koju se navedena odredba odnosi. Naime, navedena odredba odnosi se na parcelaciju koja se provodi na temelju sudske odluke o utvrđenju prava vlasništva zemljišta. To znači da kada se sudskom presudom utvrdi pravo vlasništva na određenom dijelu neizgrađenog građevinskog zemljišta, može se zahtijevati parcelacija tog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva, čak i ako to nije usklađeno s prostornim planom. Međutim, sudskom odlukom u postupku razvrgnuća suvlasništva ne utvrđuje se pravo vlasništva zemljišta, već se razvrgava postojeće suvlasništvo na nekretnini, pa se stoga geometrijska dioba nekretnine može odrediti samo u slučaju kada je takva dioba u skladu s važećim planom prostornog uređenja.

17. Zbog iznijetih razloga pravilno je odbijen prijedlog predlagatelja za provođenje geometrijske diobe, te je suvlasnička zajednica nekretnine razvrgnuta civilnom diobom temeljem odredbe čl. 50. st. 4. ZV.

18. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbe žalitelja kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu, 9. veljače 2026.

Sutkinja:

Ksenija Grgić