Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-94/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Dream home j.d.o.o., Pula, Trsine 3, OIB: 27912778104, zastupanog po punomoćniku Damiru Cibraliću, odvjetniku u Puli, Andrije Kačića Miošića 4, protiv tuženika JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Barbari Knežević, odvjetnici u Mađarić & Lui – odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Zelinska 4, radi određivanja privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Ovr-1123/2025-2 od 12. studenog 2025., dana 6. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika, ukida se rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Ovr-1123/2025-2 od 12. studenog 2025., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja određena je, radi osiguranja novčane tražbine tužitelja u iznosu od 52.980,13 eura sa zateznim kamatama tekućim od **.**.2023. do isplate, privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine kčbr. [katastarska čestica] pašnjak od 1987 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke). Također, određeno je da će zemljišnoknjižni odjel suda prvog stupnja izvršiti upis ovog rješenja sa zabilježbom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine (točka II. izreke), te da privremena mjera traje do proteka roka od 15 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti odluke donijete u parničnom postupku posl. broj P- 692/2025 ili do drugačije odluke suda (točka III. izreke).

2. Protiv rješenja žalbu je podnio tuženik iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) i čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje preinačiti i prijedlog tužitelja odbiti, odnosno podredno, isto ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba tuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba je osnovana.

5. Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku da je tužitelj podnošenjem tužbe uz prilog dokaza (ugovora o građenju, zemljišnoknjižnog izvatka i nalaza vještaka građevinske struke) učinio vjerojatnim postojanje tražbine, te da je, uz očitu otežanu naplatu tražbine uvažavajući njezinu visinu, nedvojbeno da su ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere. Na temelju takvih utvrđenja, sud prvog stupnja je primjenom odredbi čl. 341., čl. 345. i čl. 351. OZ prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine prihvatio.

6. Međutim, utvrđenja suda prvog stupnja ne mogu se za sada prihvatiti jer tuženik osnovano u žalbi ističe da pobijano rješenje o odlučnim činjenicama ne sadrži jasne i dostatne razloge te da je u postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Naime, odredbom čl. 344. st. 1. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

7. Dakle, da bi se odredila privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine iz čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ, potrebno je da budu ispunjene dvije pretpostavke i to prva, da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te druga, da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da će protivnik osiguranja bez određivanja privremene mjere spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine tako što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

8. Sud prvog stupnja u obrazloženju pobijanog rješenja (točka 9. obrazloženja) navodi da je tužitelj učinio vjerojatnim postojanje opasnosti jer će naplata tražbine biti "očito otežana" uvažavajući njezinu visinu. Međutim, potpuno je nejasno na temelju kojih je to dokaza sud prvog stupnja utvrdio da će naplata tužiteljeve tražbine biti "očito otežana" jer se to sasvim sigurno ne može zaključiti iz bilo koje isprave koju je tužitelj priložio uz tužbu. S obzirom da u odnosu na postojanje jedne od pretpostavki za određivanjem privremene mjere pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, to se isto ne može ispitati, tako da je u postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

9. U tom smislu potrebno je i navesti da je pogrešno pravno shvaćanje tužitelja izraženo u tužbi da određivanjem privremene mjere tuženiku neće nastati nikakva šteta. Naime, određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja nekretnine znatno se otežava i faktički gotovo u potpunosti onemogućava otuđenje nekretnine u odnosu na koju se privremena mjera donijeta jer je primjerice doista teško za očekivati da bi neki kupac želio kupiti nekretninu uz rizik da će u budućnosti morati trpjeti namirenje tražbine vjerovnika u čiju je korist privremena mjera upisana. Stoga određivanje privremene mjere zabrane otuđenja nekretnine nikako ne može predstavljati nikakvu ili neznatnu štetu u smislu odredbe čl. 344. st. 2. OZ. Osim toga, kada bi se prihvatilo pravno shvaćanje da zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine protivnici osiguranja trpe nikakvu ili neznatnu štetu, to bi zapravo značilo da predlagatelji osiguranja svaki puta kada predlože određivanje privremene mjere iz čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ ne moraju dokazivati postojanje opasnosti iz čl. 344. st. 1. OZ. Dakle, u konkretnom slučaju, tužitelj je bio dužan učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da će tuženik spriječiti ili otežati naplatu njegove tražbine. Pritom se mora raditi o tzv. subjektivnoj opasnosti tj. tužitelj mora učiniti vjerojatnim da tuženik čini određene radnje ili propuštanja koja mogu u budućnosti imati za posljedicu da će njegovo ostvarenje tražbine, ako se postojanje iste utvrdi, biti ili znatno otežano ili u potpunosti onemogućeno.

10. Također, osnovano tuženik u žalbi ističe i da je sud prvog stupnja u prvostupanjskom postupku počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP. Naime, sud prvog stupnja je pobijano rješenje donio bez da je tuženiku prije donošenja istog dostavio tužbu s prijedlogom za određivanjem privremene mjere. Privremena mjera predstavlja hitnu mjeru osiguranja, te se, načelno, rješenje o privremenoj mjeri može donijeti i prije nego što se prijedlog dostavi protivniku osiguranja i to u slučajevima kada razlozi hitnosti postupanja imaju prednost pred načelom saslušanja stranaka. Međutim, to ovdje nije slučaj. Naime, u konkretnom slučaju nisu postojali bilo kakvi razlozi hitnosti koji bi opravdavali postupanje prvostupanjskog suda. Dakle, nisu postojali bilo kakvi razumni razlozi koji bi opravdavali nedostavljanje prijedloga tuženiku, te donošenje rješenja bez da se tuženiku omogućilo očitovanje na isti i predlaganje dokaza kojima bi osporavao tužiteljeve tvrdnje iz prijedloga. Stoga osnovano tuženik u žalbi ističe da je u postupku počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka z čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP. U tom smislu potrebno je i navesti i da se, s obzirom da je tuženik tek u žalbi mogao isticati činjenične tvrdnje i predlagati dokaze jer mu prije toga prijedlog uopće nije dostavljen, za sada ne može se prihvatiti niti utvrđenje suda prvog stupnja da je tužitelj učinio vjerojatnim postojanje i visinu svoje tražbina, a s obzirom da je tuženik u žalbi osporio tužiteljev prijedlog i u odnosu na visinu tražbine, te predložio izvođenje odgovarajućih dokaza. Stoga je u tom dijelu i činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno tako da je u tom dijelu ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP.

11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, uvažiti žalbu tuženika, pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

12. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

13. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem, te će ponovno ocijeniti dokaze koje stranke predlažu izvesti u postupku povodom prijedloga za određivanjem privremene mjere. Pritom će, imajući u vidu i shvaćanja ovog suda iznijeta u ovom rješenju, ponovno ocijeniti da li su ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere. Nakon toga moći će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, u kojoj će, sukladno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP jasno navesti koje je činjenice utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio.

14. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 6. veljače 2026.

Sudac:

Robert Jambor