Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-464/2024-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Daliboru Ostoviću, odvjetniku u Vinkovcima, V. Nazora 21, protiv protustranke JĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj R1 Ob-142/2023-19 od 29. kolovoza 2024., dana 6. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagateljice, ukida se rješenje Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj R1 Ob-142/2023-19 od 29. kolovoza 2024., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. Naređuje se da se novi postupak održi pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice sa pok. LĐ.

2. Protiv rješenja žalbu je podnijela predlagateljica iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP) i čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", br. 59/23 – dalje: ZIP), te predlaže pobijano rješenje preinačiti i prijedlog predlagateljice prihvatiti, odnosno podredno, isto ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Protustranka je podnijela odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba predlagateljice odbije kao neosnovana.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev predlagateljice za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. LĐ, preminulim **.**.2021.

6. Sud prvog stupnja odbio je prijedlog predlagateljice za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice na temelju utvrđenja da predlagateljica nije dokazala da se sa pok. LĐ nalazila u zajednici koja bi bila izjednačena sa bračnom i koja je trajala najmanje tri godine.

7. Predlagateljica žalbom osporava pobijano rješenje ističući u istoj da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio izvedene dokaze i da je na temelju istih izveo pogrešne zaključke, te, posljedično tome, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.

8. Takvi žalbeni navodi predlagateljice su osnovani. Naime, i prema ocjeni ovog suda sud prvog stupnja u prvostupanjskom postupku nije ocijenio dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP, što je posljedično dovelo do toga da je i činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Naime, na okolnost postojanja izvanbračne zajednice tijekom postupka izveden je, između ostalog, dokaz saslušanjem svjedoka GĐ i OĐ, te dokaz saslušanjem predlagateljice.

9. Oba saslušana svjedoka, kao i predlagateljica, iskazali su da su pok. LĐ i predlagateljica živjeli zajedno od 1997. godine. S druge strane, protustranka koja osporava postojanje izvanbračne zajednice, u svojem iskazu navodi da joj nije poznato kada je njezin otac sada pok. LĐ i predlagateljica počeli živjeti zajedno, te da je pred njegovu smrt bio u zajednici sa predlagateljicom. Dakle, čak i sama protustranka u iskazu danom u ovom postupku priznaje da je pok. LĐ živio sa predlagateljicom, te da je pred smrt bio sa njom u zajednici. Stoga je doista nejasan i nelogičan zaključak suda prvog stupnja da predlagateljica nije dokazala da je živjela s predlagateljem od 1998. godine kako to tvrdi u podnijetom prijedlogu. To pogotovo kada se još ima u vidu da je protustranka u iskazu koji je dala u postupku koji se vodi pod posl brojem P-350/21 navela da nije sporno da je između njenog oca postojala izvanbračna zajednica, te da je, u tom dijelu, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vinkovcima posl. broj P-350/21 od 20. lipnja 2023. utvrđeno da je predlagateljica kao izvanbračna supruga nasljednica prvog nasljednog reda iza pok. LĐ dakle, da je u tom parničnom postupku pravomoćno utvrđeno upravo suprotno od onoga što je utvrdio sud prvog stupnja.

10. Sud prvog stupnja u pobijanom rješenju navodi i da ne prihvaća iskaze saslušanih svjedoka jer su informacije o njezinom privatnom životu dobivali isključivo od predlagateljice, pa su, prema ocjeni suda prvog stupnja, njihovi iskazi pristrani. Međutim, sud prvog stupnja saslušane svjedoke prilikom izvođenja dokaza njihovim saslušanjem uopće nije pitao od kuda su im poznate činjenice o kojima iskazuju, pa je potpuno nejasno na temelju čega je to sud prvog stupnja zaključio da su isti dobivali informacije isključivo od predlagateljice. Pritom svjedok GĐ u svojem iskazu navodi da su se međusobno on, te predlagateljica i pok. LĐ međusobno posjećivali, dok je svjedok OĐ naveo da je bio susjed pok. LĐ i da su se međusobno pomagali, pa je zaključak suda prvog stupnja o dobivanju informacija isključivo od tužiteljice ne samo u potpunosti nejasan i nelogičan, već je i proturječan sa iskazima saslušanih svjedoka.

11. Također, sud prvog stupnja u pobijanom rješenju navodi i da predlagateljica nikada nije imala zajedničku adresu stanovanja. Međutim, okolnost što predlagateljica formalno nije imala prijavljeno prebivalište na istoj adresi s pok. LĐ, sama za sebe, ne znači da s istim nije stvarno živjela u istoj kući kako to predlagateljica tvrdi u postupku.

12. Dakle, sud prvog stupnja u postupku nije proveo savjesnu i brižljivu ocjenu dokaza, u smislu odredbe čl. 8. ZPP, što je utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja tako da je počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP. Posljedično tome, i činjenično stanje je ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno tako da je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP koji je rezultirao i pogrešnom primjenom materijalnog prava tako da je ostvaren i žalbeni razloga pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP. Uz navedeno, i razlozi koji su navedeni u obrazloženju pobijanog rješenja su nejasni i proturječni dokazima koji su izvedeni u postupku tako da je počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

13. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 44. st. 1. ZIP uvažiti žalbu protustranke, pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

14. S obzirom na brojnost i prirodu bitnih povreda odredaba parničnog postupka koje je počinio sud prvog stupnja, temeljem čl. 371. ZPP, naređeno je da se ponovljeni postupak održi pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazao ovaj sud, te će ponovno, sukladno odredbi čl. 8. ZPP, pravilno ocijeniti sve dokaze koji su izvedeni u postupku. Nakon toga će moći donijeti i zakonitu odluku koju će obrazložiti jasnim i neproturječnim razlozima.

16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 6. veljače 2026.

Sudac:

Robert Jambor