Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, zbog prekršaja iz članka članka 228. stavak 1. točka 19. Zakona o radu (Narodne novine 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-2783/2024, na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu okrivljena pravna osoba Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom proglašena je krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1061,78 eura, zbog prekršaja iz članka 228. stavak 1. točka 19. Zakona o radu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljena je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, sadržajno zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, navodeći u bitnom da izrečena kazna mora biti dovoljno predvidiva i stvarno primjenjiva, a ne ostati samo kao apstraktna brojka propisana zakonom. Naglašava da sankcija ima dvostruku svrhu opću prevenciju da odvraća sve ostale poslodavce od počinjenja istih ili sličnih prekršaja i time doprinosi

očuvanju javnog poretka i društvene discipline te zaštiti pravnih i ekonomskih odnosa u Republici Hrvatskoj, i posebnu prevenciju da konkretno spriječi okrivljenu pravnu osobu da u budućnosti ponovo učini takav prekršaj. Tužitelj ističe da je svrha kažnjavanja upravo da se zakonito i društveno bitna pravila ne krše bez odgovarajućih posljedica, te da se njihovim nepoštivanjem ne dovede u pitanje vladavina prava i svijest subjekata o obvezi poštivanja zakona. Stoga izricanje adekvatne novčane kazne mora imati stvaran utjecaj na ponašanje okrivljenog i ostalih subjekata u društvu.

4. Žalitelj predlažu da se, iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je neosnovana.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajni sud u Zagrebu na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.

7. Naime, imajući u vidu pravnu oznaku djela, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju postojala zakonska osnova za izricanje novčane kazne okrivljenoj, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona.

8. Odredbama članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona propisano je da izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, te određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Izričući počinitelju prekršaja novčanu kaznu, sud će uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.

9. Nadalje, uzevši u obzir ranije ponašanje okrivljenika, vidljivo je da isti nisu do sada prekršajno kažnjavani za istovrsne prekršaje, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenju takvih prekršaja, te uzevši u obzir ponašanje okrivljenika nakon počinjenja prekršaja odnosno da je poslodavac promijenio praksu i nastojao umanjiti posljedice prekršaja omogućavanjem plaćenih dopusta za stručna usavršavanja, utvrđeno je da su postojale naročito olakotne okolnosti za ublažavanje kazne, dok u postupku nisu utvrđene otegotne okolnosti.

10. Slijedom navedenoga, vodeći računa o ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja u konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud primijenio institut ublažavanja kazne, s obzirom na naročito olakotne okolnosti na strani okrivljene u konkretnom slučaju u smislu odredbe članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona, te navodi žalbe tužitelja ničim nisu doveli u pitanje pravilnu odluku prvostupanjskog suda.

10.1. Napominje se da je 29. svibnja 2025. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske zaprimio podnesak okrivljene pravne osobe kojim se isti obavještava kako je platila novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka, o kojoj okolnosti je potrebno voditi računa u postupku izvršenja prekršajne sankcije.

11. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 5. veljače 2026.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenu i tužitelja.