Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5757/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr.sc.Iris Gović Penić, kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Arburoža d.o.o., OIB: 65785118677, Čiponjac jug 6, Novalja, zakonski zastupnik HG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Miljenko Mrakovičić i Bojan Milić, protiv 1. tuženika VG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužene FG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. tužene PG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sve zastupane po punomoćnici Ani Bobinac, odvjetnici u Zagrebu, radi naplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj Povrv-85/2021-14 od 31. listopada 2024., dana 5. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj Povrv-85/2021-14 od 31. listopada 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II O zahtjevu tužitelja za naknadu troška sastava žalbe odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

"I. Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ede Biondić u Senju, posl. br. Ovrv-1050/2020 od 19. studenog 2020. godine, te se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ede Biondić u Senju, posl. br. Ovrv-1051/2020 od 19. studenog 2020. godine te se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ede Biondić u Senju, posl. br. Ovrv-1052/2020 od 19. studenog 2020. godine te se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 131,64 eura (stotridesetijedan euro i šezdesetičetiri centa centi), sa propisanom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 31. listopada 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine., u roku od 8 dana."

2. Protiv ove presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga i traži naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući odluku suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio, utvrđeno je da je sud prvog stupnja zbog pogrešnog pravog shvaćanja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 - dalje: ZPP) koju tužitelj ističe u žalbi.

5. U ovom predmetu rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenim od strane javnog bilježnika Ede Biondić u Senju, poslovni broj Ovrv-1050/2020 od 19. studenog 2020. naloženo je ovršenici, sada tuženici PG podmiriti ovrhovoditelju, sada tužitelju na ime odvoza komunalnog otpada za razdoblje od kolovoza 2019. do rujna 2020. iznos od 506,24 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa te nastali trošak od 354,75 kuna.

Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenim od strane javnog bilježnika Ede Biondić u Senju, poslovni broj Ovrv-1051/2020 od 19. studenog 2020. naloženo je ovršenici, sada tuženici SG podmiriti ovrhovoditelju, sada tužitelju na ime odvoza komunalnog otpada za razdoblje od kolovoza 2019. do rujna 2020. iznos od 506,24 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa te nastali trošak od 354,75 kuna.

Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenim od strane javnog bilježnika Ede Biondić u Senju, poslovni broj Ovrv-1052/2020 od 19. studenog 2020. naloženo je ovršenici, sada tuženici FG podmiriti ovrhovoditelju, sada tužitelju na ime odvoza komunalnog otpada za razdoblje od kolovoza 2019. do rujna 2020. iznos od 506,24 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa te nastali trošak od 354,75 kuna.

6. Podneskom od 12. rujna 2024. tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev te isti uskladio sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 57/2022, 88/2022) na način da je kao tražbinu u svakom pojedinom platnom nalogu naveo iznos glavnice od 67,18 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa.

7. Protiv rješenja o ovrsi tužena PG je putem punomoćnika 15. prosinca 2020. podnijela pravovremeni prigovor u kojem se bitno ističe da je neosnovano potraživanje tužitelja, kako u pogledu osnove tako i u pogledu visine tražbine, a naročito da dokumentacija priložena uz prijedlog za ovrhu ne predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu ovršnog zakona te ističe prigovor zastare. Također se ističe da je tužena PG suvlasnica nekretnine u 1/4 suvlasničkog dijela, zajedno sa svojim sestrama, da u kući nitko ne živi, a da su za uslugu odvoza komunalnog otpada dostavljane tri uplatnice, na ime svake od suvlasnica. Navodi da nikad nije sklopljen ugovor o pružanju usluga s tužiteljem, niti je tužitelj dostavio kantu za skupljanje otpada. Ona da niti posjeduje kantu za skupljanje otpada niti tužitelj izvršava uslugu pražnjenja iste. Prigovor istog sadržaja i datuma primitka podnijele su i 2. tužena FG i 3. tužena AG.

8. Rješenjima suda prvog stupnja stavljena su izvan snage rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha uz ukidanje provedenih radnji, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga te su predmeti spojeni.

9. Između tužitelja i tuženika nesporno je da je tužitelj ovlašteni pružatelj javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada s područja Grada Novalje kao I da su tužene vlasnice nekretnine u [adresa].

10. Između tužitelja i tuženika sporna je li usluga odvoza komunalnog otpada pružena te obveza i visina plaćanja usluge.

11. Sud prvog stupnja pravilno navodi da je Odlukom o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada od 21. prosinca 2017., propisan način pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada kao i način gospodarenja komunalnog otpada te su određeni uvjeti za pojedinačno korištenje usluge. Prema odredbi članka 5. istog davatelj ove javne usluge je Arburoža d.o.o., dok su čl. 6. kao korisnici usluge određene pravne i fizičke osobe koje su vlasnici nekretnina na području na kojem isporučitelj obavlja uslugu. Člankom 12. izračun cijene javne usluge vrši se temeljem volumena ugovorenog spremnika na temelju kojeg se obračunava Cijena minimalne javne usluge i volumena pražnjenja istoga kao varijabilnog dijela računa na načelu "onečiščivać" plaća. Temeljem čl. 122. iste Odluke korisnik usluge dužan je podnijeti Izjavu o načinu korištenju usluge.

Člankom 33. stavkom 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 94/2013, 73/2017, 14/2019, 98/2019, dalje: ZOGO) propisano je da je davatelj usluge dužan obračunati cijenu javne usluge iz članka 30. stavka 1. ovog Zakona na način kojim se osigurava primjena načela "onečišćivać plaća" ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja te usluge i to razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količina otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika, dok je stavkom 3. propisano da je davatelj usluge dužan voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju prema kriteriju količine otpada.

12. Međutim, pogrešno sud prvog stupnja smatra da zbog toga što tužitelj u spis nije priložio dokaze da su tužene zadužile spremnike niti kada je konkretno vršen odvoz komunalnog otpada tužbeni zahtjev nije osnovan.

Naime, tužitelj tijekom postupka i u žalbi navodi da je od tuženih zahtijevao plaćanje samo minimalnog iznosa naknade.

U tim okolnostima pravno je nevažno zaduživanje spremnika i vrijeme i količina odvoza komunalnog otpada jer iznos ne može biti niži od onoga koji tužitelj potražuje. Naime, prema 20. st. 2. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom strukturu cijene javne usluge čini cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, cijena obvezne minimalne javne usluge i cijena ugovorne kazne. Dakle, tužitelj svakako ima pravo na cijenu obvezne minimalne javne usluge, s tim da je isto tako tužena bila dužna postupati po čl. 14. iste Uredbe te je tužitelj bio ovlašten kod obračuna cijene primijeniti podatke koji su navedeni u prijedlogu davatelja javne usluge o Izjavi o načinu korištenja javne usluge.

13. Slijedom navedenoga, sud prvog stupnja trebao je dati razloge o tome je li riječ o minimalnim iznosima naknade i, ako jest, o osnovanosti zahtjeva tužitelja i prigovora tuženih neovisno o činjenici zaduživanja spremnika i konkretnog odvoza otpada.

14. Slijedom navedenoga, žalba tužitelja je prihvaćena i primjenom čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP-a je prvostupanjska presuda ukinuta i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

15. Primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a odlučeno je o zahtjevu tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

U Zagrebu 5. veljače 2026.

Sutkinja:

Mr.sc. Iris Gović Penić