Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-601/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Lidiji Bošnjaković, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv ovršenica CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-60/2025-3 od 22. siječnja 2025., dana 5. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-60/2025-3 od 22. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbija se prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od **.**.2025., kako je to pobliže navedeno u izreci te se nalaže z.k. Odjelu Službi Biograd na moru izvršiti zabilježbu odbijenog prijedloga.

2. Citirano rješenje žalbom pobija ovrhovoditeljica SŠ iz žalbenih razloge iz članka 353. stavak 1. toč. 2.- 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje u tekstu: ZPP), a u svezi s člankom 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17., 131/20 - dalje u tekstu: OZ) i predlaže pobijano rješenje preinačiti sukladno žalbenim navodima.

3. Žalba je neosnovana.

4. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna apsolutno bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. na koju ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 1 ZPP-a

5. Nadalje neosnovano u žalbi ovrhovoditelj u bitno upire na pogrešnu primjenu odredbe čl. 80.b OZ-a temeljem koje je prvostupanjski sud odbio prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika navodeći kako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5.300,00 eura, što žalbom ovrhovoditelj niti ne osporava ali smatra da budući da se radi o promjeni predmeta i sredstva ovrhe budući da je ovrha na novčanim sredstvima ovršenika ostala bezuspješna, je prvostupanjski sud trebao na te okolnost izvršiti uvid u priložene isprva i zaključiti da ovrhovoditelj nije u mogućnosti provesti ovrhu na drugim predmetima i sredstvima ovrhe jer istima ovršenik ne raspolaže što predstavlja okolnost radi koje je bilo moguće odrediti nastavak ovrhe na predloženi način, ovrhom na nekretnini ovršenika.

6. Takvi žalbeni navodi su neosnovani.

7. Naime i kod promjene predmeta i sredstva ovrhe sud je dužan primijeniti odredbu čl. 80.b OZ-a koja ej unesena u Ovršni zakon Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 73/17., dalje u tekstu ZIDOZ/17) koji se primjenjuje od 3. kolovoza 2017. Nadalje, odredbom čl. 8. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 131/20., na snagu stupio 28. studenoga 2020.) odredba čl. 80.b st. 1. OZ izmijenjena tako da je limit ovrhovoditeljeve tražbine radi ostvarenja koje se ovrha neće odrediti na ovršenikovoj nekretnini povećan na iznos od 40.000,00 kn. Odredbom čl. 80.b st. 2. OZ sada je propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

8. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: - je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, - je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, - služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, - ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, - je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

9. Dakle navedenim zakonskim odredbom nije predviđen izuzetak na način da bi bilo moguće provesti ovrhu za tražbinu manju od 5.300,00 eura već naprotiv to ograničenje moguće je primijeniti i za tražbine u većem iznosu od 5.300.00 eura ako bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

10. Iz svih navedenih razloga pobijano rješenje kojim je odbijen prijedlog za provedbu ovrhe na nekretnini ovršenika a radi naplate parničnog troška u iznosu od 1.324,58 eura i u iznosu od 662,29 eura, što znači da radi se o manjem iznosu tražbine od onog propisanog prednjim odredbama OZ-a je potvrđeno je kao pravilno i zakonito temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a kao u izreci.

U Zagrebu, 5. veljače 2026.

Sutkinja:

Lidija Bošnjaković