Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8934/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SN, zbog prekršaja iz članka 86. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti životinja („Narodne novine“, broj: 102/2017, 32/2019, 78/2024), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Varaždin, Ispostava u Križevcima, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: Pp-442/2025-5 od 12. rujna 2025, na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Varaždin, Ispostava u Križevcima i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik PN je na na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 86. stavka 1. točke 3. (ispravno članak 86. stavak 3. u vezi stavka 1. točka 3) Zakona o zaštiti životinja, činjenično opisanog u izreci, uz obrazloženje da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj.
2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći da je uz optužni prijedlog pridružen zapisnik veterinarskog inspektora u kojem je opisano stanje u kojem su životinje zatečene a kojeg je stranka vlastoručno potpisala. Predlaže da se pobijana presuda preinači i okrivljeniku izrekne primjerena kazna.
4. Žalba je neosnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.
6. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenika, primjenom članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe za prekršaj iz članka 86. stavka 3. u vezi stavka 1. točka 3. Zakona o zaštiti životinja, činjenično opisanog u izreci presude, uz obrazloženje da iz činjeničnog opisa nije vidljivo na koji način je okrivljenik zanemarivao životinje vezano za zdravlje, smještaj, ishranu i njegu te u kakvom su stanju životinje zatečene obzirom na njegovo postupanje, pa iz tog razloga sud nije niti mogao utvrditi da li je okrivljenik ostvario biće djela prekršaja.
7. Naime, činjenični opis prekršaja sadržan u optužnom aktu, kao i u izreci pobijane presude, nije konkretiziran odlučnim činjenicama, odnosno ne sadrži točno određen način postupanja okrivljenika protivno citiranoj zakonskoj odredbi, jer iz istoga ne proizlazi u čemu se konkretno sastojalo zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, niti su opisane okolnosti iz kojih bi bilo moguće zaključiti da su radnjama ili propustima okrivljenika ostvarena zakonska obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret.
8. Iako žalitelj u žalbi navodi da je uz optužni prijedlog priložen zapisnik veterinarskog inspektora u kojem je opisano stanje u kojem su životinje zatečene, navedeno ne može nadomjestiti manjkav činjenični opis u optužnom prijedlogu, budući da se, sukladno odredbi članka 160. Prekršajnog zakona, zakonska obilježja prekršaja moraju jasno i potpuno vidjeti upravo iz činjeničnog opisa radnje prekršaja, a ne iz priloženih dokaza.
9. Sud je vezan činjeničnim opisom prekršaja navedenim u optužnom aktu te ne može samostalno nadopunjavati ili konkretizirati opis radnje pozivanjem na sadržaj dokaza, jer bi time prekoračio granice optužbe i povrijedio pravo okrivljenika na obranu.
10. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu ne predstavlja prekršaj, zbog čega je, primjenom članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika osnovano oslobodio od optužbe.
11. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 5. veljače 2026.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
