Poslovni broj: Usž-2302/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-1209/2024-3
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja AŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Vedran Marcan, odvjetnik u Umagu, Ulica 1. svibnja 4/I, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Službe građevinske inspekcije Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-1062/2024-7 od 31. ožujka 2025., na sjednici vijeća 4. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-1062/2024-7 od 31. ožujka 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-1062/2024-7 od 31. ožujka 2025. odbijen je zahtjev tužitelja za poništenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije Pazin, KLASA: UP/I-362-02/24-02/476, URBROJ: 443-02-04-18-24-4 od 7. lipnja 2024. kojim se naređuje tužitelju, kao vlasniku nekretnine, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni: bespravno izgrađenu stambenu građevinu, tlocrtnih dimenzija 4,70 m x 8,65 m, visine prizemlja, konstruktivno povezana sa natkrivenom terasom, tlocrtnih dimenzija 2,95 m x 8,50 m, sve prekriveno limenim krovom, izgrađeno na zemljištu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na zemljištu izvan građevinskog područja, unutar Zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 m, na području označeno kao Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Š3; utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka na predmetnu građevinu, 12. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja, uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (točke 3.-7.).
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 126. stavak 1. Zakonom o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/2024- dalje u tekstu ZUS). U žalbi navodi da je obrazloženje presude nerazumljivo te da je prvostupanjski sud trebao provesti građevinsko vještačenje radi utvrđenja radi li se o građevini ili ne. Isto tako smatra da je sud propustio opširno i razumljivo obrazložiti razloge odnosno na koji način legitimno očekivanje stranke u postupku preteže nad javnim interesom i obrnuto jer se tužitelj u tužbi i tijekom spora pozvao na primjenu instituta legitimnog očekivanja štićenog konvencijskih pravom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda članica Vijeća Evrope, u praksi Evropskog suda za ljudska prava, ali tako i ustavnosudskoj praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske Predlaže usvojiti žalbu i postupiti u skladu sa zakonom. Potražuje troškove sastava žalbe.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. ZUS, ovaj Sud nije našao da su osnovani razlozi zbog kojih tužitelj pobija presudu, niti da postoje razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Prvenstveno valja reći da sud nije počinio bitnu povredu postupka a kako to tužitelj u žalbi navodi jer je prvostupanjski sud, upravo suprotno žalbenim navodima, postupak prije donošenja presude proveo sukladno odredbama ZUS-a.
6.1. U odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocjenjujući suvišnim izvođenje dokaza koje je tužitelj predložio, uz obrazloženje da su relevantne činjenice potpuno i pravilno utvrđene u upravnom postupku, radi čega, i po ocjeni ovoga Suda, izvođenje predloženih dokaza (provođenje vještačenja) ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari. Naime, ako je građevina upisana u zemljišnu knjigu i katastar kao „gospodarska zgrada“ a na temelju elaborata, tada, i prema mišljenju ovog suda, nije bilo potrebno provoditi vještačenje na okolnost radi li se o „sklopu koji je propisan odredbom stavka 2. članka 2. Zakona o građevinskoj inspekciji, odnosno zahvatu u prostoru koji nije građevina“.
7. Građevinski inspektor donio je predmetno rješenje o uklanjanju na temelju odredbi članka 106. stavaka 1. i 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23- dalje u tekstu ZDI) kojima je propisano da građevinski inspektor donosi rješenje kojim se investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj Zakonom, naređuju inspekcijske i druge mjere propisane ZDI- jem.
8. Uvidom u zk izvadak 463 k. o. [katastarska općina] čkbr [katastarska čestica] utvrđeno je da je upisana zabilježba da je građevina upisana u A1 ( gospodarska zgrada) upisana bez uporabne dozvole.
9. Tužitelj ne spori da bi se prema Prostornom planu uređenja Grada Umaga navedeno zemljište nalazilo izvan građevinskog područja na području označenom kao "Š2" ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište te unutar zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 m već navodi, između ostalog, da je kuća upisana u katastru i zemljišnoj knjizi te da ima kućni broj.
10. Iako je u konkretnom slučaju kuća upisana u zemljišnoj knjizi (sa zabilježbom da nema uporabnu dozvolu) to samo po sebi nema utjecaja na zakonitost rješenja tuženika, jer prema dugogodišnjoj praksi ovog suda, građevinski inspektor, u primjeni Zakona o prostornom uređenju i gradnji ne može narediti uklanjanje građevine ako je građevina upisana i zemljišnoj knjizi, osim u slučaju kada je u zemljišnim knjigama izvršena zabilježba da je građevina upisana bez uporabne dozvole.
11. Argumentum ad contrario te u primjeni Zakona o građenju, a kako je za predmetnu nekretninu upisana zabilježba da je upisana bez uporabne dozvole, to je pravilno prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje primijenio materijalno pravo, odnosno pravilno je, s obzirom na činjenicu da je u postupku neprijeporno utvrđeno kako je predmetna građevina izgrađena bez odgovarajućeg odobrenja za građenje, ocijenio zakonitim rješenje tuženika imajući na umu odredbu članka 113. stavka 1. točkama 1. ZDI-ja, koje daju ovlaštenje građevinskom inspektoru narediti u provedbi inspekcijskog nadzora investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, odnosno bez glavnog projekta, odnosno drugog akta, pri čemu se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.
12. Nadalje, u konkretnom slučaju nije sporno da je inspekcijskim rješenjem od 7. lipnja 2024., tužitelju naređeno uklanjanje, uz upozorenje da će se na izvršenje rješenja o uklanjanju prisiljavati izricanjem novčanih kazni odnosno da će se rješenje provesti putem treće osobe, ako ne postupi po naredbi o uklanjanju. Nije sporno ni da je tužitelj to rješenje primio te da nije postupio po naredbi iz tog rješenja. Uostalom tužitelji niti ne spori da bi imao pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu, međutim ističe pravo na mirno uživanje vlasništva te da je imao legitimno očekivanje zakonitosti građevine jer je građevina evidentirana u katastarskom operatu, upisana u zemljišnu knjigu, priključena je na sve postojeće objekte komunalne infrastrukture (vodoopskrba, elektrodistribucija), te se naplaćuje odvoz smeća.
13. Treba reći da je Ustavni sud Republike Hrvatske je u više odluka izrazio shvaćanje (npr. U-III- 2000/2021) da ako je stambeni prostor izgrađen bez građevinske dozvole koju je potrebno ishoditi prema nacionalnom pravu, postoji sukob interesa između prava pojedinca na poštovanje njegovog doma i prava drugih članova zajednice na zaštitu okoliša. Kad je riječ o bespravnoj gradnji, sljedeći će se čimbenici uzeti u obzir pri ocjeni razmjernosti mjere iseljenja: je li dom izgrađen nezakonito ili ne, ako jest, jesu li osobe koje su ga izgradile bile svjesne nezakonite gradnje, kakva je priroda i stupanj nezakonitosti u pitanju, koja je priroda interesa koji se želi zaštititi rušenjem, je li osobama koje su pogođene mjerom iseljenja/rušenja dostupan odgovarajući alternativni smještaj i postoje li blaži načini rješavanja slučaja (v. primjerice predmete ESLJP-a Winterstein i drugi protiv Francuske, br. 27013/07, § 148., presuda od 17. listopada 2013.; Ghailan i drugi protiv Španjolske, navedeno, §§ 62. - 64.; Faulkner i McDonagh protiv Irske, br. 30391/18 i 30416/18, §§ 94. - 95., odluka od 8. ožujka 2022.).
13.1. Dakle, kada je riječ o bespravnoj gradnji, pri ocjeni razmjernosti mjere uklanjanja potrebno je ocijeniti:
- jesu li osobe koje su dom nezakonito izgradile bile svjesne nezakonite gradnje,
- kakva je priroda i stupanj nezakonitosti u pitanju,
- koja je priroda interesa koji se želi zaštititi rušenjem,
- je li osobama koje su pogođene mjerom uklanjanja dostupan odgovarajući alternativni smještaj i
- postoje li blaži načini rješavanja slučaja.
14. U pogledu bitnih čimbenika za provođenje testa razmjernosti, iz spisa predmeta jasno proizlazi, a što priznaje i sam tužitelj, da građevina nema ishođenu građevinsku dozvolu (iako smatra da se niti ne radi o građevini za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu) te da je izgrađena na poljoprivrednom zemljištu.
14.1. Postupanje tuženika, odnosno poduzimanje propisane mjere (uklanjanje građevine) je utemeljeno na zakonu (članak 113. stavak 1. točka 1. ZDI-a). Cilj propisane mjere je suzbijanje nezakonite gradnje budući da je predmetna građevina izgrađena bez valjane dozvole. Takva mjera je nužna u demokratskom društvu jer je tužitelj predmetnu građevinu izgradio bez pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, a zakonom je propisano da se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno izvršne dozvole, u kojem slučaju investitor gradi na vlastitu odgovornost i rizik (članak 106. stavak 2. ZG-a).
14.2. U odnosu na dostupnost odgovarajućeg alternativnog smještaja, tužitelj niti ne spori niti je dostavio dokaz da bi uistinu živio u nekretnini koja je predmet uklanjanja.
14.3. Isto tako treba reći, da iako su domaća tijela tolerirala nezakonitu gradnju i boravak u nezakonito izgrađenoj nekretnini duže vremena, odredbe Zakona o Državnom inspektoratu ne omogućavaju drugu, lakšu mjeru od mjere uklanjanja. Uostalom u slučaju nezakonite gradnje pojedinci samo u iznimnim slučajevima mogu s uspjehom istaknuti prigovor nerazmjernosti mjere uklanjanja bespravno sagrađene građevine (Simonova protiv Bugarske, navedeno, § 48.). Naime, u sferi prostornog i urbanističkog uređenja država uživa široku slobodu prosudbe, a i razlozi osiguranja poštovanja vladavine prava kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka zahtijevaju da država onemogući i sankcionira gradnju bez ishođenja potrebnih dozvola za gradnju (A protiv Litve, br. 44817/18, § 54. - 66., presuda od 4. kolovoza 2020.).
14.4. S tim u vezi, valja navesti da nisu počinjene niti povrede odredaba članaka 6. i 8. Zakona o općem upravnom postupku budući da je postupanje tuženika u postupcima nezakonite gradnje, kao što je već navedeno, propisano zakonom, te je takvo postupanje nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe sprječavanja nezakonite gradnje i razmjerno je cilju koji treba postići.
15. Kako ovaj Sud ne nalazi da postaje razlozi zbog koji se presuda pobija jer je osporena presuda utemeljena na pravilnoj primjeni odredaba Zakona o upravnim sporovima pa je na temelju odredbi članka 135. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci pod točkom I.
16. Kako tužitelj nije uspio s žalbom to mu niti ne pripada pravo na naknadu troškova sastava žalbe ( točka II. izreke ).
U Zagrebu, 4, veljače 2026.
Predsjednica vijeća:
Marina Kosović Marković
