REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-81/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SRT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Ivani Dedić, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženih: 1) SR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Marinu Kuvaču, odvjetniku u Rijeci, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob - 283/2024-3 od 27. kolovoza 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P Ob-50/2022-14 od 1. listopada 2024., na sjednici održanoj 4. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbacuje.
II. U odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-283/2024-3 od 27. kolovoza 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P Ob - 50/2022-14 od 1. listopada 2024. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) Podrazumijeva li se, prema pravilima obveznog i obiteljskog prava, da je datum dospijeća kredita istovjetan danu kada je kredit doista i otplaćen, ukoliko u spisu nema nikakvih naznaka o datumu zatvaranja kredita, a sve u kontekstu utvrđenja bračne stečevine?
2) Je li ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a i jesu li prvostupanjski i drugostupanjski sud nepotpuno utvrdili činjenično stanje kada su zaključili da garaža u cijelosti predstavlja bračnu stečevinu, a temeljem činjenica da je jedan bračni drug zaključio Ugovor o kreditu dana 08.05.2015. na iznos od 9.700,00 EUR s ugovorenim datumom dospijeća 01.01.2016., dok je tom bračnom drugu baka darovala određeni iznos od 6.300,00 EUR isključivo u svrhu zatvaranja tog kredita, a koji je uplaćen na bankovni račun 11.04.2016., dok tijekom oba postupka pred sudovima nižeg stupnja nije nesporno utvrđen stvarni datum otplate kredita?
3) Predstavlja li osobito tešku povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a situacija u kojoj sudovi nižeg stupnja bez ikakve dokazne ocjene i obrazloženja samoinicijativno pretpostavljaju odlučnu činjenicu o trenutku otplate kredita, a time i o izvoru sredstava kojima je imovina koja je predmet utvrđenja stečena, čime se obje odluke temelje na pretpostavkama umjesto na dokazima? 4) Predstavlja li povredu ustavom zajamčenog prava na pravično suđenje i načela obrazložene sudske odluke (čl. 29. st. 1. Ustava RH, čl. 6. EKLJP) situacija kada se žalbeni sud uopće ne očituje na žalbene navode o ključnim dokazima i ne obrazloži razloge zbog kojih prihvaća činjenične pretpostavke kao dokazane činjenice?“ pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da mu je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98,113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14) i čl. 6. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Polazeći od čl. 385.a st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da postavljeno pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
3.1. Naime, postavljena pravna pitanja su činjenične naravi pa se odgovorom na tako postavljena pravna pitanja ne ostvaruje svrha predviđena čl. 385.a st. 1. ZPP u smislu zauzimanja pravnog shvaćanja u pogledu tumačenja prava.
3.2. Tuženici se u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu niti pozvali na razloge važnosti u smislu čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 3. ZPP.
4. Temeljem čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
4.1. U odnosu na navode tuženika da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 29. Ustava i 6. Konvencije (na što sadržajno upućuje 4. postavljeno pravno pitanje), valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
4.2. Pobijanim nižestupanjskim odlukama odgovoreno je na sve odlučujuće navode tuženika. Odluke su detaljno obrazložene i tuženiku je odgovoreno na sve žalbene navode u smislu čl. 375. st. 1. ZPP.
5. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.a st. 3. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja je odbačen te je odlučeno kao pod točkom I. izreke, dok je u odnosu na povredu temeljnih prava temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao pod točkom II. izreke.
Zagreb, 4. veljače 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
