Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Ob-3/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Kati Brajković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Beli Manastir, OIB: 52966791065, iz Belog Manastira, K. Tomislava 37, protiv protustranke ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], mlt. ĆP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po posebnoj skrbnici RP, dipl. iur. Centra za posebno skrbništvo Podružnica Osijek, iz Osijeka, Trg A. Starčevića 12 A, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, odlučujući o žalbi protustranke PP, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj R1 Ob-308/2025-8 od 30. listopada 2025., dana 4. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranke ŠP i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: R1 Ob-308/2025-8 od 30. listopada 2025.

Obrazloženje

1.Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"Roditelj ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], lišava se prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. dijete ĆP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa]."

2. Prvostupanjsko rješenje pobija protustranka, bez navođenja zakonskih žalbenih razloga, bez prijedloga postupanja ovog suda po izjavljenoj žalbi.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23– dalje: ZPP) u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a i člankom 346. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/2019, 47/2020, 49/23, 156/23 dalje ObZ), ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točki 2, 4, 8, 9, 13. i 14. ZPP-a i da niti je pogrešno primijenio materijalno pravo, a o odlučnim činjenicama nema proturječnosti niti je izostala ocjena izvedenih dokaza u smislu članka 8. ZPP-a.

6. Sadržajno žalba polemizira sa utvrđenim činjeničnim stanjem i daje svoju interpretaciju izvedenih dokaza, ali se navedeni žalbeni razlozi ne mogu prihvatiti.

7. Naime, u postupku su utvrđene činjenice relevantne za donošenje odluke:

- da je u izvanbračnoj zajednici protustranke ŠP i NP rođeno devetero djece od kojih niti jedno ne stanuje s roditeljima;

- da je majka djece lišena poslovne sposobnosti između ostalog i u dijelu provođenja roditeljske skrbi;

- da je obitelj u dugogodišnjem praćenju predlagatelja vezano za ostvarivanje roditeljske skrbi nad djecom. Roditeljima su najprije izricane blaže mjere gdje niti jedna nije polučila uspjehom niti pomacima u vidu poboljšanja sve do onih težih koje su dovele do toga da niti jedno dijete trenutno ne stanuje s roditeljima,

- da je otac (protustranka) u odnosu na sedmero djece lišen prava na roditeljsku skrb, pravomoćnim rješenjima suda prvog stupnja broj R1 Ob-255/2015-10 od 21. lipnja 2016., R1 Ob-425/2021-8 od 27. rujna 2021. i R1 Ob-151/2024-50 od 4. lipnja 2025.

-da je rješenjem Općinskog suda u Osijeku poslovni broj R1 Ob-141/2024 od 10. svibnja 2024. roditelju ŠP oduzeto pravo na stanovanje s mlt. ĆP i svakodnevna skrb o djetetu povjerena udomiteljskoj obitelji ČP iz [adresa], u trajanju do godine dana, a koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Rijeci Gž Ob-94/2024-2 od 17. srpnja 2024.,

- da se kod prvostupanjskog suda vodi postupak broj R1 Ob-307/2025 po prijedlogu ovdje predlagatelja za produljenje privremene mjere na daljnjih godinu dana oduzimanja prava na stanovanje ŠP s djetetom mlt. ĆP,

-da iz obiteljske procjene HZSR od 24. ožujka 2025. proizlazi da prema procjeni razvojnih rizika kod ŠP i NP imamo izostanak materijalne, emocionalne i organizacijske podrške proširene obitelji rodbine ili/i prijatelja, izražene emocionalne i psihičke poteškoće roditelja kao posljedica visoke izloženosti obiteljskom ili/i roditeljskom stresu i kriznim situacijama, neodgovarajući stil života roditelja, svakodnevna skrb za dijete ne zadovoljava djetetove osnovne potrebe, nerazumijevanje razvojnih/emocionalnih potreba djeteta, neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta, Š je lišena poslovne sposobnosti u pogledu ostvarivanja roditeljske skrbi, otac ŠP ima mješoviti poremećaj ličnosti uz predominaciju narcističkih, antisocijalnih i paranoidnih crta ličnosti, utvrđeno je neprihvatljivo i rizično ponašanje roditelja, neodgovarajući obrasci interakcije roditelja s proširenom obitelji i drugim mrežama socijalne podrške; svađa sa susjedima, prethodne dokumentirane/dokazane prijave za zlostavljanje i zanemarivanje djece, povijest kontakata sa socijalnim i drugim službama zbog narušenih obiteljskih odnosa, roditeljstva. Zaključno na strani roditelja utvrđena je visoka razina rizika, a na stani mlt. Ć srednja razina rizika,

-da je procijenjeno da poteškoće koje su dovele do izdvajanja djece iz obitelji nisu popravljive tj. ne mogu se korigirati, a odnose se na funkcioniranje oca BP i majke NP koja je lišena poslovne sposobnosti (između ostalog i u dijelu roditeljske skrbi), a s obzirom na zlostavljanje i zanemarivanje djece,

-da je vještačenjem po vještaku Katarini Dodig-Ćurković vještaku psihijatrijske struke u pogledu osobina ličnosti protustranke ŠP utvrđeno da se radi o mješovitom poremećaju ličnosti uz predominaciju narcističkih, antisocijalnih i paranoidnih crta ličnosti radi kojih isti nema kapacitete za ostvarivanje roditeljske skrbi na način da psihofizički razvoj, zdravlje i život djece ne bude ugrožen. Tome u prilog ide i višegodišnja povijest rizičnog i štetnog roditeljstva, izostanak uvida u roditeljske propuste kao i uvida u propuste majke, optuživanje da je sustav odgovoran za izdvajanja djece izvan obitelji i potpuni manjak kapaciteta da prepozna osnovne emocionalne, medicinske, odgojne, obrazovne, psihološke i medicinske, ali i sigurnosne potrebe svoje djece;

- da je psiholog LP zaključka i mišljenja da se kod protustranke registriraju odstupanja koja značajno kompromitiraju njegove roditeljske kompetencije i ukazuju na to da on nema dovoljnih kapaciteta za ostvarivanje roditeljske skrbi na način da psihofizički razvoj djece, zdravlje i život ne budu ugroženi. Registrirani su višestruki problemi u ličnosti u vidu antisocijalnih, narcističkih i paranoidnih obilježja. Istaknute su agresivne crte, sumnjičavost, egocentričnost i nepovjerenje prema drugima. Ima probleme s autoritetima i socijalnim konvencijama. Samouvjeren je, nespreman prihvatiti vlastita ograničenja i probleme, sklon dominiraju i manipulativan te bez osjećaja krivnje, neautentične zabrinutosti za druge pa i za djecu. Smatra da ŠP nema dovoljnih kapaciteta za ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na maloljetnu djecu, na način da njihov psihofizički razvoj, zdravlje i život ne budu ugroženi jer su temeljem psihodijagnostičke procjene tijekom vještačenja, nalaza vještaka, psihijatra u ovom predmetu te analize svih podataka dostupnih u sudskom spisu kod ŠP registrirana značajna odstupanja u ličnosti koja značajno kompromitiraju njegove roditeljske kompetencije i njegovo uopćeno socijalno funkcioniranje. ŠP je zbog problema u ličnosti i s tim u vezi s problemima u interpersonalnim odnosima, s autoritetima, problematičnim odgojem i problematičnim odnosom s Š, te rizičnim i društveno neprihvatljivim ponašanjima već višestruko štetio socioemocionalnom razvoju djece i za očekivati je da u slučaju da djeca (ponovo) žive s njim i Š, ista bi ponovo svjedočila problematičnom ponašanju svojih roditelja što bi u njih već vulnerabilne i s teškoćama intelektualnog razvoja dodatno narušilo njihov osjećaj sigurnosti i naglasilo smetnje ponašanja u vidu prkosa, neposluha, agresije i problema s učenjem.

8. Odredbom članka 170. ObZ propisano je da sud roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava. Prema odredbi članka 171. stavak 4 .ObZ sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku skrb, između ostalog, ako na temelju izvješća i procjene Hrvatskog zavoda za socijalni rad proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj.

9. Pa sud pravilno zaključuje da je mlt. ĆP dobro zbrinut u udomiteljskoj obitelji, da je samo dijete visoko rizično i razvojno ugroženo zbog svoje niske kronološke dobi, a da njegov otac nije osigurao uvjete za njegov siguran povratak u obitelj niti je predlagao da mu se dijete vrati i uz to na njegovoj strani postoji niz ugrožavajućih faktora od izostanka materijalne i emocionalne, te organizacijske podrške proširene obitelji, isti je duži niz godina u sustavu socijalne skrbi s nizom mjera za zaštitu prava i dobrobiti djece koji nisu postigli niti minimalan rezultat u razvoju roditeljskih kapaciteta pa samim tim niti zadovoljavanje potreba mlt. djeteta. Poteškoće koje su dovele do izdvajanja mlt. ĆP su nekorektibilne, što je razvidno budući nitko od devetoro djece ne stanuje s roditeljima, već je za većinu njih VP lišen roditeljskog prava, a za neke je zabranjeno i ostvarivanje osobnih odnosa s djecom.

10. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da protustranka nema dovoljnih kapaciteta za ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na mlt. ĆP (rođen **.**.2024.) na način da je djetetov psihofizički razvoj, zdravlje i život ne budu ugroženi jer su temeljem psihodijagnostičke procjene, nalaza vještaka psihijatra te analize svih podataka iz spisa kod VP registrirana značajna odstupanja u ličnosti koja kompromitiraju njegove roditeljske kompetencije i njegovo socijalno funkcioniranje radi čega je i po ocjeni ovog suda pobijana odluka u interesu mlt. djeteta. Suprotno žalbenim navodima protustranke sukladno odredbi članku 3. i 27. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori broj: 12/93. - dalje: Konvencija) prvostupanjski sud je donio pobijanu odluku vodeći računa prije svega o interesu mlt. djeteta, jer se jedino izrečenom mjerom mogu zaštiti njihova prava i dobrobiti. Lišenje prava na roditeljsku skrb najdrastičnija je obiteljskopravna mjera koja se može izreći roditelju radi zaštite djetetovih osobnih interesa i prava. Smisao izricanja te mjere je potpuno onemogućavanje roditelja u njegovoj skrbi za dijete zbog štetnih postupaka i ona se izriče kao nužnost i potreba zaštite djetetovih najboljih interesa. Svrha i opravdanje mjere oduzimanja roditeljske skrbi roditelju zahtijeva potrebu i nužnost zaštite dobrobiti interesa djeteta, sukladno odredbi članka 3. Konvencije kojom je propisno da u svim situacijama koje se odnose na djecu najbolji interes djeteta mora imati prednost, naravno uz potrebnu individualizaciju norme, pri čemu valja voditi računa i o drugim odredbama Konvencije (osobito odredbama članka 9.) koja u načelu zabranjuje odvajanje djeteta od roditelja, koje je dopušteno u iznimnim situacijama, uz uvažavanje i opet najboljeg interesa djeteta. Naime, lišenje prava na roditeljsku skrb nije i ne može biti sankcija roditelju, nego se roditelj toga prava lišava da bi se zaštitio interes djeteta, a u konkretnom slučaju, i prema shvaćanju ovoga suda, taj interes bit će najbolje zaštićen ako se oca ŠP liši prava na roditeljsku skrb i odnosa s djecom, jer iz rezultata provedenih dokaza proizlazi da protustranka nema dovoljnih kapaciteta za ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na mlt. ĆP na način da njegov psihofizički razvoj, zdravlje i život ne bude ugrožen.

11. Iz navedenog proizlazi da je, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje važno za donošenje odluke, a ostali žalbeni

navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja jer se svode na vlastitu ocjenu dokaza, koja je suprotna od ocjene tih istih dokaza od strane prvostupanjskog suda i nema podlogu u rezultatu dokaznog postupka, zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u izreci temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s članom 346. ObZ-a.

Dubrovnik, 4. veljače 2026.

Sutkinja:

Kate Brajković