REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-585/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja OČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Josipu Puliću, odvjetniku iz Rijeke, Pomerio 2/II, protiv tuženika Mineral IGM d.o.o. Zapužane, Zapužane 102, OIB: 42050807337, zastupanog po punomoćnicima-odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Orehovec & Partneri d.o.o. Zagreb, Smičiklasova 18, radi naknade štete, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovnog broja Gž-321/2024-4 od 9. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj P-767/2022-35 od 23. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija u pogledu postavljenih pravnih pitanja.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavio pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu.

2.1. Uz to se pozvao i na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).

3. U dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2. ovoga obrazloženja ovaj ga je sud kvalificirao kao prijedlog za dopuštenje revizije u smislu st. 1. čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), dok je u dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2.1. ovoga obrazloženja, taj prijedlog kvalificirao u smislu st. 2. toga članka.

4. Ovaj sud je prijedloge razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. ZPP.

U pogledu prijedloga podnesenog u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP

5. Pravna pitanja koja su naznačena u prijedlogu polaze od pretpostavke da u pobijanoj odluci nije utvrđena odgovornost poslodavca, odnosno kršenje pozitivnih propisa koji bi mogli utjecati na nastanak štetnog događaja i od toga da tuženik nije mogao utjecati na nastanak tog događaja. Međutim, pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci je utemeljeno na činjeničnim utvrđenjima (koja ovaj revizijski sud nema ovlasti preispitivati i svoje pravno shvaćanje bi jedino mogao izraziti unutar činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova) da su takvi propusti poslodavca utvrđeni, pa ta pravna pitanja ne utječu na promjenu odluke u ovome sporu.

6. Zato je, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu podnesenom zbog pravnih pitanja koje stranka smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava – valjalo, na temelju čl. 389.b st. 1. i. 2. ZPP, odlučiti kao u izreci, pod toč. I.

U pogledu prijedloga podnesenog u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP

7. Iako se tuženik u prijedlogu pozvao na povredu „prava na jednakost pred sudovima“ i na „povredu ustavnog načela zakonitosti“, on nije obrazložio konkretno u čemu bi se takva povreda očitovala, tj. kako bi propusti koje tuženik navodi utjecali konkretno na povredu tih prava. Takve neodređene navode ovaj sud nije mogao uzeti u obzir, ali se napominje da iz cjelokupnog sadržaja prijedloga za dopuštenje revizije ovaj sud nije mogao zaključiti o vjerojatnosti povrede takvih prava.

8. Zato je, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem se poziva na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom i Konvencijom – valjalo, na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja, pod toč. II.

Zagreb, 3. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug