REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4704/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marti Marić, odvjetnici u Zagrebu, protiv I tuženika VČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II tuženice RČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-198/2024-3 od 30. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P - 2948/2020-29 od 3. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-198/2024-3 od 30. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P - 2948/2020-29 od 3. siječnja 2024., prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2., Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te je postavila pravna pitanja za koje smatra da su važna za jedinstvenu primjenu prava.
1.1. U prijedlogu tužiteljica još navodi kako joj je tijekom postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) te pravo na pošteno suđenje zajamčeno čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice nije dopušten.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud ocijenio je da tužiteljica nije naznačila razloge važnosti pravnog pitanja u smislu članka 385.a ZPP.
5. Slijedom navedenog u odnosu na postavljena pravna pitanja valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.a st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
6. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su u parničnom postupku u kojemu je donesena pobijana presuda niži sudovi počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su ujedno povrijedili njezino pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. st. 1. Konvencije i/ili čl. 29. st. 1. Ustava. Sadržaj dijela prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima. Glede tužiteljičinih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje. Kako, imajući u vidu izneseno, tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije je trebalo odbaciti i u odnosu povrede u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP.
Zagreb, 3. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
