Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-790/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Jasne Smiljanić i Siniše Pleše kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv optuženog HI, zbog kaznenog djela 236. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, broj: KO-DO-270/2023 od 30. listopada 2025., izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, broj: K- 341/2023-21 od 14. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj: broj: KO- DO-270/2023 od 30. listopada 2025. optuženi HI proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – prijevare, opisanim i kažnjivim po članku 236. stavku 1. KZ/11, činjenično i pravno opisanim u izreci prvostupanjske presude. Na temelju članka 236. stavka 1. KZ/11 optuženi HI osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci. Na temelju članka 56. KZ/11 optuženiku je izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko u roku od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 158. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP) oštećenom ĐI dosuđen je imovinskopravni zahtjev u iznosu od 2.500,00 eura. Na temelju članka 62. stavka 1. točke 1. u svezi članka 56. stavka 4. KZ/11 naloženo je optuženom HI da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti presude oštećenom ĐI naknadi štetu u iznosu od 2.500,00 eura. Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11 optuženik je upozoren da se izrečena uvjetna osuda može opozvati ukoliko u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri naloženu obvezu naknade štete oštećeniku. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP, u vezi članka 145. stavka 1. i 2. točke 6. ZKP, optuženom HI je naloženo da naknadi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 150,00 eura u roku od 15 dana po pravomoćnosti prvostupanjske presude.
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru zbog odluke o uvjetnoj osudi. Državni odvjetnik smatra da se da izrečena uvjetna osuda neće ispuniti svrhu kažnjavanja te predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu u odnosu na kaznu.
3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika nije podnesen.
4. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. ZKP.
5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
6. Nije u pravu državni odvjetnik kada navodi da je prvostupanjski sud precijenio i pogrešno ocijenio olakotne okolnosti, a podcijenio otegotne okolnosti.
7. Državni odvjetnik drži da je prvostupanjski sud olakotno cijenio djelomično priznanje kaznenog djela, činjenicu da je optuženik narušenog zdravlja, ima karcinom mokraćnog mjehura te ga čeka operativni zahvat, ima problem s lijevim koljenom koje treba operirati u ..., da je prebolio lakši moždani udar, da boluje od više tjelesnih bolesti, da je sudionik Domovinskog rata i da se duže vrijeme liječi od PTSP-a, a da su sve navedene činjenice koje se tiču njegovih tjelesnih bolesti utvrđene po vještaku dr. Slavku Trontlu koji je proveo vještačenje radi ocjene raspravne sposobnosti optuženika. Državni odvjetnik ističe da je optuženik i na raspravu došao s kateterom i štakom te da se tijekom rasprave koristio pumpicom za astmu, dok mu je otegotnom okolnošću cijenjena osuđivanost za isto kazneno djelo. Unatoč ovako utvrđenim olakotnim okolnostima po prvostupanjskom sudu, državni odvjetnik drži da izrečena uvjetna osuda neće ispuniti svrhu koja se treba postići jer da je prvostupanjski sud podcijenio činjenicu da je optuženik već kažnjavan za istovrsno kazneno djelo, a da predmetno kazneno djelo čini tijekom roka provjeravanja.
8. Protivno navodima žalbe državnog odvjetnika, prvostupanjski sud je optuženiku cijenio otegotnim raniju osuđivanost, međutim prilikom određivanja vrste i mjere kazne sud mora polaziti od optuženika kao pojedinca koji nadalje mora biti koristan član društva, pa kazna ne smije imati oblik odmazde nego omogućiti počinitelju da i nakon počinjenog kaznenog djela ostane uključen u društvo. Imajući na umu zdravstveni status optuženika te štetu u visini od 2.500,00 eura koju je optuženik po izjavi spreman nadoknaditi oštećeniku u obrocima, upravo izrečena sankcija primjerena je i pravedna, kako u odnosu na kazneno djelo, tako i u odnosu na počinitelja te predstavlja društvenu osudu inkriminiranog ponašanja, kao i upozorenje potencijalnim počiniteljima sličnih kaznenih djela što će imati za posljedicu jačanje povjerenja građana u pravni poredak. Slijedom navedenog, upravo izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci na koju je optuženik osuđen i na temelju članka 56. KZ/11 uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 4 (četiri) godine, po mišljenju ovog drugostupanjskog suda – dostatna je da se njome ostvare sve svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, da utječe na optuženika i na ostale da shvate pogibeljnost činjenja kaznenih djela, kao i pravednost kažnjavanja njihovih počinitelja.
9. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti sukladno članku 476. stavku 1. točci 1. i 2. ZKP te nije našao da su počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede zakona na štetu optuženika, pa je na temelju članka 482. ZKP odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 3. veljače 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Lidija Vidjak
