Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-29/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Jasne Smiljanić i Siniše Pleše kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv 1. optuženog FČ i 2. optuženog GČ zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 1. u vezi članka 215. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi 1. optuženog FČ, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K-383/2023-44 od 27. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba 1. optuženog FČ kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K- 383/2023-44 od 27. listopada 2025. odbijen je prijedlog obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza:
- izvješća o pregledu snimaka video nadzora na listovima 36-39, 43-45, 52-57, 63-65, 69-72, 76-77, 81
- izvješća službenice Općeg kriminaliteta sektora kriminalističke policije od 13. rujna 2022. na listu 115
- analitičke obavijesti od 29. rujna 2022. na listovima 1966-211,
- zapisnika o prvom ispitivanju 1. osumnjičenog FČ sa snimkom ispitivanja
- zapisnika o prvom ispitivanju 2. osumnjičenog GČ sa snimkom ispitivanja,
- zapisnika o prvom ispitivanju okrivljenog FČ sa snimkom ispitivanja
- zapisnika o prvom ispitivanju okrivljenog GČ sa snimkom ispitivanja.
2. Protiv prvostupanjskog rješenja podnio je žalbu 1. optuženi FČ putem braniteljice Aleksandre Horvat, odvjetnice iz Zagreba, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. i stavka 2. Zakona o kaznenom postupku te zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku. U žalbi je 1. optuženik predložio da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Prije sjednice vijeća, u skladu s člankom 474. stavkom 1. ZKP, predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
4. Žalba 1. optuženika nije osnovana.
5. Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. i članka 468. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP) koji se žalbeni prigovori isprepliću s žalbenim prigovorima pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
6. Prije svega, žalitelj navodi da se bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP ogleda u tome što su razlozi navedeni u predmetnom rješenju nejasni i proturječni te da rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama. Žalitelj drži da je nejasan i proturječan dio obrazloženja u kojem sud navodi "Naime, prema odredbi članka 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima navedeni policijski izvidi mogu se poduzeti u odnosu na sva kaznena djela, neovisno o njihovoj težini, i neovisno o tome da li je korisnik telefonskog broja poznat ili nepoznat, ali rezultati tih radnji sukladno članku 339.a stavku 9. ZKP/08 ne mogu se koristiti kao dokazi na kojima bi se temeljila optužba, a koji stav je već i zauzet u Presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 16. lipnja 2021., broj I Kž-Us-6/2021." Žalitelj navodi da iz navedenog dijela obrazloženja proizlazi da sud pogrešno poima razliku između radnji poduzetih temeljem odredbi Zakona o policijskim poslovima i ovlastima te radnji poduzetih temeljem članka 339.a ZKP, a također proizlazi da sud pogrešno poima članka 339.a ZKP na kojeg se poziva.
7. Suprotno stavu žalitelja, nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupaka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP koju opisuje.
8. Prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju nabrojao sudsku praksu (odluke VSRH čiji sadržaj odluka nije izložio, međutim ovakvo nabrajanje sudskih odluka i sudske prakse VSRH bez izlaganja ne čini pobijano rješenje nejasnim jer je prvostupanjski sud unatoč samo nabrojanim odlukama sudske prakse i navođenjem citata iz odluke VSRH I Kž-US-6/2021 izveo pravilan zaključak da se izvješće službenice Općeg kriminaliteta sektora kriminalističke policije od 13. rujna 2022. na listu 115 te analitičke obavijesti od 29. rujna 2022. na listovima 196-211 neće izdvojiti kao nezakoniti dokazi.
9. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za izdvajanje kao nezakonitih dokaza izvješća o pregledu snimaka video nadzora na listovima 36-39, 43-45, 52-57, 63-65, 69-72, 76-77, 81, izvješća službenice Općeg kriminaliteta sektora kriminalističke policije od 13. rujna 2022. na listu 115, analitičke obavijesti od 29. rujna 2022. na listovima 196-211, zapisnika o prvom ispitivanju 1. osumnjičenog FČ sa snimkom ispitivanja, zapisnika o prvom ispitivanju 2. osumnjičenog GČ sa snimkom ispitivanja, zapisnika o prvom ispitivanju okrivljenog FČ sa snimkom ispitivanja i zapisnika o prvom ispitivanju okrivljenog GČ sa snimkom ispitivanja jer je prvostupanjski sud utvrdio da su policijski službenici u okviru provođenja izvida kaznenog djela izvršili zakonitu TK analizu telefonskih brojeva sukladno članku 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, a koja je analiza potom bila temelj za daljnje postupanje policije, pa su stoga zakoniti dokazi koji su iz toga proizašli, uslijed čega je i odbijen prijedlog obrane za izdvajanje iz spisa predmeta kako navedenog izvješća i analitike, tako i zapisnika i snimki o ispitivanju 1. i 2. optuženika te izvješća o pregledu snimaka video nadzora.
10. Naime, člankom 339.a stavak 1. ZKP propisano je da ako postoji sumnja da je registrirani vlasnik ili korisnik telekomunikacijskih sredstava počinio kazneno djelo iz članka 334. tog zakona ili neko drugo kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora teža od 5 godina, policija može na temelju naloga suca istrage, a radi prikupljanja dokaza putem operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija od operatera javnih komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacija s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama, utvrđivanja položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanja mjesta na kojem se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju te identifikacijske oznake uređaja, dok je člankom 339.a stavkom 9. ZKP propisano da ako su ti podaci pribavljeni bez naloga suca istrage tako prikupljeni podaci se ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku.
11. Nasuprot tome, člankom 68. stavkom 1. Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima propisano je da radi sprečavanja i otkrivanja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i njihovih počinitelja, sprečavanja opasnosti i nasilja, traganja za osobama u predmetima, policija može od davatelja komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama, dok je člankom 13. stavkom 1. točkom 13. istog zakona propisano da u policijske ovlasti ulazi i provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije.
12. U konkretnom slučaju, policija je postupala u odnosu na kazneno djelo iz članka 221. u svezi s člankom 215. stavkom 1. KZ/11 protiv nepoznatog počinitelja koji je koristio broj mobitela [broj telefona].
13. Tijekom provođenja izvida policija je sukladno članku 68. i članku 13. stavku 1. točci 13. ZPPO zatražila provjeru kontakata TK operatera za sporni broj mobitela te analizom zaprimljenih ispisa TK operatera, odnosno od mobitela i zaprimljenih ispisa, odnosno dolaznih i odlaznih poziva utvrdila da je NN osoba koristila sporni telefonski broj. Iz spisa predmeta proizlazi da je do TK analize došlo jer su policijski službenici pregledom snimaka video nadzora trgovine Plodine utvrdili kako je nepoznati počinitelj koji je doveden u vezu s ovim kaznenim djelom u istoj trgovini kupio SIMPA bon koji je uplatio na mobilni uređaj određenog pozivnog broja te u skladu s podacima o tom broju su zatražene TK analize upravo s ciljem utvrđivanja tko su počinitelji kaznenog djela i njihovim povezivanjem sa samim kaznenim djelima, iz čega jasno proizlazi kako je navedena policijska radnja provedena sukladno članku 68. ZPPO, a u sklopu izvida kaznenog djela i radi otkrivanja kaznenog djela i počinitelja.
14. U konkretnom slučaju ne dolazi u obzir primjena članka 339.a ZKP jer policija nije imala saznanja o tome tko je registrirani vlasnik ili korisnik spornog broja, a što proizlazi iz članka 339.a stavka 7. ZKP kojim je propisano da se u nalogu suca istrage uz podatke iz članka 168. stavka 2. tog zakona navode i osobni podaci osobe koja je registrirani vlasnik ili korisnik komunikacijskog sredstava te svrha radi koje se nalog daje. Nadalje od strane suda su u postupku pribavljena i odobrenja PUZ iz kojih proizlazi da su policijski službenici prije vršenja TK analize po članku 68. ZPPO pribavili potrebno odobrenje OČ, načelnika uprave PUZ-a, odnosno da su postupili sukladno članku 68. stavku 3. istog zakona. Slijedom svega navedenog, nisu ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koju upire žalitelj jer su dani razlozi o odlučnim činjenicama, a koje razloge prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. U odnosu na žalbeni prigovor pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja vezano za izvješće o pregledu snimaka video nadzora na listovima 36-39, 43-45, 52-57, 63-65, 69-72, 76-77 i 81 također su zakoniti dokazi te je pravilno prvostupanjski sud odbio njihovo izdvajanje kao nezakonitih dokaza. Pravilna su utvrđenja prvostupanjskog suda da ovakva izvješća o pregledu snimaka video nadzora predstavljaju izvješća u kojima su policijski službenici konstatirali ono što su utvrdili neposrednim opažanjem pregledom snimaka video nadzora koje su izuzeli, a koje snimke video nadzora također prilažu spisu te su izuzete na zakonit način i koje će dokaze prvostupanjski sud tijekom rasprave u dokaznom postupku izvesti i cijeniti njihovu vjerodostojnost, pa samim time takva izvješća ne utječu na njihovu zakonitost već eventualno mogu biti predmet procjene vjerodostojnosti, nikako ne zakonitosti te je stoga činjenično stanje pravilno utvrđeno.
15. S obzirom da je policija, kako je to navedeno, zakonito i sukladno odredbama ZPPO tijekom izvida došla do podataka o korisniku spornog telefonskog broja te je sve što je utvrdila tijekom izvida navela i u izvješću koje ne predstavlja nezakoniti dokaz, time niti zapisnik o prvom ispitivanju 1. osumnjičenog FČ i zapisnik o prvom ispitivanju 2. osumnjičenog GČ sa snimkom ispitivanja, kao ni zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenog FČ sa snimkom ispitivanja i zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika GČ sa snimkom ispitivanja koji su ispitani tijekom istrage, a koja je provedena na temelju izvida koje je obavila policija - ne predstavljaju nezakonite dokaze u smislu članka 10. stavka 2. točke 4. ZKP jer se za njih nije saznalo iz nezakonitih dokaza.
16. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbu 1. optuženog FČ kao neosnovanu i na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP odlučiti kao u izreci. Ispitujući pobijano rješenje na temelju članka 494. stavka 4. ZKP po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
U Zagrebu 3. veljače 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Lidija Vidjak
