REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revt-206/2016-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Privredna banka Zagreb d.d. OIB 02535697732, Račkoga 6, Zagreb (kao pravni sljednik društva Međimurska banka d.d. OIB 48744996512) kojeg zastupa punomoćnik Anđelo Miloš , odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska narodna banka Zagreb, Trg Hrvatskih velikana 3, radi isplate iznosa 1.180.529,27 eur, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-10676/13-9 od 8. rujna 2015. kojom je djelomično preinačena i djelomično potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2711/04 od 11. prosinca 2008., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika i ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-10676/13-9 od 8. rujna 2015. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2711/04 od 11. prosinca 2008. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je Hrvatskoj narodnoj banci Zagreb isplatiti tužitelju iznos od kn 8.894.697,77 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. srpnja 2001. do isplate, kao i nadoknaditi parnični trošak u iznosu od kn 505.965,86 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11. prosinca 2008. kao dana donošenja presude I. stupnja pa do isplate u roku od 8 dana.

2. Drugostupanjskom odlukom suđeno je:

„I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2711/04 od 11. prosinca 2008. u dijelu kojim je tuženiku naloženo tužitelju platiti iznos od 8.894.697,77 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 17. srpnja 2001. do 31. prosinca 2007. i parnični trošak u iznosu od 402.885,28 kn.

II. Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2711/04 od 11. prosinca 2008. u dijelu kojim je tuženiku naloženo tužitelju platiti zakonske zatezne kamate na iznos od 8.894.697,77 kn od 1. siječnja 2008. do isplate, zatezne kamate na parnični trošak od 402.885,28 kn od 11. prosinca 2008. do isplate u odnosu na kamatnu stopu te parnični trošak u iznosu od 103.080.58 kn s kamatama i sudi.

1.Nalaže se tuženiku Hrvatska narodna banka Zagreb, da tužitelju Privredna banka Zagreb d.d. plati zakonske zatezne kamate koje na iznos od 8.894.697,77 kn teku od 1. siječnja 2008. do isplate te na iznos parničnog troška u iznos od 402.885,28 kn od 11. prosinca 2008. do isplate, po kamatnoj stopi koja od 30. lipnja 2011. iznosi 14% godišnje, za razdoblje od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi od 8,14% godišnje, u roku od osam dana.

2.Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 103.080,58 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 11. prosinca 2008, kao neosnovan.

III. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog žalbenog postupka.“.

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava na temelju čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista preinači podredno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

4. Tužitelj nije odgovorio na reviziju.

5. Revizija je osnovana.

6. Sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP-a, ovaj sud ispitao je pobijanu odluku samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

7. Ispitujući pobijanu odluku zbog revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka sud je utvrdio da je u istoj počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući pobijana odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

8. Ostvaren je i revizijski razlog pogrešne primjene odredaba materijalnog prava koji postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP).

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi štetu za koju tvrdi da mu je nastala naplatom većeg iznosa s njegovog računa (kao računa ovršenika), u korist njegovog vjerovnika (ovrhovoditelja) tijekom ovršnog postupka. Tuženik je obračunao kamate u provedbi ovrhe na računu tužitelja kao poslovne banke.

10. Sudovi nižeg stupnja su utvrdili:

- Trgovački sud u Varaždinu je pravomoćnom presudom broj P-175/99-51 od 19. listopada 1999. tužitelju naložio da plati društvu Belinka d.o.o. iznos od 2.500,00 kn sa ugovorenom kamatom u iznosu od 207,00 kn za razdoblje od 8. svibnja 1989. do 23. travnja 1990., a nadalje od 23. travnja 1990. do isplate sa zakonskom zateznom kamatom, te da plati iznos od 9.000,00 kn s ugovorenom kamatom u iznosu od 1.316,87 kn za razdoblje od 5. veljače 1990. do 31. srpnja 1990., a od 31. srpnja 1990. do isplate zakonsku zateznu kamatu, uz naknadu parničnog troška u iznosu od 20.734,93 kn u roku od 15 dana,

- Belinka d.o.o. pokrenula je ovršni postupak broj Ovr-956/01 u kojem je ovrhovoditeljeva tražbina u cijelosti namirena,

- tuženik je u ovrsi obračunao zakonske kamate kroz cijelo obračunsko razdoblje na dosuđene iznose primjenom konformne metode pa je ukupna tražbina na dan 16. srpnja 2001. kada je naplaćena, po tuženikovom obračunu iznosila 12.234.498,42 kn. S obzirom na to da je tužitelj prije ovrhe platio ovrhovoditelju iznos od 86.193,69 kn za toliko je umanjena naplata tako da je u konačnici naplaćen iznos od 12.148.304,70 kn,

- sudski vještak je sačinio nalaz i mišljenje te izračunao kontrolni obračun kamata, uzimajući pritom u obzir osnovicu i razdoblja obračuna sukladno ovršnoj ispravi, te izvršio obračun u dvije opcije: 1. primjenom konformne metode do 19. travnja 1996. (do stupanja na snagu Zakona o zateznim kamatama), a potom proporcionalne metode bez pripisa kamate glavnici, u tom slučaju razlika obračunate kamate iznosi 7.160.320,49 kn, te 2. primjenom konformne metode do 31. ožujka 1994. (do stupanja na snagu Uredbe iz 1994.), a potom proporcionalne metode bez pripisa kamate glavnici, u tom slučaju razlika obračunate kamate iznosi 8.894.697,77 kn.

11. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi prihvatili su tužbeni zahtjev uz prihvaćanje druge opcije vještačkog nalaza.

12. U razdoblju do 20. travnja 1996. visina zateznih kamata i način obračuna zateznih kamata bili su regulirani Zakonom o visini stope zatezne kamate („Narodne novine“ broj 53/91), prema kojem se zatezne kamate obračunavaju mjesečno primjenom konformne metode u visini eskontne stope koju utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećane za 20% te Uredbama o visini stope zatezne kamate („Narodne novine“ broj 95/93, 8/94, 19/94, 22/94, 50/94, 19/95) time da se počevši od početka primjene Uredbe o visini stope zatezne kamate („Narodne novine“ broj 22/94) tj. od 1. travnja 1994. konformni način obračuna kamata primjenjuje za razdoblje kraće od godinu dana. Zakonom o zateznim kamatama („Narodne novine“ broj 28/96 – dalje: ZZK) također je propisano da se obračun zatezne kamate konformnim načinom vrši za razdoblja kraća od godine dana.

12.1. Sukladno navedenom do 31. ožujka 1994. bio je propisan jedan način obračuna kamata (konformnom metodom bez obzira na razdoblje za koje se kamata obračunala), a od 1. travnja 1994. drugi način - za razdoblje kraće od godinu dana konformnom metodom, a za duže razdoblje jednostavnim kamatnim računom.

13. Sporno je, međutim, a na što tuženik upućuje još od očitovanja na nalaz i mišljenje vještaka, te potom opet u žalbi protiv prvostupanjske presude, a na što se sudovi nisu očitovali te time počinili bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, da li su primjenom konformnog načina obračuna kamata (koji podrazumijeva pripisivanje dospjelih kamata glavnici) pripisane kamate postale sastavni dio glavnice pa je tako izračunata glavnica, na dan metodskog prijelaza od 1. travnja 1994. osnovica za obračun daljnjih zateznih kamata primjenom proporcionalne metode, a ne početna glavnica.

14. Uvažavajući to da je do 31. ožujka 1994. bio propisan jedan način obračuna kamata, konformnom metodom bez obzira na razdoblje za koje se kamata obračunava, a od 1. travnja 1994. drugi način, za razdoblje kraće od godinu dana konformnom metodom, a za duže razdoblje jednostavnim kamatnim računom, na sedmoj sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. studenoga 2019. prihvaćeno je pravno shvaćanje:

"Primjenom dopuštenog složenog (konformnog) kamatnog računa (koji podrazumijeva pripisivanje dospjelih kamata glavnici) tako obračunate zatezne kamate u trenutku prijelaza na drugi način obračuna kamata (od 1. travnja 1994.) postale su sastavni dio glavnice, stoga je tako uvećana glavnica osnovica za obračun daljnjih zateznih kamata primjenom proporcionalne metode."

15. Nižestupanjski sudovi su, pogrešno primjenjujući materijalno pravo, pri odlučivanju o tužbenom zahtjevu pošli od vještačkoga nalaza i mišljenja izrađenog uz primjenu metode obračuna zateznih kamata koja nije u skladu s citiranim pravnim shvaćanjem. Nisu ocijenili je li pravilan obračun kamata iz nalaza i mišljenja izrađenoga u ovome postupku, kojem prigovara tuženik, odnosno, je li pravilan obračun kamata nakon 1. travnja 1994.

16. Zbog opisanoga je na temelju čl. 394. st. 1. ZPP valjalo ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

17. U nastavku postupka prvostupanjski će sud vodeći računa o izraženom shvaćanju upotpuniti činjenično stanje i donijeti novu odluku.

18. Odlučivanje o troškovima revizije ostavljeno je za konačnu odluku na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP (t. II. izreke)

Zagreb, 3. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Jadranko Jug