REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-53/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić, članice vijeća i Đura Sesse, člana vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Vlado Vladika, odvjetnik u Rijeci, (podnositelja prigovora u ispravnom postupku), odlučujući o prijedlogu podnositelja prigovora UC za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Zk-305/2025-2 od 9. listopada 2025., kojim je potvrđeno, rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Z-339/2025 od 10. srpnja 2025., u sjednici održanoj 3. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e:

U dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanja, odbija se prijedlog podnositelja prigovora u ispravnom postupku UC za dopuštenje podnošenja revizije, kao neosnovan, a u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava prijedlog se odbacuje.

Obrazloženje

1. Podnositelj prigovora u ispravnom postupku, UC, podnio je prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Zk- 305/2025-2 od 9. listopada 2025., kojim je potvrđeno, rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Z-339/2025 od 10. srpnja 2025., uz tvrdnju da je nezakonito.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio je tri pravna pitanja za koje navodi da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:

"1. Kada predlagatelj u ispravnom postupku podnese prigovor u kojem ističe kako je on vlasnik točno određenog dijela zemljišta koji je upisan na protustranke (a koji dio je čak državna geodetska uprava u katastru još i označila kao sporan), i traži da se takvo njegovo pravo vlasništva utvrdi, podrazumijeva li prihvaćanje takvog prigovora (ili tužbenog zahtjeva, ukoliko bude upućen u parnicu da tuži na ispravak), izmjenu posjedovnice u postupku preoblikovanja u smislu članka 203 Zakona o zemljišnim knjigama temeljem koji odredbe treba odbaciti prijedlog?

2. Imajući u vidu kako je podnošenje tužbe radi utvrđenja prava vlasništva na točno određenom realno dijelu nekretnine moguće i dopušteno, je li sud temeljem prigovora predlagatelja u ispravnom postupku koji se prigovor temelji na pravu vlasništva realnog dijela nekretnine, dužan uputiti predlagatelja na podnošenje tužbe za ispravak, ukoliko u ispravnom postupku podnositelj prigovora ne može dokazati svoje vlasništvo?

3. Ukoliko je stranka sudjelovala u postupku obnove/preoblikovanja zemljišne knjige, predstavlja li podnošenje prigovora i potom eventualno tužbe za ispravak jedini mogući i dopušteni pravni put zaštite njezinog prava vlasništva, ili stranka može i mimo tog postupka tražiti u posebnoj parnici utvrđenje prava vlasništva?“

3. Kao razlog važnosti tim pitanjima naveo je odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2743/2012-2 od 7. rujna 2016., Rev-2018/2012 i Rev-410/2022., te odluke Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-675/2022 od 23. veljače 2023. i Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-694/2019-6 od 28. travnja 2020.

4. Uz navedena pitanja, predlagatelj također, sukladno čl. 385.a st. 2. ZPP-a, predlaže da mu se dopusti podnijeti reviziju jer mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku, povrijeđeno temeljeno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, smatra da je odbacivanje njegovog prigovora u ispravnom postupku bez upućivanja predlagatelja na podnošenje tužbe za ispravak, predstavlja povredu prava na pristup sudu i povredu prava vlasništva.

5. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

6. Prijedlog je dijelom neosnovan, a dijelom nedopušten.

7. 1. Odredbom čl. 387. st. 2. („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) propisano je da prijedlog za dopuštenje revizije mora sadržavati određeno naznačeno pravno pitanje iz čl. 385.a st. 1. toga zakona i jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka.

7. 2. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP-a propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

8. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP-a, revizijski sud je utvrdio da su u odnosu na naznačena pitanja izneseni određeni razlog važnosti u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a. Međutim, iz sadržaja tog pitanja te navoda iznijetih u prijedlogu proizlazi da predlagatelj prijedlog podnosi ne zato jer smatra da bi odluka revizijskog suda bila važna za jedinstvenu primjenu prava ili razvoj prava kroz sudsku praksu, već isključivo zato što nije zadovoljan odlukom drugostupanjskog suda koja ne ide u njegovu korist.

9. Prvostupanjski sud je odbacio prigovor UC izjavljen u ispravnom postupku, za novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu odbačenog prigovora uz obrazloženje da odlučivanje o prigovoru nužno pretpostavlja izmjenu upisa u posjedovnici, a odredba čl. 203. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'' br. 63/19, 128/22 - dalje: ZZK), propisuje odbacivanje takvog prigovora bez provođenja rasprave, a drugostupanjski sud je potvrdio citirano rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, uz obrazloženje da utvrđenje vlasništva točno određenog realnog dijela katastarske čestice (kako je sada upisana u posjedovnom listu), pretpostavlja njeno cijepanje, ujedno i promjenu površine i broja novoformiranih čestica, odnosno izmjenu podataka koji se upisuju u posjedovni list (čl. 21. ZZK), te kako u ovom slučaju postupanje po prigovoru žalitelja nužno zahtijeva promjene u posjedovnom listu, ocijenio je da je prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe čl. 203. st. 1. ZZK-a taj prigovor osnovano odbacio bez rasprave.

10. Prema navodima iz prijedloga, predlagatelj u podnesenom prigovoru u z.k. postupku nije predlagao promjenu u posjedovnici, niti je prigovarao površinu čestice, njenom utvrđenom u obliku, položaju ili izgrađenosti predmetne katastarske čestice. nego upisanom pravu vlasništva, smatrajući da je on vlasnik točno određenog realnog dijela te, predmetne, čestice, zahtijevajući da se utvrdi njegovo pravo vlasništva upravo na tom realnom dijelu.

11. Prema navedenom, tvrdnje predlagatelja, kojima pokušava dokazati osnovanost (ali ne i važnost), navedenih pitanja se u potpunosti svode na njegovo tumačenje zakonskih normi i njihovu primjenu u konkretnom slučaju. U prijedlogu iako ukazuje na određenu sudsku praksu u pogledu navedenih tvrdnji o vlasništvu realnog dijela predmetne čestice, u prijedlogu zapravo samo ukazuje na navodnu pogrešnu primjenu navedenih odredbi ZZK-a od strane drugostupanjskog suda prilikom donošenja pobijane odluke, odnosno na pogrešnu primjenu materijalnog prava, ali i na pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Osim toga, razlozi važnosti naznačenim pitanjima nisu odgovarajući, a što u vidu ispunjenje zakonskih pretpostavki za dopuštenje revizije nije dovoljno za dopuštenost prijedloga.

12. Naime, odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske (broj Rev-2743/2012-2 od 7. rujna 2016., Rev-2018/2012 i Rev-410/2022.), odnose se parnični postupak po tužbama za ispravak iz čl. 197. ZZK-a, u kojima se raspravljano o vlasništvu na realnom dijelu, a o čemu se ne radi u ovom slučaju, nego o z.k. ispravnom postupku. U tim odlukama nije izneseno ni jedno pravno shvaćanje kojim bi se odgovorilo na, u ovom predmetu, naznačena pitanja. Jednako tako i odluke Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-675/2022 od 23. veljače 2023. i Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-694/2019-6 od 28. travnja 2020. se odnose na parnični , a ne zemljišno-knjižni ispravni postupak, a ni u njima nije izneseno pravno shvaćanje kojim bi bio dan odgovor na naznačena pravna pitanja. Iz tih razloga ni, u prijedlogu, naznačena pravna pitanja ne mogu biti važna u smislu citirane odredbe ZPP-a.

13. Prema načelnom shvaćanju ovoga suda u primjeni st. 2. čl. 385.a ZPP-a, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnog ljudskog prava, niti je ova zakonska odredba osnova za pretjerano širenje privatne funkcije revizije po dopuštenju jer i ta revizija ima javnu funkciju (kao što je imala i izvanredna) koja je funkcija primarno vezana uz donošenje presuda s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti (što je bila funkcija redovne revizije).

13. Osim toga, odredbe EKLJP i Ustava RH sadrže određena procesna jamstva, a revizijski sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima predlagatelju bilo omogućeno izjasniti se o svim spornim pitanjima, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. Iz sadržaja pobijanog rješenja proizlazi da je drugostupanjski sud odgovorio na odlučne navode predlagatelja, dajući za svoju ocjenu detaljno navedene razloge koji imaju činjeničnu i pravnu podlogu. U tom je smislu rješenje drugostupanjskog suda dovoljno obrazloženo i ne može se smatrati arbitrarnom niti očito nerazumnim, pa stoga sadržaj prijedloga ni njegovi prilozi ne upućuju na zaključak da predlagatelj nije imao pravično suđenje i pravo na pristup sudu. Stoga to što predlagatelj smatra da ga je sud bio dužan uputiti na parnični postupak iz čl. 197. ZZK-a, u naprijed utvrđenim činjeničnim i pravnim okolnostima ovog slučaja, nije odlučno.

14. Prema navedenom, predlagatelju nije povrijeđeno pravo na pristup sudu, na pravično suđenje i pravo na jednakost svih pred zakonom, kao ni pravo vlasništva s obzirom da o tome nije ni odlučivano u ovome postupku.

15. Slijedom iznesenog, nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda ni u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a i dopuštenje revizije, te je na temelju odredbe čl. 385.a u svezi čl. 389. b. st. 1. i čl. 389.a st. 3. i st. 4 ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagrebu, 3. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić