REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-114/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić, članice vijeća, Đura Sesse, člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A1 Hrvatska iz Zagreba, Vrtni put 1, OIB: 29524210204, zastupanog po punomoćnici Ermini Abdić Klisović, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika Business Computer Systems d.o.o., Bjelovar, Krste Frankopana 10, OIB: 35550317240, zastupanog po punomoćniku Vinku Marinkoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-304/2025-2 od 1. rujna 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima broj Ovrv-13110/2024-15 od 21. svibnja 2025., u sjednici održanoj 3. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj: Gž-304/2025-2 od 1. rujna 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima broj Ovrv - 13110/2024-15 od 21. svibnja 2025.
2. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. izreke odbijen je prijedlog za povrat u prijašnje stanje ovršenika podnesen javnom bilježniku 22. ožujka 2025., a u točki II. izreke odbijen je prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika podnesen sudu 9. travnja 2025.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljeno pravno pitanje koje glasi:
"Kada sud ili javni bilježnik primjenjujući odredbu članka 8. stavka 9. Ovršnog zakona obavljaju dostavu pismena pravnim osobama u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, utječe li na urednost dostave činjenica da je obavijest o odaslanom pismenu upućene na adresu elektroničke pošte pravne osobe završila u pretincu „bezvrijedna e-pošta“ na način da je dostava takvog pismena neuredna ili je sukladno odredbama članka 6. članka 7. stavak 3. i članka 14. stavka 1. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji dostava obavijesti na adresu elektroničke pošte samo informativnog karaktera i ne utječe na urednost dostave?"
4. Za naznačeno pitanje ovršenik tvrdi da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ali i za razvoj prava kroz sudsku praksu, i to osobito iz razloga što je riječ o pravnim pitanju o ko jem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Pitanje smatra osobito važnim zbog provjere promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom i činjenicom da izmjena postupovnih odredaba parničnog i ovršnog postupka vezano za dostavu pismena, na koje većina vanjskih korisnika u kategoriji pravne osobe iz članka 6 Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji, kao obveznih sudionika elektroničke komunikacije, nije spremna na takvu vrstu dostave unatoč mogućim štetnim posljedicama, osobno imajući u vidu kada se radi o dostavi tim putem koja završi u pretincu „bezvrijedna e pošta“, a vezano za posljedice koje takva je ostala ukoliko bi se smatrala urednom može proizvesti.
5. 1. Prema shvaćanju nižestupanjskih sudova “ovrhovoditelj ne može i u konačnici ne smije snositi posljedice pogrešno postavljenih elektroničkih postavki ovršenika slijedom čega je ovršenik propustio pravovremeno uočiti i poduzeti ikakve radnje po zaprimljenoj obavijesti i rješenju o ovrsi”, ovršenik je “pravna osoba koja se očito bavi informatičkim poslovima iz čega bi bilo životno i logično bilo za očekivati da dobro poznaje i dobro vlada informatičkim vještinama i znanjem koje mu slijedom toga omogućuje pravilno postupanje i korištenje elektroničke komunikacije na način da pravilno uredi postavke čime bi mu bilo omogućeno pravodobno informiranje o zaprimljenim pismenima”.
5. 2. Prvostupanjski sud je ocijenio da je javni bilježnik postupio sukladno odredbama zakona, a da se razlozi koji su uzrokovali propuštanje postupanja u vidu podnošenja prigovora protiv rješenja o ovrsi “mogu pripisati krajnjoj nepažnji zakonskog zastupn ika ovršenika posljedice koje nepažnje ne može i ne smije snositi ovrhovoditelj”, a drugostupanjski sud, uz to, smatra da je irelevantna činjenica da je obavijest o odaslanom pismenu ovršenik zaprimio na adresi elektroničke pošte u pretincu ''bezvrijedna e-pošta'', jer se urednost dostave ocjenjuje prema dostavi putem informacijskog sustava u sigurni elektronički poštanski pretinac (sustav eKomunikacije), a da je dostava obavijesti na adresi elektroničke pošte samo informativnog karaktera i da ne utječe na urednost dostave.
6. Ovršenik ujedno smatra i da su i prvostupanjski i drugostupanjski sud prilikom donošenja prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja u cijelosti zanemarili počinjenu apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. Zakona o parničnom postupku, budući da ovršeniku nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred javnim bilježnikom i sudom.
7. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
8. Prijedlog je nedopušten.
9. Prema odredbi čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024 - dalje: OZ ) u ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija se može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnog postupka. Ponavljanje postupka nije dopušteno, osim u slučaju iz čl. 58. st. 7. ovoga Zakona, a prema st. 2. toga Zakona, povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.
10.1. Prema odredbi čl. 400. st. 1. ZPP-a stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen, ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.
10.2. Prema tome, pretpostavka za podnošenje revizije, pa time i prijedloga za dopuštenje revizije, je da je pobijanim rješenjem postupak pravomoćno završen, a rješenje kojim je odbijen je prijedlog ovršenika za povrat u prijašnje stanje i rješenje kojim je odbijen je prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika podnesen sudu 9. travnja 2025., nije rješenje iz citirane odredbe čl. 400. st. 1. ZPP -a. To proizlazi i iz kataloga rješenja iz Ovršnog zakona protiv kojih je dopuštena u to vrijeme tzv. izvanredna revizija, a koji katalog je prihvaćen na osmoj sjednici Građanskog odjela ovoga suda održane 17. prosinca 2018.
11. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten, pa je valjalo riješiti kao u izreci, na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 3. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić
