Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4130/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, PF, izvjestiteljice i članice, ŠF, članice, u pravnoj stvari tužiteljice SF /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koju zastupa Andrija Milošević, odvjetnik iz Zadra, protiv tuženika Grada Zadar /OIB: 09933651854/, Narodni trg 1, kojeg zastupaju zaposlenici, dipl. iur. GF i RF, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1328/2022-27 od 28. listopada 2025., u sjednici održanoj 3. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1328/2022- 27 od 28. listopada 2025. i sudi:

Utvrđuje se da je tužiteljica SF /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] vlasnica nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 78 m2 (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), što je tuženik u roku 15 dana dužan priznati i dozvoliti tužiteljici uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime i za cijelo u zemljišnoj knjizi, uz istovremeno brisanje prava vlasništva sa imena tuženika, na temelju ove presude, po njezinoj pravomoćnosti.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak žalbe u iznosu od 312,50 eura, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sudske pristojbe na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica vlasnica nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 78 m2 (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) uz priznanje tuženika i trpljenje izmjena u zemljišnoj knjizi na način da se tužiteljicu upiše vlasnicom te nekretnine uz istovremeno brisanje tuženika kao vlasnika.

2. Protiv presude žali se tužiteljica iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP-a[1] . Predlaže preinaku ili ukidanje pobijane presude slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak nagrade za sastav žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 312,50 eura (i sudsku pristojbu na žalbu po odluci suda).

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje stečenog prava vlasništva (dosjelosti) tužiteljice na nekretnini oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 78 m2 (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i vezani zahtjevi radi upisa stečenog prava na temelju zakona u zemljišnoj knjizi.

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se poziva tužiteljica, niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a). Prvostupanjski je sud odlučio o zahtjevima iz sudske nadležnosti s osobama koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koje zahtjeve nije u tijeku druga parnica, pravomoćno suđeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba, presudom, koju je moguće ispitati.

7. Međutim, prvostupanjski je sud iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, i na tim činjenicama utemeljio presudu, na što opravdano ukazuje tužiteljica.

8. Prema pravilima o dosjelosti (izvornom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari), kojima je svrha uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva, uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dospjelosti (pravno pravilo iz § 1472. OGZ-a[2] , članak 28. stavak 4. i 5. u vezi s člankom 21. ZOVO[3] , članak 159. stavak 4. u vezi s člankom 129. stavkom 1. i članka 114. ZVDSP-a[4] ), u kontinuitetu, uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za predmetni spor, samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, i s njima izjednačenih pravnih osoba, stječe dosjelošću vlasništvo pošto njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno traje četrdeset godina, s tim da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su pravni prednici sadašnjega posjednika neprekidno

1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a).

2 Opći građanski zakon (Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch)

3 Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj: 53/1991.)

4 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. – ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)

posjedovali stvar (članak 160. stavak 2. ZVDSP-a) i posjednici se smatraju poštenim, osim ako se dokaže suprotno (članak 18. stavak 5. ZVDSP-a).

9. Iz navedenih pravila mjerodavnih za razrješenje spora proizlazi da kod izvanredne dosjelosti ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, već da je posjed bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost, da se u trenutku ispunjenja pretpostavki stječe vlasništvo stvari (članak 129. stavak 1. ZVDSP-a) i da je na tuženiku bilo dokazati da je posjed tužiteljice i njezinih pravnih prednika predmetne nekretnine bio nepošten.

10. Dovođenjem u vezu materijalnih dokaza (skica sudskog očevida /list 107. - 108./, rješenje o izvedenom stanju /list 11./) sa neosporavanim iskazima svjedoka (DF /list 114./, MF /list 114. - 115./, ČF /list 115./), uz nesporne činjenice među stranka, a suprotno zaključku prvostupanjskog suda, po ocijeni drugostupanjskog suda, a na što opravdano ukazuje i tužiteljica, kao jedini objektivni zaključak ostaje da se tužiteljica sa svojim prednicima (ĆF, EF, TF) najkasnije od sedamdesetih godine prošlog stoljeća (preko 50 godina) nalazili u mirnom i kontinuiranom posjedu predmetne čestice s uočljivom voljom držanja kao svoje i da se tužiteljica sa suprugom TF od 1979. godine (više od 43 godine) ponašala i ponaša kao vlasnici te nekretnine (kao i njezini pravni prednici prije 1979.) i to manifestira na očigled (nekretnina je dio ograđenog dvorišta uz kuću tužiteljice).

11. Prema tome, kako za odluku na utvrđenje stečenog prava vlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnine po pravilima o izvanrednoj dosjelosti nije odlučan naslov tužiteljice kao posjednika (niti njezinih pravnih prednika), već činjenica da je posjed prednika tužiteljice i tužiteljice bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i da su se ponašali kao vlasnici kontinuirano preko pedeset godina, što kao izvjesno proizlazi iz rezultata raspravljanja, to se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjene pretpostavke stečenog prava vlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnini po pravilima o izvanrednoj dosjelosti jer da je suprug tužiteljice (sada pokojni) 2015. podnio tužbu protiv Grada Zadra za istu nekretninu koju tužbu je povukao, na što je Grad Zadar pristao, i da je 2017. tuženik formirao svoj predmet radi otkupa iste čestice po zahtjevu supruga tužiteljice (koji nije potpisan), odnosno da bi zbog toga tužiteljica i njezin suprug od 2015. bili nepošteni posjednici.

12. Povlačenje tužbe po suprugu tužiteljice (2015.) i formiranje tuženikovog predmeta radi prodaje nekretnine (2017.), nakon što su bile ispunjene pretpostavke stečenog prava vlasništva po pravilima o izvanrednoj dosjelosti (članak 129. stavak 1. ZVDSP- a) ne može se stavljati na teret tužiteljici, u smislu da su ona i njezini pravni prednici bili nepošteni posjednici kroz vrijeme potrebno za izvorno stjecanje vlasništva predmetne nekretnine po pravilima o izvanrednoj dosjelosti, a niti to što nije provjeravala stanje zemljišne knjige, s obzirom na mirno i kontinuirano posjedovanja predmetne nekretnine više od pedeset godina, u kojim okolnostima tužiteljica i njezini pravni prednici nisu imali razloga sumnjati u svoje poštenje kroz vrijeme potrebno za dosjelost.

13. Stoga je po žalbi tužiteljice preinačena prvostupanjska presuda tako što su prihvaćene pravne posljedice istaknute tužbenim zahtjevom, u skladu sa navedenim materijalnim pravom, kojima će se ukloniti trajni nesklad između posjeda i vlasništva i uspostaviti pravno stanje vezano za predmetnu nekretninu.

14. Tužiteljici je priznata zahtijevana nagrada za sastav žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu 312,50 eura (125 bodova /Tbr. 10/1. OT[5] / x 2,00 eura /Tbr. 54. OT/ = 250,00 eura + 62,50 eura na ime poreza na dodanu vrijednost od 25% /Tbr. 46. OT/ = 312,50 eura), a plaćanje naloženo tuženik (članak 154. stavak 1. ZPP-a). Zahtjev za naknadu sudske pristojbe na žalbu je odbijen jer iz sadržaja prvostupanjskog predmeta ne proizlazi da je tužiteljica platila sudsku pristojbu na žalbu.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci (članak 373. točka 2. ZPP-a za stavak I., članak 166. stavak 2. ZPP-a za stavak II. i III. izreke).

U Zagrebu 3. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović

5 Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023., u daljnjem tekstu: OT)