Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1078/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LE, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Nemanja Nožić, odvjetnik u Novoj Gradiški, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Šanjug, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjg d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu – Stalna služba u Novoj Gradiški, poslovni broj P- 21/2023-17 od 27. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 3. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu – Stalna služba u Novoj Gradiški, poslovni broj P- 21/2023-17 od 27. studenog 2023., u pobijanom dijelu pod toč. I. i II. izreke.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice da joj tuženik na ime naknade štete isplati iznos od 3.185,35 EUR/24.000,00 sa zateznim kamatama tekućim od 5. listopada 2021. do isplate i da joj naknadi parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate (toč. I. izreke). Naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 373,19 EUR/2.811,80 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. studenog 2023. do isplate (toč. II. izreke). Odbijen je tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa (toč. III. izreke).

2. Protiv dijela prvostupanjske presude pod toč. I. i II. izreke žalbu je podnijela tužiteljica zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22m 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda u pobijanom dijelu preinači u skladu s navodim uz naknadu parničnog troška, ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava osnovanost žalbenih navoda tužiteljice i predlaže njezinu žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova toga odgovora.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete isplatom osigurane svote temeljem police osiguranja života.

6. Osnovanost svoga zahtjeva tužiteljica temelji na tvrdnji da je tuženik temeljem police životnog osiguranja koju je njezin pok. suprug imao zaključenu s tuženikom u slučaju njegove smrti, bio u obvezi isplatiti dvostruki iznos osigurane svote.

7. U stadiju žalbe nije sporno da je pok. suprug tužiteljice VE kao ugovaratelj osiguranja 20.10.2014. zaključio s tuženikom kao osigurateljem policu osiguranja života broj 402480119331 za slučaj smrti. Nije sporno niti da je tužiteljica rješenjem o naknadno pronađenoj imovini javnog bilježnika Dražena Oreškovića iz Nove Gradiške, broj O-1902920-8, UPP-OS 284/20-8 od 11. ožujka 2021. proglašena zakonskom nasljednicom iza pok. supruga u vezi prava po predmetnoj polici osiguranja života. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

8. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuju žaliteljica, jer presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te nije ostvaren ovaj žalbeni razlog.

9. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

10. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

- da iz police osiguranja života broj 402480119331 koju je suprug VE zaključio s tuženikom kao osiguravateljem proizlazi da se ista vinkulirana u korist korisnika osiguranja Hrvatske poštanske banke d.d. i ugovorena kao sredstvo osiguranja potraživanja iz Ugovora o nenamjenskom kreditu broj 9916060402 od 26.9.2014., koji je VE zaključio kod Hrvatske poštanske banke d.d.,

- da je osigurana svota po predmetnoj polici za slučaj smrti zbog bolesti iznosila 24.000,00 kn (sada 3.185,35EUR);

- da su sastavni dio police bili Posebni uvjeti za osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja od 1.7.2013. (dalje u tekstu: posebni uvjeti), koji u čl. 19. st. 1. toč. 2.2. propisuju da će osiguratelj isplatiti korisniku cijelu osiguranu svotu nakon proteka prvih šest mjeseci trajanja osiguranja, ako je smrt nastupila kao posljedica bolesti;

- da je prema čl. 19. st. 1. toč. 2.3. osiguravatelj za slučaj smrti osiguranika dužan isplatiti dvostruku osiguranu svotu ako nastupi smrt osiguranika kao posljedica nesretnog slučaja ukoliko je ugovorena dodatna svota a u kojem se slučaju kao sastavni dio ugovora o osiguranju primjenjuju odredbe čl. 2. do 6. Dodatnih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja uz osiguranje života;

- da je smrću ugovaratelja osiguranja pok. BE **.**.2020., koji je umro zbog bolesti (moždanog udara), nastupio osigurani slučaj;

- da je tuženik isplatio Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. ugovorenu svotu osiguranja od 24.000,00 kn;

- da je tuženik odbio odštetni zahtjev tužiteljice za isplatu osigurane svote s obrazloženjem da je prema ugovorenim uvjetima osigurani iznos isplatio Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., u čiju korist je polica bila vinkulirana.

11. Slijedom utvrđenja da je predmetna polica životnog osiguranja bila zaključena kao sredstvo osiguranja za potraživanje iz Ugovora o kreditu, koji je ugovaratelj osiguranja VE zaključio s Hrvatskom poštanskom bankom d.d., i da je bila vinkulirana u korist te banke, te da je smrću ugovaratelja osiguranja, koji je preminuo zbog bolesti ugovoreni iznos osigurane svote isplaćen korisniku Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., prvostupanjski sud zaključuje da nije postojala obveza tuženika za isplatu dvostrukog iznosa osigurane svote u smislu čl. 19. st. 2. toč. 2.3. Posebnih uvjeta, te je pozivom na odredbu čl. 943. st. 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22– dalje: ZOO) odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

12. Pobijana prvostupanjska presuda donesena je uz pogrešnu primjenu materijalnog prava iz odredbe čl. 943. st. 4. ZOO, no i pravilnom je primjenom materijalnog prava trebalo je jednako odlučiti i tužbeni zahtjev odbiti.

13. U konkretnom slučaju riječ je o zalogu police osiguranja života u smislu odredbe čl. 980., u vezi čl. 967. ZOO, koju policu je ugovaratelj osiguranja pok. VE založio kao jamstvo otplate kreditnog duga po Ugovoru o nenamjenskom kreditu koji je zaključio kod Hrvatske poštanske banke d.d., prema toj baci (vjerovniku).

14. Vinkulacija police osiguranja ustupanje je prava na isplatu svote osiguranja u slučaju nastanka osiguranog slučaja na onoga u čiju je korist polica vinkulirana. U konkretnom slučaju to znači da je tražbina iz Ugovora o nenamjenskom kreditu bila založena policom osiguranja života u korist Hrvatske poštanske banke d.d., i da su sva prava po toj polici prenesena na tu banku. Stoga tuženik kao osiguratelj niti ne može osigurani iznos isplatiti drugoj osobi bez suglasnosti založnog vjerovnika (ovdje banke).

15. Naime, tužiteljica bi samo iznimno bila ovlaštena tražiti tužbenim zahtjevom da se osigurana svota isplati njoj, a ne Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., u čiju korist je vinkulirana polica osiguranja života pod uvjetom 1.) da je dokazala da je prethodno dobila suglasnost Hrvatske poštanske banke d.d. za vođenje ovoga postupka i suglasnost da tuženik kao osiguravatelj osiguranu svotu može isplati tužiteljici kao osiguraniku i 2.) da je dokazala da ne postoji (odnosno da je prestalo) potraživanje Hrvatske poštanske banke d.d., koje je osigurano vinkulacijom police osiguranja.

16. Međutim, tužiteljica u ovom postupku nije dokazala da je dobila potrebnu suglasnost Hrvatske poštanske banke d.d. za vođenje ovoga spora i suglasnost te banke da utuženu svotu osiguranja tuženik umjesto Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. isplati njoj, zbog čega ista nema potrebnu aktivnu građansko pravnu legitimaciju u ovom postupku.

17. Stoga je tužbeni zahtjev neosnovan zbog nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice, a ne iz razloga koje navodi prvostupanjski sud.

18. Odluka o parničnim troškovima pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, kojoj odluci žaliteljica u žalbi određeno niti ne prigovara.

19. Slijedom iznijetih razloga valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 2. ZPP žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

20. Odbijen je tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, jer navedena postupovna radnja nije bila potrebna za postupak u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.

U Zagrebu, 3. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

Jadranka Travaš