Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-5468/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joka Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari I tužitelja HL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II tužitelja ŽL iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], III tužitelja LL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV tužitelja EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao pravni sljednici tužitelja pok. RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Juri Strgačiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Grada Biograda na Moru, Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 5, OIB: 95603491861, zastupanog po punomoćniku Luki Mrkiću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, posl. broj P-1842/2022-28 od 15. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, posl. broj P-1842/2022-28 od 15. veljače 2024.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva nekretnina oznake:

- kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi Iznad Kožine, vrt, ukupne površine 85 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi Iznad Kožine, vrt, ukupne površine 96 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te

- kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi Iznad Kožine, vrt, ukupne površine 230 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik Grad Biograd na Moru, [adresa], OIB: 95603491861, dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove pravomoćne presude izvrši uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika.

II. Nalaže se tuženiku Gradu Biogradu na Moru, [adresa], OIB: 95603491861, isplatiti tužitelju RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova parničnog postupka iznos od 2.002,62 EUR, u roku od 15 dana, dok se preko dosuđenog iznosa zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predlažući da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja, podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba tuženika je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a te nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se neosnovano poziva tuženik jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati jer ista sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u samom postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

5. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio sve okolnosti koje su relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja sada pok. RL da se utvrdi da je dosjelošću stekao pravo vlasništva kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat.čest.

777/55, sve k. o. [katastarska općina].

7. Tuženik u žalbenim navodima u bitnome ističe da nije jasno na temelju čega je sud (osim na temelju iskaza saslušanih svjedoka) utvrdio da je ovdje tužitelj stekao vlasništvo spornih nekretnina jer u spisu ne prileži niti jedan materijalni dokaz odnosno niti jedna isprava iz kojeg bi se to moglo zaključiti.

7.1. Nadalje tuženik ističe u žalbi kao i tijekom prvostupanjskog postupka da posjed tužitelja je nepošten pa da stoga se niti ne može steći vlasništvo spornih nekretnina dosjelošću jer je prednik tužitelja znao da predmetna nekretnina nije vlasništvo niti njega niti njegovih daljnjih prednika jer je nekretnina nacionalizirana od strane općine a što im nije moglo ostati nepoznato i pri tome ističući da je posjed prednika tužitelja bio nezakonit budući isti nije imao pravni temelj posjedovanja sporne nekretnine pa stoga nema sve potrebne kvalitete za redovnu dosjelost dok za stjecanje izvanredne dosjelosti nije isteklo vrijeme koje predviđa Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98., 137799. - odluka USRH, 22/00- Odluka USRH. 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – dalje: u tekstu ZV).

8. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi sljedeće:

- da je tijekom ovog postupka tužitelj RL umro **.**.2024., te su njegovi nasljednici preuzeli ovaj postupak i to HL,supruga pok. RL, ŽL, kći pok. RL, LL i EL, sinovi pok. RL,

- da iz zk. izvadaka zemljišnoknjižnog odjela [adresa], i to zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na kat. čest. [katastarska čestica], vrt površine 85 m2, iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na kat. čest. [katastarska čestica], vrt površine 96 m2, uknjiženo pravo vlasništva u korist Grada Biograda na Moru, te iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na kat. čest. [katastarska čestica], vrt površine 230 m2, uknjiženo pravo vlasništva u korist Grada Biograda na Moru,

- da je radi identifikacije predmeta spora proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Marinovića, koji je sačinio skicu lica mjesta s fotografijama, na koju stranke nisu imale prigovora, ni primjedbi,

- da je vještak utvrdio da se predmetne nekretnine nalaze unutar ograđenih betonskih zidova, te u naravi predstavljaju dvorište, te su na skici sudskog očevida označene sa četiri lika svaka u svojoj boji i slovima, odnosno da lik označen plavom bojom i slovima A, B, C, D, E, A predstavlja čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 85 m2, lik označen žutom bojom i slovima B, G, H, C, B predstavlja čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 96 m2, lik označen ljubičastom bojom i slovima G, I, J, K, H, G predstavlja čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 230 m2, te lik označen crvenom bojom i slovima D, C, F, D predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 8 m2 (koji dio čestice zemlje nije predmet ovog postupka), sve k. o. [katastarska općina],

- da je građevinskim vještačenjem po vještaku građevinske struke KL koje je provedeno na okolnost starosti zida koji ograđuje predmetno dvorište, a na čiji nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi te koji je prvostupanjski sud prihvatio kao stručnog i obrazloženog, proizlazi da je dio predmetnog zida uz čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađen početkom 1980-ih godina, dok je ostatak ogradnog zida, zbog korištenja iste tehnike građenja i istog vizualnog dojma zida, sagrađen prije Domovinskog rata, da zračni snimci, iz 1997. i 1983. dobivene od Državne geodetske uprave, upućuju na to da je predmetni zid uz čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naknadno prepravljen u današnje stanje radi kolnog ulaza i proširenja vrta na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da iz iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku FL, NL i LL, čije iskaze sud prihvaća kao istinite uvjerljive i suglasne o bitnim činjenicama za ovaj postupak, a iz kojih proizlazi da se radi se o osobama starije životne dobi, mještanima, kojima su osobno poznate predmetne nekretnine i koje nisu osobno zainteresirane za ishod ovog postupka tako da iz iskaza svjedoka FL, rođenog 1953. u Medviđi, proizlazi da je on mještanin Biograda, te tužitelja poznaje gotovo pedeset godina, te mu je poznata kuća u kojoj živi, kao i cijela ta nekretnina, jer mu je kum živio u tužiteljevom susjedstvu, pa je često tu dolazio i prolazio tako može reći da kada je on izašao iz vojske, što je bilo krajem 1973., da je tada RL počeo živjeti u toj kući koja je zajedno sa dvorištem bila u cijelosti ograđena jednako kako je i sada a predmetni zid bio je već tada tamo, te ga nitko kasnije nije mijenjao te misli da je predmetnu nekretninu RL stekao kupnjom od strica AL te dobro pamti da tu cijelo vrijeme RL živi sa svojom obitelji od 1973., te mu nije poznato da bi netko tužitelja smetao ili osporavao mu posjed tog dvorišta, niti je čuo za nikakve sporove; nikada nikoga osim tužitelja i njegove obitelji nije vidio da obrađuje predmetni vrt, osim njih, te je isti uvijek pun povrća,

- da je svjedok NL, rođen 1959. u [adresa], također iskazao da poznaje RL, tužitelja, dug niz godina, preko pedeset godina, kao i njegovu obitelj, pa da zna i za nekretninu gdje se nalazi njegova kuća, da je tom rutom kao srednjoškolac prolazio svakodnevno, a što je bilo negdje između 1973. do 1979., te je već tada na toj parceli bila izgrađena kuća koja je u cijelosti bila ograđena, jednako kao i sada, i to sa betonskim zidom otprilike 60 do 80 cm visine a kuću i zid koliko on zna gradio je RL, te on tamo živi sa svojom obitelji a uz zid se oduvijek nalazi vrt koji obrađuju tužitelj i njegova obitelj te nije čuo da bi itko osporavao da je vlasnik ovoga, niti je čuo za ikakve sporove, da sin tužitelja u bitnome iskazuje da je kuću sagradio njegov otac i da od rođenja (1976 .g) živi upravo u toj kući tako da je od malena, ova parcela gdje im se nalazi obiteljska kuća bila ograđena, za koji zid mu je rekao otac da ga je on sagradio kada i kuću, a misli da su otac i majka na tu parcelu došli 1974., dakle par godina prije nego što se on rodio, a misli da je tu nekretninu kupio ili mu je darovana od njegova strica AL a predmetne parcele oduvijek čine njihov vrt koji od kada zna, obrađuju njegova majka i otac, a na kojem sade povrtne kulture za osobne potrebe a sada se tu nalaze i smokva, breskva i dva, tri šipka, a misli da su tu oduvijek, odnosno zasađene su dok je on bio mali te nikada nije bilo nikakvih sporova oko ove parcele, niti je njegovom ocu itko ikada osporavao da je on vlasnik predmetnih nekretnina,

- da iz iskaza tužitelja, sada pok. RL proizlazi da je na predmetnu nekretninu došao 1973 godine a kada ju je kupio od svog strica AL koju je dobio povoljno, izgradio je kuću u koju se zajedno sa suprugom doselio 1974. i kada je završio kuću izgradio je zid, nekretnine koje su predmet ovog spora cijeli vrijeme obrađuju kao vrt oduvijek i nitko ga u tome nije smetao niti osporavao da je to njegova zemlja.

9. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka, i to navoda iz iskaza saslušanih svjedoka koji su suglasni i u cijelosti podudarni sa iskazom samog tužitelja i iz kojih proizlazi da je tužitelj stupio na spornu parcelu 1973. godine a koju je stekao kupnjom od svog strica te je započeo s gradnjom kuće koja se nalazi uz predmetne nekretnine te koju je dovršio iste godine i tada ogradio čime su predmetne nekretnine postale jedinstvena cjelina sa izgrađenom obiteljskom kućom s pripadajućim dvorištem u naravi vrt koji cijelo vrijeme tužitelj sa obitelji obrađuje sadeći na njemu povrtne kulture, voće i lozu a iz građevinskog vještačenja proizlazi da je zid kojeg je tužitelj sagradio sagrađen otprilike 1980-tih godina, a nitko nikada nije čuo da bi ovdje tužitelja netko ometao u posjedovanju te cijelo vrijeme su u posjedu jedino tužitelj i njegova obitelj koji koriste i obrađuju predmetne nekretnine, pravilno zaključio da je ovdje sada pok. RL, stekao pravo vlasništva dosjelošću jer su za to ispunjene zakonske pretpostavke a što predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona.

10. Naime ovdje valja naglasiti da je tužitelj činjeničnim supstratom tužbe kao i uređenim tužbenim zahtjevom upravo tražio utvrđenje prava vlasništva kroz institut dosjelosti temeljeći svoje navode na dugogodišnjem samostalnom neometanom posjedu nekretnina koje su predmet spora a koje u naravi predstavljaju vrt a kojeg je tužitelj od kada je kupio nekretninu 1973. obrađivao i sadio povrtne kulture i voćke te ga u tom posjedovanju nitko nije nikada ometao niti mu osporavao posjed.

11. Naime tuženik u žalbi suprotstavlja vlastitu ocjenu dokaza sudskoj ocjeni dokaza a da pri tome ne navodi nikakve opravdane razloge zbog čega sudska ocjena dokaza ne bi imala uporište u provedenom dokaznom postupku.

11.1. Tuženik osporava pobijanu odluku smatrajući da tužitelj nije priložio niti jedan materijalni dokaz a da je sud temeljio svoju odluku na iskazima svjedoka i tužitelja.

11.2. Međutim očito tuženik gubi iz vida da u parničnom postupku se upravo odlučne činjenice mogu dokazivati i personalnim dokazima, saslušanjem svjedoka a ne samo materijalnim dokazima kako to pogrešno smatra tuženik.

12. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

13. Odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom, te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a iz st. 3. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja dok je st. 4. istog članka propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske ,županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakoniti, istinit i pošten ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme (40 godina) od onoga iz stavka 2. i 3. ovog članka.

14. Tuženik u žalbenim navodima ističe da je posjed prednika ovdje tužitelja bio nepošten jer je znao da je nekretnina u vlasništvu Grada Biograda na Moru odnosno to mu nije moglo ostati nepoznato.

15. Međutim i ovi žalbeni navodi tuženika su paušalni.

16. Naime prema odredbi čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada a prema st. 5. istog članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotnim.

16.1. Prema tome ovdje je na tuženiku teret dokazivanja da posjed tužitelja nije pošten.

17. Dakle sama okolnost da su predmetne čestice upisane na tuženika ne dovode automatizmom do nesavjesnosti posjeda jer je upravo u svakom konkretnom slučaju potrebno dokazivati ovaj subjektivni element a to je svijest posjednika da stvar koju drži nije njegova a što tuženik u ovom konkretnom slučaju nije dokazao stoga su žalbeni navodi tuženika u tom pravcu neosnovani.

18. Također nisu osnovani niti žalbeni prigovori tuženika da ovdje tužitelj odnosno sada pravni sljednici tužitelja nemaju potrebno vrijeme za izvanrednu dosjelost u smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV-a.

19. Naime u smislu navedene odredbe za izvanrednu dosjelost kada se radi o vlasništvu u ovom konkretnom slučaju Grada Biograda na Moru potrebno je vrijeme od 40 godina neprekidnog samostalnog posjeda.

19.1. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a.

20. Prema tome kako iz svega naprijed navedenog proizlazi da je pok. tužitelj RL od 1973. u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina a koje čine jedinstvenu cjelinu sa izgrađenom kućom a koje je isti ogradio zidom a koje je pok. RL kupio od svog strica a iz dokaznog postupka ne proizlazi da bi tužitelju bio suprotstavljen privatni interes trećih osoba to je onda pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću u smislu odredbe čl.159.ZV-a jer se tužitelj sada pok. RL nalazi u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina preko četrdeset godina a koji rok je protekao od kada je sada pok. tužitelj stupio u posjed (1973.) pa do podnošenja ove tužbe od 30. rujna 2022.

21. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu kao pravilnu i zakonitu a kako je to odlučeno u izreci ove odluke.

22. S obzirom da ovdje tuženik nije uspio u ovom žalbenom postupku isti je odbijen s potraživanjem troška žalbenog postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 3. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

Sanja Joka Umićević