Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3665/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja Jadranke Matić kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Lidije Bošnjaković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ELEMENTUM-M d.o.o. sa sjedištem u Splitu, Ulica Rašeljke 8, OIB: 11283138611, zastupanog po punomoćnici Aniti Jozičić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o., protiv tužene ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Anamariji Šarić Adžić, odvjetnici u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Povrv-1709/2019 od 3. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Povrv-1709/2019 od 3. ožujka 2025. pod točkom II. i III. izreke i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem.

II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom pod točkom I. izreke ukinut u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Popovac, posl.br. Ovrv- 7309/2019 od 29. kolovoza 2019. u dijelu kojim se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.327,22 eura/10.000,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama te je utvrđeno da je tužba povučena, dok je točkom II. izreke ukinut predmetni platni nalog u dijelu kojim se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.216,07 eura/9.162,55 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama te odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan. Točkom III. odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak.

2. Protiv točke II. i III. izreke navedene presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) predlažući istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem.

Potražuje naknadu troška žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. U žalbenoj fazi postupka predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu 1.216,07 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na ime naknade za građevinsko- zanatske i vodo-instalacijske radove izvršene na nekretnini u suvlasništvu tužene na adresi u [adresa], temeljem Ugovora o izvođenju radova br. 2019-05-02 sklopljenog 26. travnja 2019. između tužitelja kao izvođača i tužene i MV kao naručitelja (dalje: Ugovor).

5. U obrazloženju pobijane presude sud prvog stupnja citira sadržaj nalaza i mišljenja vještaka za graditeljstvo Pavla Pandžića iz kojeg slijedi da je, ako je novčani iznos naveden u troškovniku podmiren, tuženik dužan tužitelju podmiriti razliku na ime gletanja i bojanja zidova, iskazanu u stavci 3A i 4A, koja iznosi 814,72 kn/108,13 eura. Ujedno sud navodi da je, iako su tužitelj i tuženik prigovorili navedenom nalazu i mišljenju vještaka, odbio izvođenje dokaza novim vještačenjem smatrajući kako je navedeni dokazni prijedlog usmjeren na odugovlačenje postupka, kao i da je odustao od izvođenja daljnjih dokaza kao suvišnih. Prvostupanjski sud potom citira odredbe čl. 9., 65. st. 1., 590., 604., 608., 609., 610., 611. i 619. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) i zaključuje da tužitelj nije dokazao koje je točno radove izveo, odnosno koji je materijal ugradio i po kojoj cijeni prema priloženom Ugovoru i specifikaciji, budući da nije dovoljno da tužitelj visinu svoje tražbine dokazuje samo računom koji je sam uspostavio, s paušalnim cijenama radova. Stoga je prvostupanjski sud primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. st. 1. i čl. 221.a ZPP-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

6. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

7. Međutim, osnovano tužitelj u žalbi ističe da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati budući da izreka proturječi razlozima presude, presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Također, pravilno tužitelj ističe da sud prvog stupnja samo paušalno navodi koji su dokazi izvedeni, dok je u potpunosti izostala ocjena istih, pri čemu je sud daljnje dokaze odbio odnosno od istih odustao smatrajući ih odugovlačećima odnosno suvišnima, a potom zaključio da tužitelj nije dokazao visinu svojeg tužbenog zahtjeva, čime je počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8., 219. st. 1., 221.a i 338. st. 4. ZPP-a na koju sadržajno u žalbi ukazuje tužitelj.

8. Naime, tužitelj je tijekom postupka tvrdio da je tužena kao suvlasnica i naručiteljica radova u obvezi isplatiti mu polovicu ugovorene cijene na ime izvršenih radova na njezinoj nekretnini, budući da je druga suvlasnica nekretnine i naručiteljica MV uredno podmirila svoju obvezu plaćanja druge polovice cijene radova, dok je tužena svoju obvezu ispunila samo djelomično, tijekom prethodnog postupka. Tužitelj je smatrao kako osnova tužbenog zahtjeva nije sporna jer je ugovor konzumiran i obveza tužene djelomično podmirena. Na ročištu od 4. veljače 2020., uz račun na temelju kojeg je podnesen prijedlog za ovrhu, tužitelj je priložio Ugovor i specifikaciju izvedenih radova, te predložio izvesti dokaz saslušanjem svjedoka IV i saslušanjem direktora tužitelja kao stranke, kao i obaviti uviđaj nekretnine uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, a koji je uviđaj obavljen 2. rujna 2022. (list 48-52 spisa) i na temelju kojeg je vještak izradio nalaz i mišljenje (list 56-66 spisa). Obje su stranke iznijele prigovore na navedeni nalaz i mišljenje, na koje se vještak djelomično očitovao pisanim putem, a potom i usmeno na ročištu od 5. srpnja 2024. koje je odgođeno jer je vještak, s obzirom na obilnost prigovora tuženika, naveo kako je potrebno da ponovno izađe na lice mjesta, slijedom čega je ročište odgođeno uz nalog vještaku da se u zadanom roku očituje o prigovorima tuženika. Na ročištu 13. veljače 2025. utvrđeno je da vještak dipl.ing. Pavao Pandžić više nije na popisu stalnih sudskih vještaka, slijedom čega je tuženik predložio provođenje novog vještačenja. Međutim, na navedenom je ročištu sud naveo da odustaje od izvođenja daljnjih dokaza i zaključio glavnu raspravu.

9. U takvoj situaciji, kada sam sud utvrđuje da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je, ako je novčani iznos naveden u troškovniku podmiren, tuženik dužan tužitelju podmiriti razliku na ime gletanja i bojanja zidova iz specifikacije radova sukladno Ugovoru, a koja iznosi 108,13 eura (odnosno da je tužitelj izvršio radove u vrijednosti koja premašuje visinu tužbenog zahtjeva), a na koji je nalaz i mišljenje tuženik iznio prigovore na koje se vještak nije očitovao jer je utvrđeno da isti više nije na popisu stalnih sudskih vještaka, pri čemu nije provedeno novo vještačenje niti su izvedeni po tužitelju (a ni po tuženiku) predloženi personalni dokazi, nema osnove za zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj, na kojem je teret dokaza, nije dokazao osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

10. Pravilo o teretu dokazivanja sadržano u odredbi čl. 221.a ZPP-a primjenjuje se tek ako sud na temelju izvedenih dokaza, odnosno nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (članak 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu. Nastavno na navedeno, sud prvog stupnja pogrešno je zaključio da je tužitelj visinu tužbenog zahtjeva dokazivao samo računom s iskazanim paušalnim stavkama, budući da je isti, kako je već izneseno, na tu okolnost predložio personalne dokaze, izvođenje kojih je sud odbio, kao i materijalne dokaze koje je sud zanemario (Ugovor, specifikacija radova), uključujući i nalaz i mišljenje vještaka koji dokaz sud ne cijeni, iako sadržaj istog unosi u obrazloženje presude, ali sa zaključkom koji proturječi samom mišljenju vještaka.

11. Pritom posebno valja naglasiti da, sukladno odredbi čl. 259. ZPP-a, sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaku predmet koji će se razgledati, postavlja mu pitanja i, prema potrebi, traži objašnjenja u vezi s danim nalazom i mišljenjem. Vještaku se mogu davati razjašnjenja, može mu se dopustiti i razmatranje spisa, a na njegov zahtjev mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka. Nadalje, prema odredbi čl. 261. st. 3. ZPP-a, ako u mišljenju jednog ili više vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, zatražit će se mišljenje drugih vještaka. Prema odredbi čl. 252. st. 2. ZPP-a, vještaci se određuju u prvom redu iz reda stalnih sudskih vještaka za određenu vrstu vještačenja, s time da se vještačenje može povjeriti i stručnoj ustanovi, a ako postoje posebne ustanove za određene vrste vještačenja, takva će se vještačenja, a osobito složenija, povjeravati u prvom redu tim ustanovama.

12. S obzirom na navedeno, budući da je u nalazu i mišljenju vještaka Pavla Pandžića očigledno bilo nedostataka koji se nisu mogli otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka (jer saslušanjem istog nedostaci nisu uklonjeni, a potom mu je prestao status sudskog vještaka), bilo je potrebno zatražiti mišljenje drugog sudskog vještaka građevinske struke, međutim iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud, iako to izričito ne navodi, nakon prvog saslušanja vještaka izveo zaključak suprotan onome iz samog mišljenja vještaka i utvrdio da tužitelj nije izveo radove za koje potražuje naknadu, odnosno da nije dokazao visinu radova, pritom ne navodeći razloge koji opravdaju takav stav suda i prebacujući na tužitelja odgovornost za nedostatke u izradi vještakovog nalaza i mišljenja.

13. Posljedično je i činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, budući da sud nije utvrdio odlučnu činjenicu je li tužitelj izvršio radove na ime kojih od tužene potražuje utuženu naknadu.

14. S obzirom na utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka, valjalo je u skladu s odredbom čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu pod točkom II. izreke i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugim sucem (čl. 371. ZPP-a).

15. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud otkloniti nedostatke na koje je upozoren ovom odlukom, odnosno izvesti dokaz novim građevinskim vještačenjem te, ovisno o rezultatima dokaznog postupka, izvesti i druge predložene dokaze i potom donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

16. Kako je zbog ukidanja prvostupanjske odluke u pogledu glavne stvari za sada neizvjestan uspjeh stranaka u ovom sporu (čl. 154. ZPP-a), to je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a valjalo ukinuti i odluku o troškovima postupka.

17. Sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 3. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić