Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2155/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Igoru Juranović, odvjetniku iz Nove Gradiške, protiv prvotuženika NI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugotuženika AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obojica zastupani po punomoćniku Zoranu Mataić, odvjetniku iz Slavonskog Broda, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški poslovni broj P-647/2021-11 od 7. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika 1/NI i 2/AI kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški poslovni broj P-647/2021-11 od 7. ožujka 2024.

II Odbija se zahtjev tuženika 1/NI i 2/AI za naknadu troškova žalbe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški posl. br. P-647/2021-11 od 7. ožujka 2024. odlučeno je:

„I Utvrđuje se da je Ugovor o darovanju nekretnina zaključen dana 10. prosinca 2018.g. između prvotuženika NI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao darovatelja i drugotuženika AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao daroprimatelja, kojim je prvotuženik darovao drugotuženiku svoj suvlasnički udio koji se sastoji od 2/16 dijela na nekretninama upisanima u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zatim suvlasnički udio koji se sastoji od 1⁄4 dijela na nekretninama upisanima u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te suvlasnički udio koji se sastoji od 1⁄4 dijela na nekretninama upisanima u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], bez pravnog učinka prema tužitelju CI,OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u dijelu koji je potreban ispunjenje tužiteljevih potraživanja u ukupnom iznosu od 2.316,01 Eur / 17.450,00kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje od 27.01.2020.g. do 31.12.2023.g. teku po godišnjoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te koje od 1.01.2023.g. do isplate teku po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II Drugotuženik AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dužan je dopustiti tužitelju CI,OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužitelj svoje potraživanje prema prvotuženiku u ukupnom iznosu od 2.316,01 Eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje od 27.01.2020.g. do 31.12.2023.g. teku po godišnjoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te koje od 1.01.2023.g. do isplate teku po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, namiri prisilnom prodajom u sudskom ovršnom postupku drugotuženikova suvlasničkog udjela koji se sastoji od 2/16 dijela na nekretninama upisanima u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zatim suvlasničkog udjela koji se sastoji od 1⁄4 dijela na nekretninama upisanima u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te suvlasničkog udjela koji se sastoji od 1⁄4 dijela na nekretninama upisanima u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III Nalaže se prvotuženiku NI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugotuženiku AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužitelju CI,OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknade parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.052,89€ sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koje teku od presuđenja 7. ožujka 2024. do isplate, sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude tuženici 1/NI i 2/AI (dalje: tuženici) su podnijeli žalbu zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda preinači u smislu žalbenih navoda, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, a tuženicima dosude parnični troškovi uvećani za troškove žalbe.

3. Na žalbu nije podnesen odgovor.

4. Žalba nije osnovana.

5. Drugostupanjski je sud ispitao pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. ZPP, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona, te je utvrdio da iste nisu počinjene, a presuda sadrži i valjane razloge pa nije ostvarena niti bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11., na koju se ukazuje u žalbi.

6. U predmetnom postupku tužitelj, koji tvrdi da prema 1/tuženiku ima tražbinu u iznosu od 2.554,91 eur, pobija pravnu radnju svog dužnika, kojom je isti 2/tuženiku, svom sinu, dana 10. prosinca 2018. darovao nekretnine opisane u izreci prvostupanjske presude, a budući da isti nema druge imovine iz koje bi se mogla namiriti dospjela tražbina tužitelja.

7. Odredbom čl. 66. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) je propisano, da svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu i bez obzira kad je nastala, može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika, dok je stavkom 2. istog članka propisano, da se smatra da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako uslijed njezina izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.

8. Odredbom čl. 67. st. 1. ZOO propisano je, da se naplatno raspolaganje može pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim vjerovnicima i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato, pri čemu je stavkom 2. propisano, da se za srodnika po krvi u pravoj liniji pretpostavlja da mu je poznato da se vjerovniku nanosi šteta, a kod besplatnih raspolaganja, pretpostavlja se znanje dužnika o tome a za treće osobe se to znanje niti ne zahtijeva.

9. Radi toga prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je, kada je 1/tuženik spornim Ugovorom o darovanju raspolagao svojim nekretninama te kada uslijed toga nema sredstava za ispunjenje dospjele tužiteljeve tražbine, taj pravni posao poduzet na štetu tužitelja kao vjerovnika, te su ispunjene pretpostavke za primjenu čl. 66., 67. i

69. st. 1. i 2. ZOO.

10. Odredbom čl. 70. ZOO propisano je da, ako sud usvoji tužbeni zahtjev, pravna radnja gubi učinak samo prema tužitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih tražbina.

11. Nesporno je među strankama da je tužitelj zadobio u štetnom događaju od 26.10.2018. tjelesne ozljede te da je protiv prvotuženika JI vođen kazneni postupak kod Županijskog suda u Slavonskom Brodu pod oznakom K-10/19 u kojem je donesena presuda sa 30.10.2019. kojom je isti proglašen krivim zbog kaznenog djela ubojstva u pokušaju. Nesporno je da su tužitelj CI i prvotuženik NI sklopili izvansudsku nagodbu od 25. rujna 2019. (str. 19 spisa) temeljem koje se prvotuženik NI obvezao temeljem navedenog štetnog događaja od 26. listopada 2018. tužitelju na ime naknade imovinske i neimovinske štete isplatiti iznos od 22.000,00kn a koja isplata je i izvršena.

12. Nesporno je da je sa danom 9. listopada 2019. sklopljen Aneks izvansudske nagodbe od 25. rujna 2019. (str. 21 spisa) kojim je izmijenjenim člankom II Aneksa ugovoreno da stranke suglasno izjavljuju da se NI obvezuje povodom štetnog događaja od 26. listopada 2018. isplatiti CI kao oštećeniku na ime akontacije imovinske i neimovinske štete ukupan iznos od 22.000,00kn. Čl. III Aneksa mijenja se čl. II izvansudske nagodbe od 25. rujna 2019. te isti glasi da ugovorne strane suglasno izjavljuju da će CI preostali iznos naknade imovinske i neimovinske štete povodom štetnog događaja od 26. listopada 2019. (ispravno treba stajati 2018.) ostvarivati u posebnoj parnici. Istim Aneksom navedeno je da preostale odredbe izvansudske nagodbe od 25. rujna 2019. ostaju neizmijenjene.

13. Nesporno je da je sa 10. prosinca 2018. sklopljen Ugovor o darovanju nekretnina između prvotuženika kao darodavatelja i drugotuženika kao daroprimatelja za nekretnine u suvlasništvu prvotuženika JI u 2/19 dijela upisane u Z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te u 1/4 dijela upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] U tijeku trajanja postupka po tužbi tužitelja MI protiv prvo i drugo tuženih radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji pravomoćno je okončan sudski postupak pod oznakom Pn-30/2020 u kojem je prvostupanjska presuda donesena sa 20.12.2022. a na koju je žalbu uložio ondje tuženik NI i koja je žalba odbijena kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanim točkama II i III izreke. Zbog donošenja odluke po žalbi nije bilo razloga za prekidom postupka u predmetu P-647/2021 a obzirom da je donošenjem pravomoćne presude u postupku Pn-30/2020 sudu poznato koji je ukupan iznos koji tuženik NI treba na ime naknade štete isplatiti oštećeniku ondje i ovdje tužitelju CI.

14. Presudom Pn-30/2020-34 od 20.12.2022. naloženo je tuženiku NI da tužitelju CI na ime naknade štete isplati iznos od ukupno 2.554,91€ /19.250,00kn sa zakonskim zateznim kamatama i to na iznos naknade neimovinske štete od 2.316,01€ / 17.450,00kn koje teku od 27. siječnja 2020. do isplate a na iznos naknade imovinske štete od 238,90€ / 1.800,00kn od dana presuđenja 20. prosinca 2022. do konačne isplate. Sa preostalim zatraženim tužbenim zahtjevom preko presuđenog iznosa i to sa iznosom od 1.426,77€ / 10.750,00kn tužitelj je odbijen kao neosnovanim.

15. Nisu osnovane tvrdnje tuženika da nije dospjelo potraživanje tužitelja za iznos naknade neimovinske štete u vrijeme podnošenja tužbe 6.12.2021. u predmetu P- 647/2021 radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji jer je isti iznos dospio sa danom podnošenja tužbe 27.1.2020. u predmetu Pn-30/2020 kada je tužitelj CI protiv tuženika JI utužio za dalji iznos naknade neimovinske i imovinske štete. U vrijeme podnošenja te tužbe tuženik NI je tužitelju već isplatio nesporni iznos od 22.000,00kn te troškove zastupanja po odvjetniku od 15.000,00kn. Sa 27.1.2020. tuženiku NI je bilo poznato da tužitelju CI mora naknaditi još dalji iznos naknade neimovinske štete a za koji dalji iznos se obvezao Aneksom od 25.9.2019. Darovni ugovor sklopljen između prvo tuženika JI kao darodavatelja i drugo tuženika UI kao daroprimatelja sklopljen je sa 10.12.2018. a u to vrijeme NI je znao da je protiv njega u tijeku kazneni postupak pod oznakom K-10/2019 na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu radi kaznenog djela ubojstva u pokušaju na štetu oštećenika MI a gdje je presuda donesena sa 30.10.2019. a ista je pravomoćna sa 17.12.2019. Štetni događaj za kazneno djelo ubojstva u pokušaju se desio dana 26.10.2018. te je nakon nepunih dva mjeseca NI besplatno raspolagao svojom imovinom na način da je istu darovao UI bez naknade darovnim ugovorom od 10.12.2018. (str. 7 spisa).

16. Neosnovano tuženik prigovara, da potraživanje tužitelja nije bilo dospjelo u trenutku podnošenja tužbe, budući da je tužba podnesena 3. prosinca 2021., a odluka o naknadi štete, koja predstavlja tražbinu radi koje se pobijanje traži, postala pravomoćna 9. siječnja 2024.

17. Na 4. sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 24. svibnja 2021. prihvaćeno je pravno shvaćanje:

"Dospjelost vjerovnikove tražbine za isplatu, kao jedna od općih pretpostavki za pobijanje dužnikovih pravnih radnji poduzetih na štetu vjerovnika (članak 66. stavak 1. ZOO-a) mora postojati u trenutku podnošenja tužbe."

18. Za podnošenje tužbe za pobijanje dužnikovih pravnih radnji vjerovnikova tražbina ne mora biti utvrđena pravomoćnom presudom, već je dovoljno da je tražbina dospjela. Vjerovnik može podnijeti tužbu radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji i u slučaju da nije pokrenuo parnicu radi ostvarivanja novčane tražbine, a tada sud može sukladno odredbi članka 12. stavak 1. ZPP-a raspraviti i ocijeniti postojanje i dospjelost vjerovnikove tražbine, a može sukladno odredbi članka 213. stavak 1. točka 1. ZPP-a odlučiti da ne rješava to pitanje, odrediti prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka u kojem će o istom pitanju biti odlučeno kao o glavnoj stvari (tako i Vrhovni sud u odlukama Rev-1047/98 od 4. srpnja 2001., Rev- 2322/91 od 29. studenog 1995., Rev-900/13 od 16. srpnja 2019.).

19. Dakle, u situaciji kada je između tužitelja i 1/tuženika nesporno da 1/tuženik duguje tužitelju naknadu počinjene štete, te su oni, još 25.9.10¸9. sklopili Izvansudsku nagodbu a 9. listopada 2019. i Anex te Izvansudske nagodbe, kojom se 1/tuženik obvezao tužitelju na ime akontacije naknade imovinske i neimovinske štete povodom štetnog događaja od 26. listopada 2018. isplatiti prvo iznos od 22.000,00 kuna i troškove zastupanja u iznosu od 15.000,00 kuna, dok su ugovorili da će se preostali iznos naknade imovinske i neimovinske štete ostvarivati u posebnoj parnici, dospjelost tražbine nije vezana za završetak parničnog postupka u kojem je odlučivano o visini naknade štete koju tuženik ad. 1. duguje tužitelju. Radi se o istoj naknadi štete, imovinskoj i neimovinskoj, iz istog štetnog događaja, koju je 1/tuženik dobrovoljno priznao i isplatio akontaciju, a naknada štete iz tog štetnog događaja predstavlja jedinstvenu tražbinu. Činjenica da se tužitelj i 1/tuženik nisu suglasili o visini te tražbine, te je o dijelu iste između njih vođena parnica, ne utječe na zaključak da se radi o istoj tražbini pa ona ne može imati različito dospijeće u nespornom dijelu, ugovorenom nagodbom između stranaka, i spornom dijelu, o kojem je odlučivao sud (a na trajanje postupka utjecaj je imao 1/tuženik svojim parničnim radnjama).

20. 1/tuženik je u trenutku sklapanja nagodbe znao za tražbinu tužitelja i pristao istu djelomično isplatiti, pa je raspolaganjem cijelom svojom imovinom, ostvarenim pobijanim ugovorom o darovanju nekretnine od 10. prosinca 2018., postupio na štetu tužitelja kao vjerovnika.

21. Tuženici ne tvrde da bi postojala druga imovina iz koje bi tužitelj mogao naplatiti svoju tražbinu pa su ostvareni uvjeti iz čl. 66., 67. i 69. ZOO, kako je pravilno zaključio prvostupanjski sud.

22. Nadalje, u žalbi istaknuta činjenica da je kao iznos potreban za ispunjenje potraživanja navedeno 2.316,01eur (koliko je tužitelju dosuđeno na ime neimovinske štete) dok je presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu posl. br. Gž-93/2023 od 9.1.2024. tužitelju dosuđen iznos od 2.554,91 eur (za neimovinsku i imovinsku štetu) ni na koji način nije odlučeno na štetu tuženika jer je dakle pravna radnja stavljena izvan snage u manjem opsegu od utvrđene tražbine.

23. Odluka o parničnim troškovima donesena je pravilnom primjenom čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, čemu se samo uopćeno prigovara.

24. Na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, te u odnosu na troškove žalbenog postupka, na temelju čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 3. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Milena Frankić