Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-5781/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KOH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnica Martina Tončić Bota, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3298/2020-31 od 18. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 3298/2020-31 od 18. srpnja 2024. i predmet se vraća tome sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:
"I Utvrđuje se da postoji valjana usmena oporuka ostaviteljice pok. KO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], rođene dana **.**.1950., a umrle dana **.**.2018., izjavljena pred svjedocima RO i LO dana 12. veljače 2018.
II Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, nadoknaditi KOH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.918,68 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 18. srpnja 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana."
2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je izjavio žalbu zbog bitnih povreda odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnoga prava (čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku - NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP),s prijedlogom za preinačenje i odbijanje tužbenog zahtjeva podredno za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio njenu osnovanost i predložio odbijanje.
4. Žalba je osnovana.
5. Osnovan je žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka.
6. Tužitelj je tijekom ostavinskog postupka, rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-3976/18 od 15. travnja 2020. upućen na pokretanje ove parnice radi utvrđenja postojanja i valjanosti usmene oporuke ostaviteljice KO od 12. veljače 2018. izjavljene pred svjedocima oporuke.
7. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan polazeći od načelno pravilnog pravnog shvaćanja da je u smislu odredbe čl. 37. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje: ZN) za ocjenu valjanosti usmene oporuke pok. KO odlučno jesu li okolnosti u kojima se nalazila u vrijeme usmenog kazivanja svoje posljednje volje pred svjedocima bile takve naravi da su one objektivno predstavljale izvanredne okolnosti i sprječavale ju na sastavljanje oporuke u drugom obliku ili ne.
8. Nadalje, u dijelu obrazloženja kojim je utvrđeno postojanje izvanrednih okolnosti sud navodi da je pok. živjela u kući zajedno s tužiteljem (oporučnim nasljednikom), njegovim roditeljima i još troje njihove djece. Posljednju volju usmeno je iskazala u njihovoj kući dana 12. veljače 2018., te je umrla istog dana u kući ubrzo nakon usmenog kazivanja posljednje volje. U okolnostima konkretnog slučaja, a kada je sada pok. KO, umrla istog dana po usmenom oporučivanju, na istom mjestu gdje se nalazila u vrijeme usmenog kazivanja svoje posljednje volje svjedocima oporuke koje je poznavala jer se radilo o prijateljici tužiteljevih roditelja kod kojih je živjela i drugoj osobi koja je dolazila u kuću, proizlazi da je oporučiteljica u njih imala povjerenje zbog čega je upravo pred njima odlučila usmeno izraziti svoju posljednju volju jer je očito uvidjela ozbiljnost svog zdravstvenog stanja i na neki način predosjećala blizinu smrti. Usmeno izražavanje posljednje volje kada je očuvana sposobnost oporučnog raspolaganja u konkretnim okolnostima, a to je opća fizička slabost i nemoć bio je jedini prihvatljiv oblik oporučivanja za pokojnu KO, jer iako je bila pismena u tim okolnostima nije mogla sačiniti vlastoručnu oporuku, a još je manje bilo za očekivati da ona ili netko po njenom zahtjevu organizira sastav bilo kojeg drugog pisanog oblika oporuke obzirom na prioritetnu zabrinutost za životno ugrožavajuće zdravstveno stanje oporučiteljice i njezinu nemoć, te uz to imajući u vidu u mjesto gdje se nalazila (položaj kuće), kao i vremenske prilike toga dana. Zaključno, utvrđena je sposobnost pok. KO za izražavanje oporučne volje, prisutnost dva svjedoka, te izvanredne okolnosti zbog kojih nije bila u mogućnosti napraviti pismenu oporuku.
9. Pravilnost utvrđenja o postojanju izvanrednih okolnosti koje bi u ovom slučaju sprječavale pok. ostaviteljicu da oporuči u ikojem drugom valjanom obliku za sada nije moguće ispitati.
10. Naime, svjedokinja oporuke RO izjavila je jasno tijekom ovoga postupka, uz ostalo, da je pokojna K na dan sastavljanja oporuke mogla čitati i pisati, do zadnjeg momenta se služila mobitelom i igrala igrice na njemu.
11. Ovaj dio iskaza svjedokinje nije u obrazloženju pobijane presude uopće ocijenjen iako je bitan jer ukazuje na mogućnost ostaviteljice da sastavi vlastoručnu ili makar pisanu oporuku pred svjedocima.
12. Zbog izostanka razloga o značenju bitnih činjenica koje proizlaze iz iskaza svjedokinje pravilnost presude nije moguće ispitati čime je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP koji žalitelj ističe.
13. Slijedom izloženog, temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuta je prvostupanjska presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje sudu prvoga stupnja, radi otklanjanja opisane procesne povrede i donošenja, nove, zakonite i valjano obrazložene odluke, ocjenom svih ostalih žalbenih navoda tuženika.
14. Odluka o parničnom trošku je ukinuta sukladno odredbi čl. 164. st. 4. ZPP a odluka o troškovima postupka u povodu žalbe temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu, 3. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić
