Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Kralja Tomislava 85A,
HR-51260 Crikvenica
Poslovni broj Pp-1371/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, po sucu tog suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje Melite Mrakovčić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika HOSTEL KARLOVAC d.o.o. i dr., branjeni po Kazimiru Ferenčiću, odvjetniku iz Crikvenice, zbog djela prekršaja iz odredbe članka 229. stavka 1. točke 1. i dr. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23, dalje: ZR) i dr., odlučujući povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, Klasa: 116-02/23-01/3892 Urbroj: 443-02-02-10-23-16 od 6. prosinca 2023., nakon javne i glave rasprave održane dana 28. siječnja 2026. u prisutnosti branitelja okrivljenika i odsutnosti uredno pozvanih tužitelja i okrivljenika, objavljene dana 2. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I Prvookrivljeni HOSTEL KARLOVAC d.o.o. za pružanje usluga u turizmu i turistička agencija, sa sjedištem u [adresa], OIB:37714155999, zastupani po odgovornoj osobi u pravnoj osobi označenom drugookrivljenom ĐĐ, ranije prekršajno nekažnjavan,
drugookrivljeni HĐ, od oca Đ i majke H, rođen u [adresa] dana 4.12.1965. godine, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], magistar kineziologije, odgovorna osoba u pravnoj osobi prvookrivljenika, ranije prekršajno kažnjavan,
na temelju odredbe članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)
krivi su
što su
a protivno odredbama članka 109. stavak 1. točke 2., 3. i 5. Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/25., dalje ZMO), okrivljeni u svojstvu poslodavca koristili rad radnice u hostelu Karlovac, [adresa], koja je radila za poslodavca trgovačko društvo Hostel Karlovac d.o.o. Selce,
• BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1971. g. s prebivalištem na adresi [adresa],
koja je počela raditi dana 3.5.2023. g. u 09:00 sati i radila do 14:00 sati, na poslovima sobarice, što je razvidno iz evidencije o radnom vremenu radnice BĐ, za mjesec svibanj 2023. g., dostavljenu tijekom inspekcijskog nadzora dana 16.11.2023. g. po poslodavcu, a da okrivljeni u svojstvu poslodavca nisu najranije 8 dana prije početka rada radnice, a najkasnije prije početka rada (dana 3.5.2023. g. do 07:00 sati), prijavili tijelu mirovinskog osiguranja sa datumom stjecanja svojstva osiguranika 3.5.2023. g., već su to učinili dana 3.5.2023. g. u 13:53:32, iako je toga dana 3.5.2023. g. radnica započela sa radom u 07:00 sati,
dakle za imenovanu radnicu nisu najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijavili početak osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, kako je propisano odredbom članka 109. stavak 1. točke 2., 3. i 5. ZMO već su to učinili nakon isteka propisanog roka,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 109. stavak 1. točke 2., 3. i 5. ZMO kažnjivo po članku 166. stavak 2. točka 5. ZMO u odnosu na pravnu osobu odnosno po stavku 3. istoga članka Zakona u odnosu na odgovornu osobu u pravnoj osobi,
b što su protivno odredbi članka 12. stavak 1. i 3. ZR-a okrivljeni u svojstvu poslodavca, s radnicama:
• BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem na adresi [adresa], sklopili dana 2.5.2023. g. ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje poslova sobarice, za razdoblje od 3.5.2023. do 3.7.2023. s time da u navedenom ugovoru o radu na određeno vrijeme kao objektivni razlog sklapanja ugovora o radu navedeno je privremeno povećanje obujma posla, odnosno u navedenom ugovoru o radu na određeno vrijeme nije naveden objektivni razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme kao što je zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja i
• ĐĐD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], sklopili dana 1.4.2023. godine ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje poslove servirke, za razdoblje od 3.4.2023. do 12.6.2023. s time da u navedenom ugovoru o radu na određeno vrijeme kao objektivni razlog sklapanja ugovora o radu navedeno je privremeno povećanje obujma posla, odnosno u navedenom ugovoru o radu na određeno vrijeme nije naveden objektivni razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme kao što je zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja,
dakle, s radnikom s kojim je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, u tom ugovoru o radu nisu naveli objektivan razlog,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 12. stavak 1. i 3. ZR-a kažnjiv po članku 228. stavak 1. točka 1. ZR-a za pravnu osobu i stavku 2. istog članka Zakona za odgovornu osobu u pravnoj osobi,
c protivno odredbi članka 65. stavak 3. ZR-a okrivljeni u svojstvu poslodavca koristili rad radnice
• BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem na adresi [adresa], koja je za okrivljene radila u razdoblju od 3.5.2023. do 3.7.2023. na poslovima sobarice u hostelu Karlovac u [adresa], po nalogu poslodavca u prekovremenom radnom vremenu duže od pedeset sati tjedno, a što je razvidno iz iskaza na zapisnik u svojstvu svjedoka radnice BĐ od 20.10.2023. g., na okolnost radnog vremena u kojem je iskazala da je u razdoblju od 22.5.2023. do 1.7.2023. radila svaki dan u tjednu od ponedjeljka do nedjelje, osim dana 18.6.2023. u dvokratnom radnom vremenu i to u jutarnjoj smjeni od 06:00 do 13:00 sati i zatim u popodnevnoj smjeni od 14:00 do 17:00 sati, što znači da je primjerice radila: u tjednima od 22.5.2023. do 28.5.2023., zatim u tjednu od 29.5.2023. do 4.6.2023., u tjednu od 5.6.2023. do 11.6.2023., u tjednu od 19.6.2023. do 25.6.2023., ukupno 70 sati što znači da je radila 20 sati duže od najdužeg prekovremenog rada (50 sati tjedno):
dakle, koristili rad radnika koji radi prekovremeno duže od 50 sati tjedno,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 65. stavak 3. ZR-a, kažnjiv po članku 229. stavka 1. točke 26. ZR-a za pravnu osobu i stavku 2. istog članka Zakona za odgovornu osobu u pravnoj osobi,
d protivno odredbi članka 75. ZR-a, okrivljeni u svojstvu poslodavca koristili rad radnice
• BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1971. g. sa prebivalištem na adresi [adresa], koja je za okrivljene radila u razdoblju od 3.5.2023. do 3.7.2023. na poslovima sobarice u hostelu Karlovac u [adresa], a da su joj okrivljeni propustili omogućiti korištenje tjednog odmora u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata u svakom tjednu, budući je prema iskazu na zapisnik u svojstvu svjedoka radnice BĐ od dana 20.10.2023., navedena radnica radila u razdoblju od 22.5.2023. do 1.7.2023. na poslovima pomoćnog sobarice, svaki dan u tjednu od ponedjeljka do nedjelje, osim dana 18.6.2023. u dvokratnom radnom vremenu i to u jutarnjoj smjeni od 06:00 do 13:00 sati i zatim u popodnevnoj smjeni od 14:00 do 17:00 sati, odnosno 10 sati dnevno. Dakle za primjer radnica je radila bez korištenja tjednog odmora u sljedećim tjednima: u tjednu od 22.5.2023 do 28.5.2023, zatim u tjednu od 29.5.2023. do 4.6.2023., u tjednu od 5.6.2023. do 11.6.2023., u tjednu od 19.6.2023. do 25.6.2023.,
dakle, radniku nisu omogućili korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 75. ZR-a kažnjiv po članku 228. stavka 1. točke 17. ZR-a za pravnu osobu i stavku 2. istog članka Zakona za odgovornu osobu u pravnoj osobi,
e protivno odredbi članka 5. stavka 1. i 2. i stavak 4. ZR-a okrivljeni u svojstvu poslodavca, ne vodi evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, a čiji sadržaj i način vođenja evidencije je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11, 32/15), iz razloga što se evidencije o radnom vremenu radnika:
• BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem na adresi [adresa], koja je za okrivljene radila u razdoblju od 3.5.2023. do 3.7. 2023. na poslovima sobarice u hostelu Karlovac u [adresa], u razdoblju od 22.5.2023. do 1.7.2023. radila svaki dan u tjednu od ponedjeljka do nedjelje, osim dana 18.6.2023., u dvokratnom radnom vremenu i to u jutarnjoj smjeni od 06:00 do 13:00 sati i zatim u popodnevnoj smjeni od 14:00 do 17:00 sati, a iz evidencije o radnom vremenu radnice za svibanj i lipanj 2023. dostavljenu po okrivljenicima u tijeku inspekcijskog nadzora proizlazi da je radila u redovnom radnom vremenu od 40 sati tjedno, dakle u evidencijama nisu prikazani prekovremeni sati, kao i svi sati rada nedjeljom, a što je oprečno navodima radnice u iskazu na zapisnik u svojstvu svjedoka od 20.10.2023.,
čime su počinili prekršaj opisan u članku članka 5. stavka 1. i 2. i stavak 4. ZR-a , kažnjiv po članku 229. stavku 1. točke 1. ZR-a za pravnu osobu i stavku 2. istog članka Zakona za odgovornu osobu u pravnoj osobi, te
f) što protivno odredbi članka 93. stavka 2. ZR-a
• okrivljeni u svojstvu poslodavca, nisu dostavili obračun dugovane, a neisplaćene plaće, do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, koju su bili dužni isplatiti radniku, budući da radniku DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj],sa prebivalištem na adresi [adresa], koji je za okrivljene radio u razdoblju od 25.4.2023. do 29.8.2023. na poslovima domara – kućnog majstora u hostelu Karlovac u [adresa], plaća za mjesec kolovoz 2023., nije isplaćena u zakonskom roku već je neto plaća isplaćena dana 15.11.2023. a da navedenom radniku nisu uručili obračun dospjele, a neisplaćene plaće za kolovoz 2023., nisu uručili do 30.9.2023. niti do dana 9.10.2023. odnosno do iskaza radnika na zapisnik u svojstvu svjedoka,
• okrivljeni u svojstvu poslodavca, nisu radniku DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], koji je za okrivljene radio u razdoblju od 25.4.2023. do 29.8.2023. na poslovima domara – kućnog majstora u hostelu Karlovac u [adresa], dostavili obračun dugovane, a neisplaćene naknade razmjernog neiskorištenog godišnjeg odmora za 2023. g. do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata naknade, koju naknadu su bili dužni isplatiti radniku do dana 31.8.2023., budući mu je radni odnos prestao sa danom 29.8.2023., a naknadu za neiskorišteni godišnji odmor isplatili su mu tek dana 15.11.2023.,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 93. stavka 2. ZR-a kažnjiv po članku 229. stavku 1. točke 46. ZR-a za pravnu osobu i stavku 2. istog članka Zakona za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Na temelju odredbe članka 183. PZ-a uz primjenu odredbe članka 33. stavka 1. i članka 37. sve Prekršajnog zakona, okrivljenicima se za svako od djela,
u t v r đ u j e
prvookrivljeniku HOSTEL KARLOVAC d.o.o. za djelo prekršaja iz točke a) novčana kazna u iznosu od 500,00 eur (slovima: pet stotina eura i nula centi),
prvookrivljeniku HOSTEL KARLOVAC d.o.o. za djelo prekršaja iz točke b) novčana kazna u iznosu od 2.000,00 eur (slovima: dvije tisuće eura i nula centi),
prvookrivljeniku HOSTEL KARLOVAC d.o.o. za djelo prekršaja iz točke c) novčana kazna u iznosu od 4.000,00 eur (slovima: četiri tisuće eura i nula centi),
prvookrivljeniku HOSTEL KARLOVAC d.o.o. za djelo prekršaja iz točke d) novčana kazna u iznosu od 2.000,00 eur (slovima: dvije tisuće eura i nula centi),
prvookrivljeniku HOSTEL KARLOVAC d.o.o. za djelo prekršaja iz točke e) novčana kazna u iznosu od 4.000,00 eur (slovima: četiri tisuće eura i nula centi),
prvookrivljeniku HOSTEL KARLOVAC d.o.o. za djelo prekršaja iz točke f) novčana kazna u iznosu od 4.000,00 eur (slovima: četiri tisuće eura i nula centi),
na temelju odredbe članka 39. stavak 1. točka 2. PZ-a prvoookrivljeniku HOSTEL KARLOVAC d.o.o. se
i z r i č e
ukupna novčana kazna u iznosu od 16.500,00 eur (slovima: šesnaest tisuća pet stotina eura i nula centi),
nadalje se drugookrivljeniku ĐĐ se za djelo prekršaja iz točke a) utvrđuje novčana kazna u iznosu od 100,00 eur (slovima: stotina eura i nula centi),
drugookrivljeniku ĐĐ za djelo prekršaja iz točke b) utvrđuje novčana kazna u iznosu od 300,00 eur (slovima: tri stotine eura i nula centi),
drugookrivljeniku ĐĐ se za djelo prekršaja iz točke c) utvrđuje novčana kazna u iznosu od 500,00 eur (slovima: pet stotina eura i nula centi),
drugookrivljeniku ĐĐ se za djelo prekršaja iz točke d) utvrđuje novčana kazna u iznosu od 300,00 eur (slovima: tri stotine eura i nula centi),
drugookrivljeniku ĐĐ se za djelo prekršaja iz točke e) utvrđuje novčana kazna u iznosu od 500,00 eur (slovima: pet stotina eura i nula centi),
drugookrivljeniku ĐĐ se za djelo prekršaja iz točke f) utvrđuje novčana kazna u iznosu od 500,00 eur (slovima: pet stotina eura i nula centi),
na temelju odredbe članka 39. stavak 1. točka 2. PZ-a drugookrivljeniku ĐĐ se
i z r i č e
ukupna novčana kazna u iznosu od 2.200,00 eur (slovima: dvije tisuće dvjesto eura i nula centi).
Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. PZ okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku od 5 (pet) mjeseci od dostave presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.
Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ-a okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
I Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i stavka 3. PZ-a, okrivljenici su obvezni svaki naknaditi trošak prekršajnog postupka svaki u paušalnom iznosu od po 50,00 eur (slovima: pedeset eura i nula centi) u roku od 15 dana, po pravomoćnosti ove presude, u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno.
II Na temelju odredbe članka 182. točke 3. PZ-a okrivljenici se
oslobađaju od optužbe
da bi
a protivno odredbi članka 14. stavak 5. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14,127/17,98/19 i 151/22) okrivljeni u svojstvu poslodavca radnici
• BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2071. sa prebivalištem na adresi [adresa], koji je za okrivljene otpočeo sa radom dana 03.05.2023. godine na poslovima sobarice u hostelu Karlovac u [adresa], propustio dostaviti primjerak sklopljenog ugovora o radu sklopljenog dana 02.05.2023. za rad od 03.05.2023. do 03.07.2023., s obzirom da je radnica BĐ na zapisnik u svojstvu svjedoka dana 20.10. 2023. g. iskazala da joj okrivljeni nisu dostavili primjerak ugovora o radu, a što su bili dužni učiniti do početka rada radnice dana 03.05.2023. godine,
čime da su počinili prekršaj opisan u članku 229. stavku 2. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/24, 127/17, 98/19 i 151/22), u svezi stavka 1. podstavak 4. istog članka toga Zakona,
b protivno odredbi članka 120. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14,127/17,98/19 i 151/22) radnici BĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem na adresi [adresa], koja je za okrivljene radila u razdoblju od 03.05.2023. do 03.07.2023. na poslovima sobarice u hostelu Karlovac u [adresa], nije uručio otkaz ugovora o radu u pisanom obliku s obrazloženjem iako je radnicu odjavio pri HZMO-u i HZZO-u sa datumom prestanka svojstva osiguranika 03.07.2023. temeljem sporazumnog otkaza ugovora o radu, koji sporazumni otkaz ugovora o radu je i dostavio radnici, iako je radnici BĐ dana 01.07.2023. dao usmeni otkaz ugovora o radu, prema iskazu radnice na zapisnik u svojstvu svjedoka dana 20.10.2023.,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 229. stavku 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14,127/17,98/19 i 151/22) u svezi stavka 1. podstavka 47. istog članka toga Zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog protiv označenih okrivljenika zbog prekršaja iz članka 229. stavka 2. i dr. Zakona o radu i dr. zbog djela prekršaja kako je to činjenično i pravno opisano u izreci odluke.
2. Okrivljenici su dostavili svoje pisane obrane u kojima djelomično priznaju terećena djela. Naime, okrivljenici priznaju da u propisanom roku nije izvršena prijava nadležnom mirovinskom osiguranju, ali ne zato što su tako htjeli nego zato što toga jutra prijava nije uspjela proći zbog tehničkih poteškoća pa je obavljena tek u 13:53:32 sati (točka I. optužbe), u odnosu na točku II. optužbe nije im jasno za što se terete, da li to što u ugovoru nije naveden objektivni razlog za zaključenje ugovora na određeno ili zato što je naveden, ali kao takav ne predstavlja objektivan razlog. U ugovoru da je navedeno da se radi o potrebi zbog privremenog povećanog obujma posla. To da je objektivni razlog. Nadalje, u odnosu na točku III. netočno je da ugovor o radu nije dostavljen radniku. Na ugovoru je radnikov potpis, dok u članku 8. točke 3. ugovora stoji kako je isti sačinjen u 4 istovjetna primjerka od kojih jedan zadržava radnik. Radnica Muža je zaboravila da je ugovor potpisala. Netočno je da bi radnica Muža radila prekovremene sate jer bi u tom slučaju ti sati bili i evidentirani. Dolazak i odlazak radnika da se točno evidentiraju. U odnosu na točku V. da nije omogućen tjedni odmor radnici BĐ, u trajanju od najmanje 24 sata, isto nije točno jer da je vođena evidencija točna, a iz iste ovakva utvrđenja ne proizlaze. Nadalje, nije točno da se nije vodila evidencija o radnom vremenu radnika, ista se vodila, a dokaz su evidencije koje prileže spisu (točka VI. optužbe). Točka VII. optužbe se priznaje, dok u odnosu na točku VIII. ističe kako je činjenični opis nejasan i proturječan sam sebi. Naime, istovremeno se navodi da je radnica dana 1.7.2023. najprije dobila usmeni otkaz da bi potom 3. srpnja 2023. bo zaključen sporazumni prestanak radnog odnosa. Da ne može biti govora o otkazu ako je zaključen sporazum. Osnov prestanka radnog odnosa je sporazum radnika i poslodavca. Naziv "sporazumni otkaz" da je pogrešan jer se ta dva instituta isključuju ili je sporazum ili je otkaz, a sporazum isključuje otkaz.
1. Branitelj okrivljenika pojašnjava da djelomično priznanje djela i to za opisane točke I. i VII. optužnog prijedloga dok se u preostalom dijelu optužni prijedlog ne priznaje. Dodatno da je optužni prijedlog nepotpun te sadrži bitne pogreške i to u dijelu da bi predstavnik odgovorne osobe bila AĐ koja osoba je potpuno nepoznata okrivljenicima, tijekom svih navoda optužbe pogrešno se navodi da bi drugookrivljeni bio poslodavac radnicama te je ispravno da je poslodavac istih označeni prvookrivljeni Hostel Karlovac d.o.o. Ističe se da je zamijećena i proturječnost optužbe posebno u točki VIII. gdje se navodi da je radnici BĐ usmeni otkaz dan 1.7.2023. godine, a da se u istom činjeničnom opisu spominje sporazumni otkaz s danom 3.7.2023. Proturječje postoji i u točki II. jer se najprije navodi kako ugovori na određeno vrijeme kao objektivni razlog navode privremeno povećanje obujma posla, a da bi odmah zatim stajala konstatacija kako nije naveden objektivni razlog.
3. Tijekom dokaznog postupka pregledani su i pročitani obavijesti o počinjenom prekršaju, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 7.8.2023. i 6.12.2023., prijava na HZMO za radnicu BĐ prijava o prestanu rada na HZMO za radnicu BĐ, evidencija o radnom vremenu radnice BĐ, ugovor o radu na određeno vrijeme za radnicu ĐĐD i BĐ, zapisnik o ispitivanju svjedoka radnice BĐ, evidencija o radnom vremenu radnice BĐ, zapisnik o ispitivanju svjedoka radnika DĐ, obračun isplaćene plaće rednicu DĐ, obračun isplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor, dokaz po posl. računu od 15.11.2023. o isplati plaće i naknade za neiskorišteni god. odmor radniku DĐ, sporazumi otkaz ugovora o radu za radnicu BĐ, izvadci iz prekršajnih evidencija, pisane obrane okrivljenika, povijesni izvadak iz Sudskog registra te izjave svjedoka PĐ i TĐ.
2. Iz dostavljene materijalne dokumentacije proizlazi da je tužitelj dana 7.8.2023. obavio inspekcijski nadzor poslovanja Hostel Karlovac d.o.o. nad primjenom zakona i drugih propisa iz područja radnih odnosa. Poslodavcu je određena obveza dostave poslovne i radnopravne dokumentacije. Dana 6.12.2023. pred tužiteljem je dao izjavu i drugookrivljeni HĐ kao odgovorna osoba prvookrivljene pravne osobe. Tako u svezi radnika DĐ navodi da je nanio štetu poslodavcu u svezi troškova školovanja za kotlovničara a koji iznos štete je naveden u otkazu ugovora o radu kao i šteta zbog nedolaska na posao. Zbog navedenog da nije niti isplaćena plaća ali da su sva davanja na plaću i iz plaće uredno isplaćeni. Plaća radniku za kolovoz 2023. kao i naknada za neiskorišteni godišnji odmor isplaćena je dana 15.11.2023. Do isplate plaće radniku za 08/23 i naknade za neiskorišteni godišnji odmor istomu nisu uručili obračun dugovane a neisplaćene plaće niti obračun dugovane naknade. Iskaz radnice BĐ u cijelosti negira. S istom da je zaključen ugovor o radu koji je radnica potpisala te joj je uručen kao i svim radnicima. Sa radnicama BĐ i ĐĐD ugovor je zaključen na određeno vrijeme radi povećanja obujma posla zbog turističke sezone. Radnica BĐ da je radila kako je to evidentirano i obračunato te potom isplaćeno, nije bilo potrebe za prekovremenim radom radnika. Obračuni isplaćenih plaća da se uručuju odmah po isplati plaće, a radnici BĐ da su budući da joj je prestao radni odnos obračune plaća za lipanj i srpanj 2023. dostavili redovnom poštom. S radnicom Muža da je početkom srpnja došlo do nesporazuma, ista se složila da sporazumno prekidaju ugovor o radu. Sve potrebne papire o odjavi kao i sporazumni otkaz ugovora o radu dostavljen je stranci. Radnica BĐ i ostali radnici da su prijavljeni tijelima HZMO i HZZO s prvim danom početka rada.
3. Dana 9.10.2023. na zapisnik u svojstvu svjedoka, prethodno upozoren, saslušan je radnik DĐ koji u bitnome navodi da je da je od poslodavca zaprimio obračun isplaćene plaće za kolovoz 2023. gdje mu je obračunato svega 46 sati redovnog rada za rad od 9.8.2023. dok mu je evidentirano 122 sata neopravdanog izostanka. On do 9.10.2023. nije dobio ništa od plaće za mjesec kolovoz 2023. niti na račun niti u gotovini. Nije koristio niti jedan dan godišnjeg odmora niti mu je poslodavac po prestanku radnog odnosa isplatio naknadu za neiskorišteni razmjerni godišnji odmor za 2023. niti mu je uručio obračun dugovane naknade plaće na ime neiskorištenog godišnjeg odmora.
4. Dana 20.10.2023. na zapisnik o ispitivanju svjedoka saslušana je svjedokinja BĐ koja prethodno zakonito upozorena navodi da je kod poslodavca Hostel Karlovac d.o.o. počela s radom 3.5.2023. s kojim danom je i prijavljena na HZMO i HZZO. Ne može se sa sigurnošću sjetiti da li je navedeni ugovor o radu potpisala, poslodavac joj je dao na potpis neki ugovor o radu, ali se ne sjeća o čemu se točno radilo. Nije joj dostavio primjerak ugovora o radu. Radila je prema sljedećem rasporedu od 3. do 21. svibnja 2023. radila je u jutarnjoj smjeni od 6,00 do 13,00 sati, od ponedjeljka do petka, u dane vikenda, subota i nedjelja, 13 i 14. svibnja 2023. i 20. i 21. svibnja 2023. nije radila, ali od 22. svibnja 2023. je po nalogu poslodavca počela raditi dvokratno i to u jutarnjoj smjeni kao i prije od 6,00 do 13,00 sati te ponovno istoga dana od 14,00 do 17,00 sati i to svaki dan od ponedjeljka do nedjelje znači od 22. svibnja 2023. do 1. srpnja 2023. radila je osim dana 18. lipnja 2023. svaki dan po deset sati. Tako da je u svakom tjednu u razdoblju od 22. svibnja 2023. radila u nezakonitom prekovremenom radnom vremenu duljem od 50 sati tjedno, tako u tjednu od 22. do 28. svibnja 2023. odradila je 70 sati kao i u tjednima od 29. svibnja 2023. do 4. lipnja 2023. od 5. lipnja 2023. do 11. lipnja 2023. Dostavljena evidencija o radnom vremenu za mjesec lipanj 2023., po poslodavcu, nije točna jer da sigurno nije odradila samo 176 sati u mjesecu lipnju, već po nalogu poslodavca u prekovremenom radnom vremenu po 10 sati dnevno. S poslodavcem da se dogovorila usmeno da će joj plaća biti 900 eur mjesečno, ali da je za svibanj 2023. dobila iznos od 850,00 eur, za lipanj 713,00 eur dok se ne sjeća za srpanj. Poslodavac joj nije platio prekovremene sate odrađene tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2023., ostao joj je dužan iznos oko 500,00 eur na ime odrađenih prekovremenih sati. Poslodavac joj do 20. listopada 2023. nije uručio obračune isplaćenih plaća za lipanj i srpanj 2023, dobila je samo obračun za svibanj 2023. Dana 1.7.2023. da joj je bio posljednji radni dan, dana 2. srpnja 2023. imali su sastanak svih radnika i direktora te joj je on pred svima rekao da od sutra više ne radi, toga dana se spakirala i napustila [adresa] u ponedjeljak 3. srpnja 2023. Poslodavac joj nije u pisanom obliku dostavio otkaz ugovora o radu s obrazloženjem već joj je dana 4. srpnja 2023. tajnica putem elektroničke pošte dostavila odjavu s HZMO i sporazumni otkaz ugovora o radu kojega nije potpisala iz razloga što joj poslodavac duguje plaću na ime prekovremenih sati, a potpisivanjem sporazumnog otkaza da bi potpisala da od poslodavca nema nikakva novčana potraživanja što nije istina jer joj nije isplatio prekovremene sate za svibanj i lipanj 2023.
5. Za radnike BĐ i ĐĐD dostavljeni su ugovori o radu na određeno vrijeme, na istima je naznaka da se zaključuju "zbog privremenog povećanja obujma posla".
6. Dostavljena je prijava poslodavca na HZMO za radnika BĐ iz koje je razvidno da je prijava predana dana 4.5.2023. u 10:31:24 sati dakle nakon što je radnica BĐ već započela s radom. Dostavljena je i prijava o prestanku osiguranja na HZMO za radnicu BĐ iz koje je razvidna odjava osiguranja na HZO od 3.7.2023. u 13:43:03 sati.
7. Dostavljen je obračun plaće za radnika DĐ i to za kolovoz 2023. na kojemu je naznaka datuma predaje rekapitulacije od 8. rujna 2023. Obračun otpremnine/naknade za neiskorišteni godišnji odmor datuma je rekapitulacije 15.11.2023.
8. Prema nalogu za isplatu radniku CĐ za kolovoz 2023. isplaćena je plaća u iznosu od 262,76 eur te naknada za godišnji u iznosu od 403,98 eur sve dana 15.11.2023.
9. Uloženi sporazum o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od dana 2. srpnja 2023. nije potpisan po radnici BĐ.
10. Evidencije radnog vremena dostavljena je za radnicu BĐ za mjesece svibanj, lipanj i srpanj 2023., vidljiva je ručno vođena naznaka početka i završetka rada, vrijeme nazočnosti na poslu, specifikacija rada u smjeni, dvokratnog rada, rada nedjeljom i praznikom. Nema naznake prekovremenih sati.
11. Svjedok PĐ iskazuje da je zaposlena kod prvookrivljenog na poslovima računovodstva, financija te kadrovskim pitanjima. Poznato joj je da su za njih poslove obavljale BĐ i HĐD. Kod prvookrivljenog je zaposlena 5 godina pa joj je poznato da je u nadzor u 2023. pristupila inspektorica rada. BĐ je obavljala poslove sobarice u periodu od 03.05 do 03.07. i to na određeno vrijeme. U tom su periodu za takve ugovore koristili obrasce dostupne u Narodnim novinama. Sjeća se da ih je inspektorica tom prilikom uputila da na takav ugovor ispod moraju naznačiti da je to ugovor na određeno vrijeme zaključen zbog povećanog obima poslova u sezoni. Nakon što bi s njihove strane takav ugovor bio ispunjen on bi bio potpisan od strane radnika te mu je isti odmah tom prilikom bio i uručen u ruke i to u jednim primjerku dok bi drugi ostao kod njih. Njihova je obveza bila prijaviti radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje međutim kada je točno ta prijava izvršena za BĐ, ne može iskazati budući da bi takvu činjenicu trebalo provjeriti u dokumentaciji. Ona osobno vodi evidenciju rada kroz određenu tablicu u Excelu pa nakon što joj je neposredno pokazana tablica sadržanu na listu 27 spisa izjavljuje da je to tablica evidencije redovnog radnog vremena koju ona osobno upisuje i to temeljem registracije kartice na uređaju koju zadužuju radnici. Ne zna točno da li je u periodu 2023. godine takva kartica postojala. Prije ove kartice radnici su sami upisivali na liste svoje radno vrijeme dolaska i odlaska s posla. Što se tiče prekovremenog rada ta se evidencija vodila zasebno na posebnoj Excel tablici. Ne sjeća se da li je BĐ u periodu 2023. godine imala prekovremenih sati te bi i to trebalo provjeriti u dokumentaciji. Prekovremeni sati isplaćivali su se redovno s plaćom na račun radnika. Što se tiče obračuna plaće iste je odrađivala kolegica u [adresa] koje bi ona potom uručivala radnicima. Obračuni plaća dostavljali su se redovno, a što se tiče ovog zadnjeg za DĐ zadnji obračun mu je dostavljen poštom, a ne na ruke budući da više nije bio zaposlen kod prvookrivljenog. Što se tiče radnice BĐ misli da je njen radni odnos prestao te da su to potpisivali ili odrađivali ona i direktor međutim kako, zašto i na koji način nije joj poznato te bi također trebalo provjeriti kroz papire.
12. Saslušana u svojstvu svjedoka viša inspektorica rada TĐ navodi da su iz razloga prijave dvojice ranije zaposlenih radnika poslodavca Hostel Karlovac d.o.o. sa sjedištem u [adresa], pokrenuli službeni nadzor nad radom imenovanog trg. društva. S njom da je nadzor provodila kolegica BĐD, ali da je ona podnijela optužni prijedlog. Po dolasku u sjedište poslodavca ona je obavila razgovor s zatečenim radnicima te je zatražila predaju sve radnopravne dokumentacije. Poslodavac je sve dostavio u određenom mu roku. Nakon toga saslušala je prijavitelje, DĐ i BĐ, a nakon toga na razgovor pozvala i odgovornu osobu HĐ. Optužni je prijedlog podnijet temeljem provedenog dokaznog postupka i neposredno utvrđenog. Što je svaki od pojedinih radnika kao i odgovorna osoba tom prilikom izjavila sadržano je u zapisniku kod kojih navoda i utvrđena u cijelosti ustraje. U odnosu na optužene prekršaje prvi je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koje djelo proizlazi iz materijalnih dokaza, koja dokumentacija je dostavljena uz optužni prijedlog te je iz iste razvidan. U odnosu na druge prekršaje prema Zakonu o radu navodi da su od 1.1.2023. na snagu stupile novele ZR-a, koje u čl. 12. st. 1. i 3. ZR-a propisuju između ostalog da se ugovor o radu sklapa na neodređeno vrijeme, a kada se sklapa na određeno vrijeme točno mora biti naveden objektivan razlog sklapanja takva ugovora koji razlozi su određeni u st. 3. istog čl. ZR-a. U konkretnom slučaju kao objektivan razlog zaključenih ugovora na određeno vrijeme za radnice BĐ i LĐ navedeno je kao objektivan razloga povećanje obujma posla koji razlog nije predviđen zakonskom odredbom. U odnosu na prekršaj iz točke 3. optužbe da BĐ nije dobila primjerak ugovora o radu utvrđeno je isključivo temeljem izjave radnice BĐ. Uvidom u ugovor o radu isti je bio potpisan, što ne znači da je kao takav uručen samoj radnici za koje djelo se sjeća da je odgovorna osoba negirala. Nadalje u odnosu na prekršaj iz točke 4. optužbe što se tiče prekovremenog rada isto proizlazi također iz izjave radnice BĐ. Poslodavac je dostavio evidenciju rada iz koje proizlazi rad u redovnom radnom vremenu bez prekovremenih sati. Ne može se sada sjetiti da li je radnica Muža imala kakvu svoju evidenciju prekovremenih rada, ali je ista izjavila kako je to navedeno u optužnom prijedlogu. U odnosu na točku 5. optužbe što se tiče da radnici BĐ nije omogućeno korištenje tjednog odmora također proizlazi iz izjave same radnice, da je ista radila i redovan i prekovremeni rad bez mogućnosti korištenja tjednog odmora. Obzirom na sve prethodne izjave radnice BĐ utvrđeno je da poslodavac obzirom na dostavljeno očito nije vodio ispravno i pravilno u skladu sa Zakonom potrebne evidencije rada i odmora. U odnosu na radnika DĐ koji je i prijavitelj prekršaja poslodavca, utvrđeno je da isti nije zaprimio obračun dugovane, a neisplaćene plaće i to za kolovoz tekuće godine koji je bio zadnji mjesec njegova rada za tog poslodavca. Ta je plaća radniku DĐ isplaćena tek za vrijeme vršenja nadzora i to 15.11.2023. što je vidljivo iz računa poslodavca pa je ovo djelo koje se po okrivljenom niti ne osporava proizašlo upravo iz materijalne dokumentacije. U odnosu na prekršaj naveden pod VII b radnik nije uspio iskoristiti god. odmor, a isto mu nije isplaćena niti naknada razmjerna neiskorištenom god. odmoru niti mu je za to dostavljen obračun. Konačno, u odnosu na točku 8. radnica BĐ u svojoj izjavi je navela da od strane poslodavca nikada nije zaprimila otkaz ugovora o radu, a oni su u odjavi sa HZMO-a utvrdili da je kao razlog prestanka prijave naveden "sporazumi otkaz". Sjeća se da je primjerak ovog sporazumnog ugovora njima dostavio drugookrivljeni te da otkaz nije bio potpisan od strane radnice Muža.
13. Iako je tijekom postupka određeno neposredno saslušanje svjedokinje BĐ, ovaj dokaz nije proveden niti zamolbeno niti putem ovoga suda. Naime, uvidom u JRO MUP RH utvrđeno da je s **.**.2026. BĐ trajno odjavljena sa adrese [adresa], dok novu adresu nije prijavila.
14. Isto tako u odnosu na pozvanu svjedokinju ĐĐD dostava je poziva neuredno iskazana s naznakom "odselila". Ovaj je sud zatražio i terensku provjeru za imenovanu svjedokinju ĐĐD u odnosu na koju PP Crikvenica dana 3. listopada 2025. dostavlja očitovanje navodeći da je ista na adresi u [adresa], bila podstanarka, nije plaćala režije te se s vlasnikom kuće rastala u lošim odnosima da nije poznata nova adresa na kojoj imenovana živi.
15. Tijekom postupka branitelj okrivljenika odustao je od provedbe dokaza saslušanjem svjedoka GĐ budući da ista nema neposrednih saznanja, isto tako odustao je od provedbe dokaza saslušanjem svjedoka ĐĐD za koju je nepoznata adresa domicila.
4. Okrivljenici su djelomično krivi za optužene prekršaje.
16. Tako se optužnim prijedlogom okrivljenici terete za prekršaj iz odredbe članka 172. stavak 2. točka 5. i stavka 3. istoga članka ZMO. S tim u svezi, od 1. srpnja 2025. godine na snagu su stupile novele terećenog Zakona ("Narodne novine" br. 96/25). Pravni kontinuitet odredbe članka 112. stavak 1. točka 2. ranije Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.) nastavljen kroz odredbe članka 109. stavka 1. točaka 2., 3. i 5. ZMO (Narodne novine broj 96/25.) dok je visina kazne propisana u članku 166. stavak 2. točke 5. ZMO u odnosu na pravnu osobu na način da će se obveznik doprinosa – pravna osoba kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura (točka 5.) ako ne dostavi podatak o početku i prestanku osiguranja i promjeni tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka prema članku 109. stavku 1. točkama 2., 3. i 5. ovoga Zakona, odnosno prema stavku 3. članka 166. ZMO za opisani prekršaj kazniti će se i obveznik doprinosa – fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura.
17. Temeljem odredbe članka 3. stavka 2. PZ-a, ako je tijekom postupka došlo do izmjena materijalnog zakona u odnosu na djelo za koje se tereti, sud je u obvezi prema počinitelju primijeniti odredbe zakona koje su za počinitelja blaže.
18. Propisana visina novčanih kazni ostala je ista i u odnosu na pravnu osobu i u odnosu na odgovornu osobu u pravnoj osobi, slijedom čega su novele Zakona izmijenile samo materijalni opis prekršajnog djela pa je prema okrivljenicima primijenjen važeći ZMO (od 1. srpnja 2025.) koji je podjednako otegotan za počinitelja djela kao i ranije važeći u vrijeme počinjenja prekršaja istih.
19. U odnosu na ovaj dio optužbe, okrivljenici su priznali djelo za koje se terete, a krivnja proizlazi i iz dostavljene materijalne dokumentacije po tužitelju. Okrivljenici kao poslodavac radnice BĐ istu je prijavio isti dan nakon što je ista već započela s radom, dok iz zakonske odredbe proizlazi obveza istoga da tu prijavu prema HZMO izvrši najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada (tj. prije 09,00 sati kada je radnica započela s radom), prijavili početak osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, kako je propisano odredbom članka 109. stavak 1. točke 2., 3. i 5. ZMO, već je to učinio nakon isteka propisanog roka.
5. Okrivljenici se nadalje terete za prekršaj iz članka 228. stavak 1. točka 1. ZR-a koja odredba propisuje novčano kažnjavanje od 4.110,00 do 7.960,00 eura za prekršaj poslodavca pravnu osobu ako između ostalog s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.). Tako članak 12. ZR-a u stavku 3. određuje objektivne razloge koji opravdavaju sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.
20. Iako okrivljenici ovaj dio optužbe osporavaju, ovaj sud utvrđuje krivnju na strani istih, naime iz dostavljenih ugovora o radu za radnice BĐ i ĐĐD (list 18-19 spisa) razvidno je kako je u istima naveden razlog "zbog privremenog povećanja obima posla", a ne kako to zakonska odredba u članku 12. stavku 3. ZR-a jasno određuje tj. "zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.". Kako je ova obveza točno i jasno definirana odredbom zakona okrivljenici nisu postupili sukladno pozitivnoj pravnoj normi te su time krivi za prekršaj za koji se ovdje terete.
21. Odgovornost drugookrivljenog HĐ kao odgovorne osobe pravne osobe, u odnosu na ovo djelo, određena je stavkom 2. članka 228 ZR-a, kojim je propisana novčana kazna od 530,00 do 790,00 eura.
6. Nadalje, nastavno u odnosu na isti članak, okrivljenici se terete i za prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 17. ZR-a, koja određuje odgovornost pravne osobe ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ZR-om, protivno odredbi članka 75. ZR-a, koja odredba pruža pravo radnika tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 74. ZR-a, odmor radnik koristi nedjeljom te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi, za slučaj da ranik ne može koristiti odmor u trajanju određen zakonom, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju. Stavak 5. članka 75. određuje da iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju kako je navedeno, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor iz članka 74. ZR.
22. Radnica BĐ iskazivala je propisno prethodno upozorena na zapisnik pred tužiteljem u kojemu je iskazu detaljno, jasno i precizno iskazivala o razdoblju rada i vremenu rada tako navodi da je u razdoblju od 22.5.2023. do 1.7.2023. radila na poslovima pomoćnog sobarice, svaki dan u tjednu od ponedjeljka do nedjelje, osim dana 18.6.2023. u dvokratnom radnom vremenu i to u jutarnjoj smjeni od 06:00 do 13:00 sati i zatim u popodnevnoj smjeni od 14:00 do 17:00 sati, odnosno 10 sati dnevno, npr. radila je bez korištenja tjednog odmora u sljedećim tjednima: u tjednu od 22.5.2023 do 28.5.2023, zatim u tjednu od 29.5.2023. do 4.6.2023., u tjednu od 5.6.2023. do 11.6.2023., u tjednu od 19.6.2023. do 25.6.2023. Ovaj je iskaz sud cijenio vjerodostojnim i točnim, isto je prihvatio u cijelosti smatrajući ga detaljnim i točnim iznijetim s tolikom preciznošću da je radnica BĐ zasigurno vodila vlastitu evidenciju rada.
23. I ovdje je odgovornost drugookrivljenog HĐ kao odgovorne osobe pravne osobe, određena je stavkom 2. članka 228 ZR-a, kojim je propisana novčana kazna od 530,00 do 790,00 eura.
7. Okrivljenici se terete za više djela iz odredbe članka 229. stavka 1. ZR-a, pa tako točka 26. istoga članka određuje odgovornost pravne osobe ako rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno ili ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od sto osamdeset sati godišnje, ili ako traje duže od 250 sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od 180 sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom (članak 65. stavci 3. i 4.). Naime, odredba članka 65. stavka 3. ZR-a navodi da ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
24. Ovo je jedno od djela za koje nema materijalnih dokaza, ali je iskaz radnice BĐ dovoljno detaljan i precizan da pridonosi ocjeni suda da je krivnja okrivljenika za ovo djelo utvrđena. Uz navedeno saslušana svjedokinja PĐ, zaposlenica okrivljenika zaposlena za poslove računovodstva i financija navodi da "što se tiče prekovremenog rada ta se evidencija vodila zasebno na posebnoj Excel tablici", što potvrđuje uvjerenje suda da je prekovremeni rad kod okrivljenika postojao te da je on sukladno tvrdnjama radnice BĐ i odrađen na način koji ona detaljno prikazuje.
25. U odnosu na pravnu osobu za ovo je djelo propisana novčana kazna od 8.090,00 do 13.270,00 eura, dok je odgovornost drugookrivljenog temeljena se na odredbi članka 229. stavak 2. ZR-a koja određuje novčanu kaznu od 920,00 do 1.320,00 eura za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe.
8. Prema istoj odredbi članka 229. stavka 1. i stavka 2. ZR-a okrivljenici se terete za prekršaj iz točke 1. istoga članka ZR-a koja određuje novčano kažnjavanje za pravnu osobu i odgovornu osobu pravne osobe ako ne vode evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vode na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.). Osnovna je obveza određena kroz odredbu članka 5. ZR-a koja određuje obligaciju poslodavca da vodi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu što je poslodavac dužan dostaviti inspektoru na zahtjev istoga.
26. Naime, evidencija o radnom vremenu radnika vodi se na propisani način, a čiji sadržaj i način vođenja evidencije je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11, 32/15). U spis je po tužitelju dostavljena evidencija rada radnice BĐ za period svibanj, lipanj i srpanj 2023., dostavljeno po poslodavcu. Evidencije su ručno vođenje kako to navodi i potvrđuje svjedokinja PĐ, a koja u svojemu iskazu navodi kako ona osobno vodi evidenciju rada kroz određenu tablicu u Excelu pa nakon što joj je neposredno pokazana tablica sadržana na listu 27 spisa izjavljuje da je to tablica evidencije redovnog radnog vremena koju ona osobno upisuje i to temeljem registracije kartice na uređaju koju zadužuju radnici. Ne zna točno da li je u periodu 2023. godine takva kartica postojala. Prije ove kartice radnici su sami upisivali na liste svoje radno vrijeme dolaska i odlaska s posla, dok se u odnosu na prekovremeni rad evidencija vodila zasebno na posebnoj Excel tablici, a koji podaci nisu sadržani na evidenciji o radnom vremenu radnika za BĐ. Štoviše u odnosu na istu proizlazi da je radila u redovnom radnom vremenu od 40 sati tjedno, pa u evidencijama nisu prikazani prekovremeni sati, niti svi sati rada nedjeljom, što je suprotno navodima radnice BĐ.
9. Prema istoj odredbi članka 229. stavka 1. i stavka 2. ZR-a okrivljenici se terete za prekršaj iz točke 46. istoga članka ZR-a odnosno ako radniku kojem na dan dospjelosti poslodavac nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ZR-a (članak 93. stavci 2. i 6.).
27. Naime, prema odredbi članka 93. st.2. ZR-a poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti: 1. obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju, 2. obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.
28. Pred Državnim inspektoratom svoju je izjavu prethodno upozoren temeljem Zakona, dao i radnik okrivljenika DĐ, koji je i prijavitelj prekršaja poslodavca, koji između ostalog navodi kako nije zaprimio obračun dugovane, a neisplaćene plaće i to za kolovoz 2023. godine što je bio zadnji mjesec njegova rada za tog poslodavca. Ta mu je plaća isplaćena za vrijeme vršenja nadzora i to 15.11.2023. što je materijalno vidljivo iz računa poslodavca pa je ovo djelo koje se po okrivljenom niti ne osporava proizašlo upravo iz materijalne dokumentacije. Prema uloženom nalogu za isplatu radniku DĐ za kolovoz 2023. isplaćena je plaća u iznosu od 262,76 eur te naknada za godišnji u iznosu od 403,98 eur sve dana 15.11.2023.
10. Ocjenom svih provedenih dokaza zasebno i u cjelini, kako je to naprijed i obrazloženo, okrivljenici su krivi za prekršaje za koje se terete. U djelu utvrđene krivnje za djela kako je naprijed navedeno, ista proizlazi iz dostavljene materijalne dokumentacije, ali i iskaza svjedoka BĐ, DĐ i TĐ, više inspektorice rada tužitelja, koje iskaze je ovaj sud u cijelosti prihvatio kao istinite i pouzdane. Okrivljenici ničim nisu doveli u sumnju utvrđenja više inspektorice rada, koja u konačnici proizlaze i iz dostavljene materijalne dokumentacije po tužitelju.
11. Prilikom izbora vrste i visine kazne za navedene prekršaje sud je vodio računa o stupnju krivnje, opasnosti djela i cilju kažnjavanja, a to je prevencija budućeg postupanja. Činjenica je da okrivljenici ranije nisu bili prekršajno sankcionirani za istovjetna prekršajna djela dok posebno otegotnih okolnosti sud nije utvrdio. Okrivljenicima su izrečene ublažene novčane kazne smatrajući da će se ovako izrečenim postići svrha kažnjavanja i da će ona dovoljno utjecati na okrivljene da se ubuduće klone ovakvih i sličnih postupanja kao i na generalnu svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
12. Okrivljenici imaju mogućnost platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom, čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
13. Odluka o troškovima postupka donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovini/imovnom stanju okrivljenika, sve temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. PZ.
14. Kako je navedeno u točki III. izreke odluke ovaj je sud oslobodio krivnje okrivljenike za dva terećena djela i to članka 229. stavka 1. točaka 4. i 47. i stavka 2. istoga članka ZR-a, u smislu odredbe članka 182. točke 3. PZ-a.
1. Naime, u odnosu na točku 4. stavak 1. članka 229. ZR-a poslodavac se tereti da nije radnici BĐ dostavio primjerak ugovora o radu, a što da su bili dužni učiniti do početka rada radnice dana 3.5.2023. godine. Sama radnica Muža u svojemu iskazu na zapisnik pred Državnim inspektoratom navodi da se ne može sa sigurnošću sjetiti da li je navedeni ugovor o radu potpisala, poslodavac joj je dao na potpis neki ugovor o radu, ali se ona ne sjeća o čemu se točno radilo, dok je uvidom u dostavljeni ugovor o radu razvidno da je isti potpisan po radnici (list 29 spisa).
2. Prema točki 47. članka 229. stavka 1. i stavka 2. ZR-a okrivljenici se terete za prekršaj da istoj radnici BĐ nisu uručili otkaz ugovora o radu u pisanom obliku s obrazloženjem kako to propisuje odredba članka 120. ZR-a. Prema stavku 3. članka 120. ZR-a otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Spisu prileži Sporazum o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme od dana 2. srpnja 2023. koji razvidno nije potpisan po radnici BĐ. Međutim ista ta radnica u svojem iskazu pred Državnim inspektoratom navodi da joj poslodavac nije u pisanom obliku dostavio otkaz ugovora o radu s obrazloženjem već da joj je dana 4. srpnja 2023. tajnica putem elektroničke pošte dostavila odjavu s HZMO i Sporazumni otkaz ugovora o radu kojega ona nije potpisala iz razloga što joj poslodavac duguje plaću na ime prekovremenih sati, a potpisivanjem sporazumnog otkaza da bi potpisala da od poslodavca nema nikakva novčana potraživanja što da nije istina zbog neisplaćenih prekovremenih sati za svibanj i lipanj 2023.
3. Stoga je ocjena suda da u odnosu na dva opisana terećena djela iz članka 229. stavka 1. točaka 4. i 47. i stavka 2. istoga članka ZR-a, ne može jasno i nedvosmisleno utvrditi, s potrebnom sigurnošću, da bi okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, u smislu odredbe članka 88. PZ-a, na način i pod uvjetima kako je to opisano u izreci, slijedom čega je na temelju odredbe čl. 182. točke 3. PZ-a odlučeno kao u točki III. Izreke odluke.
15. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude i rješenja.
U Crikvenici 2. veljače 2026.
Zapisničar
Sudac
Melita Mrakovčić
Gordana Vulić Pavlović
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.
DNA:
- ovlašteni tužitelj;
- I i II. okrivljenik
- branitelj okr.
