Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-340/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] protiv predloženika DB, pok. F, [adresa], radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču- Parenzo, poslovni broj Z-2179/2023 od 22. svibnja 2023., dana 2. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja LB, ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj Z-2179/2023 od 22. svibnja 2023., te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] upisanim u 165. k. o. [katastarska općina], brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja na istim nekretninama upisanoj rješenjem istoga suda poslovni broj Z-11262/2023 (ranije Z-2179/23), uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odbačen prijedlog predlagatelja za otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka radi brisanja prava vlasništva upisanog u korist protustranke Pesaro Domeniko, pok. F, [adresa], te radi upisa prava vlasništva u korist predlagatelja, sve na kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u 165. k. o. [katastarska općina], Rbr. 1. Suvlasnički dio: 1/1 (toč. I. izreke). Pod toč. II. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Poreč-Parenzo brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga na nekretninama iz toč. I. izreke rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji žalbenog razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje ZPP) u svezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19 i 128/22-dalje. ZZK). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda predlagatelja i po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s čl. 99. st. 2. ZPP.

5. Međutim, pobijano rješenje doneseno je pogrešnom primjenom materijalnog prava.

6. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja kojim predlaže otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] upisanim u 165. k. o. [katastarska općina], na način da se upiše pravo vlasništva na navedenim česticama na ime predlagatelja, uz prethodno brisanje prava vlasništva s imena upisanog vlasnika DB, pok. F, [adresa].

7. Predlagatelj u žalbi prigovara zaključku suda da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na predmetnoj nekretnini, pozivajući se dostavljeno rješenje o nasljeđivanju od 27. srpnja 1980. iza pok. oca RB, koje rješenje nikada nije provedeno u zemljišnim knjigama već je prilikom osnivanja zemljišne knjige za k., o. Fiškulin pogrešno upisano vlasništvo u korist ČB, a koju osobu predlagatelj ne poznaje niti mu je poznato kakve veze ima s predmetnim nekretnina koje je naslijedio od oca i koje su u njihovoj obitelju od pamtivijeka. Uz prijedlog je dostavljen i prijepis posjedovnog lista, iz kojeg je razvidno de je u katastru evidentiran, kao posjednik predmetnih nekretnina. Stoga smatra da je dostavljenim ispravim učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano, a može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, Osim toga navodi da nije postojala obveza predlagatelja da uz prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka dostavi o podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu jer je takva obveza, koja je doduše postojala prema ranijoj odredbi čl. 209. st. 5. ZZK, brisana čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZZK ("Narodne novine", broj: 128/22).

8. Odluku kojom odbacuje prijedlog predlagatelja sud prvog stupnja donosi pozivom na odredbe čl. 209. st. 1., 2. i st. 4. te čl. 118. st. 6. ZZK u bitnome navodeći da predlagatelj u svome prijedlogu nije priložio podatak o povijesti promjena na katastraskom operatu koji je u službenoj upotrebi za katastarske čestice na kojima predlaže upis te nije priložio niti druge isprave potrebne za dokazivanje slijeda izvanknjižnog stjecanja prava vlasništva (ugovor između upisanog vlasnika i pravnog prednika predlagatelja) radi čega smatra da je prijedlog nepotpun i neuredan i da ga je kao takvog valjalo odbaciti.

9. Ovakvu primjenu materijalnog prava ne prihvaća ovaj sud.

10. Naime, prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK-a, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova-Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19), prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

12. U konkretnom slučaju predlagatelj prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka temelji na tvrdnji da je predmetne nekretnine naslijedio iza pok. oca RB temeljem rješenjem o nasljeđivanju od 27. srpnja 1980., koje rješenje nikada nije provedeno u zemljišnim knjigama već je prilikom osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pogrešno upisano vlasništvo u korist ČB, koju osobu predlagatelj ne poznaje niti mu je poznato kakve veze ima s predmetnim nekretnina koje je naslijedio od oca i koje su u njihovoj obitelju od pamtivijeka, time u biti tvrdi da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem vlasništva predmetne nekretnine.

13. Odredbom čl. 209. st. 4. ZZK primjerice su navedene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, međutim, ZZK ne propisuje da će se prijedlog odbaciti ukoliko mu nedostaje neka od isprava za koju sud smatra da ju je trebalo priložiti, već će u tom slučaju sud pozvati predlagatelja da dopuni prijedlog dostavom navedene isprave (povijest promjena u katastarskom operatu). To stoga što je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi uvijek kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim i stvarnim stanjem, pri čemu je prilikom podnošenja prijedloga dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga, a sud će u daljnjem tijeku postupka utvrđivati sve činjenice te odlučivati o osnovanosti prijedloga, u postupku ocjene osnovanosti prava predlagatelja, u fazi rasprave za ispravak, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.

14. U tom smislu ukazuju se osnovanim istaknuti žalbeni razlog te je pobijano rješenje ukinuto temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP i predmet vraćen sudu prvog stupnja koji će u ponovljenom postupku primjenom pravila parničnog postupka iz odredbe čl. 109. st. 1. ZPP u svezi čl. 99. ZZK i pozvati predlagatelja da dopuni prijedlog, a potom ocijeniti sve predložene dokaze te utvrditi može li se na temelju priloženih isprava osnovano zaključiti da je predlagatelj učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižne upise, odnosno jesu li ispunjene procesne pretpostavke iz čl. 208. st. 1. i 3. ZZK za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

U Zagrebu 2. veljače 2026.

Sutkinja:

Milena Frankić