Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-178/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice EKČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Boris Rukavina, odvjetnik u Samoboru, protiv 1. protustranke EK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. protustranke JK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Jasna Stupavski-Stella, odvjetnica u Umagu i 3. predlagatelja BK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi 2. protustranke JK, protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj R1-76/2023-24 od 10. rujna 2024., dana 2. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba 2. protustranke JK kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj R1- 76/2023-24 od 10. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je pod točkom I. izreke odlučeno da se razvrgava suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište, upisane površine 416 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom. U točki II. izreke je naloženo protustrankama da isplate trošak postupka predlagateljici i to: OK iznos od 127,05 eura, RK iznos od 127,05 eura i JK iznos od 381,05 eura, u roku od 15 dana.
2. Protiv navedenog rješenja žali se 2. protustranka JK zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati ponovni postupak.
3. Žalba je neosnovana.
4. U tijeku postupka koji je prethodio donošenju rješenja, kao ni pri njegovoj izradi, nisu počinjene bitne postupovne odredbe na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a u svezi s pravnim pravilom paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine, koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", br. 73/91 - dalje: ZSVP).
5. U obrazloženju pobijanog rješenja je navedeno sljedeće:
- da su predlagateljica i protustranke OK, ŠK i PK suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 416 m2, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to predlagateljica u 1/6 dijela, 1. protustranka OK u 1/6 dijela, 2. protustranka JK ŠK u 3/6 dijela i 3. protustranka OK PK u 1/6 dijela,
- da je građevinski vještak na licu mjesta istaknuo da se predmetna nekretnina sastoji od podrumskih prostorija koje ne zadovoljavaju potrebnu visinu za stambeni prostor, da je prizemlje uređeni stan u funkciji te da se na katu zgrade nalazi stan nedovršen i van funkcije bez stolarije i dijela podova i bez dijela sanitarne opreme,
- da je sudski vještak dostavio nalaz i mišljenje (list 40-56 spisa) u kojem nalazu je u bitnome utvrdio da vrijednost predmetne nekretnine na dan 20. listopada 2023. godine iznosi 301.595,00 eura,
- da se građevinski vještak očitovao se na prigovor protustranke JK (list 92-94 spisa) te je istaknuo da objekt (kuća na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije izveden prema aktu o građenju niti prema projektnoj dokumentaciji, da nema uporabnu dozvolu, da nije etažiran, da takva nekretnina nije atraktivna na tržištu nekretnina uslijed rizika koji preuzima potencijalni kupac kod kupnje nekretnine; da u stanju nekretnine zatečene na uviđaju vještak ne može izvršiti podjelu odnosno legalno etažiranje samostalnih funkcionalnih cjelina; da predlagateljica i protustranke mogu vršiti fizičku diobu sukladno suvlasničkim udjelima, ali uz međusobno uvažavanje i kompromis, međutim ne postoji dovoljno parametara da bi to mogao predložiti vještak,
- da u postupku nije dana suglasnost za etažiranje nekretnine koja se s obzirom da je u trenutku vođenja ovog postupka "nelegalna" niti ne može etažirati, dok je s druge strane predlagateljica suglasna sa civilnom diobom, protustranka OK je suglasan da upravo on kupi cijelu nekretninu, a protustranka PK je suglasan da mu se isplati njegov suvlasnički udio,
- da to što protustranka Jović Silvana ističe da je ona u posjedu stana u prizemlju nije sporno, međutim, ta činjenica sama po sebi ne utječe na diobu,
- da stan koji je u posjedu JK nesporno nije njezin dom, već je u tom stanu živjela njezina majka, a navod protustranke da je dioba u naravi izvršena nema utjecaja na ovaj postupak jer takav navod (tvrdnja) ničime nije dokazana te ukoliko protustranka JK smatra da je tome tako te svoje tvrdnje dokazivat će u drugom postupku,
- da što se tiče procijenjene vrijednosti nekretnine, sud je ocijenio da je i taj dio nalaza stručan, a nova vrijednosti nekretnine uvijek će se moći ponovno utvrditi tijekom postupka prodaje,
- da je u postupku bilo bitno utvrditi da li postoji mogućnost nekog drugog načina diobe, a utvrđeno je da ne postoji.
6. Opisana utvrđenja, ocjene i zaključke prvostupanjskog suda žaliteljica nije uspjela dovesti u sumnju svojim žalbenim navodima.
7. Odredbom čl. 48. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZVDSP) propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava.
8. Odredba čl. 50. st. 1. ZVDSP-a propisuje da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.
Prema stavku 2. istog članka ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.
U čl. 50. st. 1. ZVDSP-a je propisano da ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
9. 2.-protustranka JK u žalbi navodi da se tijekom cijelog postupka protivila civilnom razvrgnuću navodeći da je moguće nekretninu fizički podijeliti, odnosno da se nekretnina sastoji od „više posebnih dijelova“ koji mogu samostalno egzistirati. Također navodi da je stan na katu, kojeg je koristio OK, u tijeku postupka potpuno ogoljen od stvari i opreme te nije podoban za stanovanje, dok je stan u prizemlju uređen i opremljen te se može koristiti.
10. U odnosu na istaknute žalbene navode treba reći da iz istih proizlazi kako se predmetna nekretnina sastoji od (samo) dva posebna dijela koji bi mogli samostalno egzistirati (stan u prizemlju i stan na katu), a ne sastoji se od „više posebnih dijelova“ pa s obzirom da konkretnu suvlasničku zajednicu nekretnina čine četiri suvlasnika, nije moguće da svakom od suvlasnika pripadne u samovlasništvo određena samostalna uporabna cjelina.
11. Nadalje, žaliteljica ističe da je moguće i dopušteno uspostaviti vlasništvo na posebnim dijelovima (etažno vlasništvo), a kasnije za slučaj nemogućnosti dogovora o načinu diobe, odrediti civilnu prodaju samo tog spornog posebnog dijela.
12. Odredbom čl. 53. ZVDSP-a je propisano ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.
13. Međutim, iz sadržaja spisa je vidljivo da u konkretnom slučaju nije bilo suglasne odluke suvlasnika za uspostavu etažnog vlasništva, niti je takvu uspostavu etažnog vlasništva tijekom postupka predlagala bilo koja stranka, a pored toga je sudski vještak u očitovanju od 26. travnja 2024. (list 92-94 spisa) naveo da se „predmetna nekretnina ne može etažirati, odn. podijeliti na legalne samostalne funkcionalne jedinice“.
14. 2.-protustranka JK također ističe kako smatra da je među suvlasnicima moguće postići dogovor, a u svakom slučaju dogovor o zajedničkoj prodaji cijelog objekta kako bi ostvarili daleko povoljniju cijenu od eventualne prodaje na javnoj dražbi, s obzirom da je s time u vezi potrebno pokretati novi postupak.
15. Na opisani žalbeni navod valja odgovoriti kako mišljenje žaliteljice o mogućnosti postizanja dogovora među strankama nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, a postizanje eventualnog dogovora o zajedničkoj prodaji cijelog objekta (mimo javne dražbe) ovisi isključivo o dobroj volji stranaka na koju ni prvostupanjski sud niti ovaj sud drugog stupnja ne mogu utjecati.
16. Žaliteljica također navodi da je predložila novo vještačenje, ali da ga sud nije prihvatio, pri čemu ne iznosi razloge zbog kojih je predložila novo vještačenja niti ističe da bi joj neprihvaćanjem tog prijedloga bilo povrijeđeno pravo na raspravljanje i počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a u svezi s paragrafom 21. st. 1. ZSVP-a.
17. U pogledu odluke o troškovima postupka valja reći da žaliteljica nije iznijela niti jedan konkretan žalbeni navod, a kako je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut nakon 1. rujna 2019., primjenjuje se novelirana odredba čl. 365. st. 2. ZPP-a, u svezi s pravnim pravilom paragrafa 21. st. 1. ZSVP-a prema kojoj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka.
18. Slijedom svega navedenoga valjalo je odbiti žalbu 2. protustranke JK kao neosnovanu te potvrditi rješenje prvostupanjskog suda, temeljem odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a.
U Zagrebu 2. veljače 2026.
Sudac:
Diana Preglej
