Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-345/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Suzani Radaković, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista RN-15/25 ko [katastarska općina] protiv protustranke UR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. CR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Nikolini Koletić Carić, odvjetnici u Samoboru, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, poslovni broj Z-8210/25-05 od 28. listopada 2025., dana 30. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba I. i II. protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, poslovni broj Z- 8210/25-05 od 28. listopada 2025.

[katastarska općina]

III. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"I. Odbija se prigovor protustranke UR i CR te se potvrđuje rješenje ovog suda poslovni broj Z-5888/25 od 26. veljače 2025. u pobijanom dijelu pod toč. III. i IV. izreke.

II. Određuje se upis zabilježbe odbijenog prigovora protustranke UR i CR protiv rješenja poslovne oznake Z-5888/25 od 26. veljače 2025. u zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina].

III. Nalaže se provedba ovog rješenja.“

2. Protiv rješenja žale se I. i II. protustranka iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 ,114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlažu da se pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet ovog zemljišnog postupka je provedba prijavnog lista R1-15/2025 k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi, i na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] sada u zk. ul. [broj ZK uloška] u vlasništvu protustranka radi upisa nerazvrstane ceste sukladno čl. 131. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 22/13 ,54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23 i 133/23 – dalje: ZC/11).

5. U žalbenom postupku sporno je da li su ispunjene pretpostavke za provedbu predmetnog prijavnog lista.

6. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji je prethodio ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u proturječnosti s izrekom rješenja. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijanih odluka ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11.

ZPP-a na koju upiru predlagatelji.

8. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom na to da je prvostupanjski utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti prijedloga i primjenu odredaba Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19,128/22 i 127/24 - dalje u tekstu: ZZK) koje se odnose na provedu predmetnog geodetskog elaborata.

9. Pošavši od utvrđenja, da je pobijanim rješenjem koje je doneseno po ovlaštenom zamljišnoknjižnom referentu dopuštena provedba navedenog potvrđenog geodetskog elaborata RN-15/2025 k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi te da je u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od kčbr. [katastarska čestica] put površine 124 m2 formirana nova kčbr. [katastarska čestica] put površine 18 m2, dok je ostatak čestice pripojen kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstanoj [adresa] površine 611 m2, te je u zkul. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina] (sada zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) upisano javno dobro u općoj uporabi vlasništvu [adresa], i da je otpisan i dio kčbr. [katastarska čestica] u površini 109 m2 za korist kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstane ceste, prvostupanjski sud je polazeći od čl. 131. ZC/11 utvrdio da je navedeno rješenje bilo zakonito i na temelju čl. 145 st. 4. ZZK odlučio na navedeni način.

10. Takvo utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda je pravilan, pa ga prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a pravilnost i zakonitost navedenog zaključka niti žalbenim navodima nije doveden u sumnju.

11. Stoga, suprotne tvrdnje protustranaka su bez pravnog uporišta.

12. U odnosu na žalbene navode ukazuje se na pravno relevantne odredbe.

13. Prema odredbi čl. 11. st. 4. ZZK-a promjena katastarskog broja, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.

14. Nadalje, valja navesti da je odredbom čl. 95. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/2018 - dalje: ZDIKN) temeljem kojeg je sastavljen prijavni list koji je predmetom provedbe, propisano da se promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica te promjene podataka o zgradama dostavljaju zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana, time da sudu dostavljeni prijavni list i kopija katastarskog plana trebaju biti potvrđeni od tijela nadležnog za poslove katastra, čemu je u konkretnom slučaju u potpunosti udovoljeno.

15. Jednako tako, definiciju nerazvrstane ceste daje čl. 98. ZC- a kao ceste koje se koriste kao ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZC- a.

16. Prema odredbi čl. 101. st. 1. ZC-a nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, time da prema st. 2. iste zakonske odredbe nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste, koja se sukladno čl. 102. st. 2. ZC-a upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

17. Nadalje, nerazvrstane ceste kao i njihov upis u zemljišne knjige reguliran je i odredbom čl. 131. ZC-a kako to i navodi prvostupanjski sud.

18. Naime, prema odredbi čl. 131. ZC/11 upis nerazvrstanih cesta izgrađenih prije stupanja na snagu ZC/11 odnosno prije 28. srpnja 2011., a što je slučaj u ovoj pravnoj stvari, provodi se na temelju prijavnog lista kojeg katastar po služnosti dostavlja zemljišnoknjižnom sudu na prethodnu provedu u zemljišnoj knjizi s tim da se taj prijavni list izrađuje na temelju potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (st. 4. i st. 5. ), a takve nerazvrstane ceste izgrađene prije 28. srpnja 2011. predstavljaju javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem području sukladno st. 6. i 7. navedene odredbe.

19. Jednako tako, prema čl. 131. st. 6. ZC/11 upis nerazvrstanih cesta u zemljišnim knjigama kao javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave provodi se bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, dakle nije potreban pristanak upisanih vlasnika u zemljišnoj knjizi.

20. Osim prethodno citiranih odredbi valja reći da se prema čl. 133. st. 3. ZC-a, na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ZC-a ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, o parcelaciji građevinskog zemljišta, evidentiranju građevina u katastru i upisu u zemljišne knjige, niti odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne članku 131. i 132. ZC-a i stavku 1. i 2. čl 133. ZC-a.

21. U odnosu na žalbene navode valja reći da je tijelo nadležno za poslove katastra sukladno čl. 131. st. 4. i st. 5. zemljišnoknjižnom sudu dostavio prijavni list na provedbu u zemljišnoj knjizi, a kojim prijavnim listom je predviđen otpis dijelova postojećih nekretnina, ispis nekretnina i pripis dijelova kako to detaljno navodi i obrazlaže prvostupanjski sud.

22. Nadalje, ukazuje se da je uz navedeni prijavni list dostavljeno i očitovanje Grada Samobora sukladno odredbama ZC/11 i Pravilniku o geodetskim poslovima („Narodne novine“ broj: 59/18) za potrebe provedbe geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (list 12 spisa), a koje očitovanje je razmotrio i prvostupanjski sud.

23. Naime, iz navedenog proizlazi da je predmet geodetskog elaborata dio javne nerazvrstane ceste ER u [adresa] u k. o. [katastarska općina] od kč. br. [katastarska čestica] do kč. br. [katastarska čestica] i da geodetski elaborat izvedenog stanja prema novom stanju odgovara izvedenom stanju ceste na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te da je predmetna cesta izgrađena odnosno rekonstruirana do stupanja na snagu ZC/11 i da je izvršeno i javno izlaganje geodetskog elaborata izvedenog stanja, pa su žalbeni navodi bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

24. U vezi navedenog evidentiranja stvarnog stanja javnih i nerazvrstanih cesta koje su se na dan stupanja na snagu ZC-a već koristile za promet Ustavni sud RH je u svojoj odluci broj U-I/6326/11 od 7. veljače 2017. između ostalog naveo:

„..ono što za predlagatelje predstavlja "ustavnopravno neprihvatljivo oduzimanje prava vlasništva, koje nije ni u kakvoj vezi s interesom Republike Hrvatske" - zapravo jest jedan od legitimnih načina na koji subjekti javnog prava (Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave) stječu pravo vlasništva. Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost. Riječ je, o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege).

U svakom slučaju, stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste (to jest javna dobra u općoj uporabi i, kao takva, dobra od interesa za Republiku Hrvatsku) te, s druge strane, gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze - nastupili su znatno prije stupanja na snagu Zakona o cestama. Zbog navedene činjenice neosnovano predlagatelji smatraju da je oduzimanje vlasništva građanima na nekretninama koje su u naravi ceste pravna posljedica ZC-a odnosno njegovih čl. 124., 131., 132. i 133. jer ove zakonske odredbe, same po sebi, nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina“.

25. Dakle, iz prethodno citiranih zakonskih odredbi kao i navedenog stava Ustavnog suda RH proizlazi da je za evidentiranje nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama odnosno za koje nije upisano njihovo stvarno stanje, a izgrađene su prije stupanja na snagu ZC i kao takve se koriste, nije potrebna bilo suglasnost upisanog vlasnika ili provedba postupka izvlaštenja i isplata naknade, da bi se ista mogla evidentirati kao javno dobro u općoj uporabi - nerazvrstana cesta.

26. Stoga, predlagateljima se ukazuje da je pobijanim rješenjem samo evidentirano pravo stanje nekretnine koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina.

27. Kako citirane odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi već postojeće ceste u općoj uporabi i da odredbe tog Zakona ne propisuju da upisani vlasnik nekretnine kojom prolazi cesta treba sudjelovati u postupku utvrđivanja stvarnog stanja ceste, kao niti da su stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, to žalbeni navodi predlagatelja nisu prepreka za dopustivost upisa.

28. Jednako tako, na žalbene navode ukazuje da su predlagatelji ovlašteni štititi svoja prava u upravnom postupku vezano za osporavanje promjene koja je nastala prijavnim listom u katastru zemljišta.

29. S time u vezi potrebno je reći da je nadležni ured za katastar dostavio zemljišnoknjižnom sudu svu relevantnu dokumentaciju sukladno Zakona o cestama pa je zemljišnoknjižni sud bio dužan upisati predmetnu nekretninu po službenoj dužnosti kao nerazvrstanu cestu.

30. Kako se o u ovoj pravnoj stvari radi o upisu nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu sukladno odredbama ZC, u dijelu koje se odnosi na upis cesta predstavlja leg specialis u odnosu na ZZK, to suprotni tvrdnji predlagatelja kako je to navedeno za provedbu predmetnog prijavnog lista nije bila potrebna suglasnost nositelja knjižnih prava u smislu čl. 164. ZZK odnosno suglasnost protustranke u smislu čl. 131. st. 6. ZC/11.

31. U odnosu na žalbene navode kojim ponavljaju navode iznesene u prigovoru na koje je prvostupanjski sud u razlozima prvostupanjskog rješenja jasno i argumentirano odgovorio nije potrebno ponavljati obrazloženje prvostupanjskog rješenja.

32. Imajući u vidu naprijed navedeno, ostali žalbeni navodi nisu odlučni i kao takvi su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke

33. Obzirom na sve navedeno prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao kada je odlučio na navedeni način.

34. Stoga, kako je prema tome zemljišnoknjižni sud u svemu postupio sukladno prethodno citiranim odredbama ZC-a i čl. 11. ZZK-a, jer je upis nerazvrstane ceste sukladno dostavljenom Prijavnom listu bio provediv prema stanju zemljišne knjige, valjalo je odbiti žalbu protustranka kao neosnovanu i na temelju čl. 149. st. 3. ZPP odlučiti kao u st. I., II. i III. izreke ovog drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 30. siječnja 2026.

Sudac

Suzana Radaković