Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ob-19/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice i predlagateljice osiguranja SP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Tea Tončić, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika i protivnika osiguranja EP, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P Ob-364/2025-2 od 5. studenog 2025., dana 30. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba protivnika osiguranja i preinačuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P Ob-364/2025-2 od 5. studenog 2025. u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke kojim je djelomično prihvaćen prijedlog za osiguranje, i rješava:
Odbija se kao neosnovan prijedlog tužiteljice da radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice koji glasi:
„Određuje se privremena mjera zabranom tuženiku FP, OIB [osobni identifikacijski broj] da otuđi i optereti ½ dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da provede zabilježbu ove privremene mjere, a zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu.
Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja ove parnice koja se vodi kod Općinskog suda u Puli-Pola, pod poslovnim brojem P Ob-364/2025.“
Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak žalbe u iznosu od 625,00 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem djelomično je prihvaćen prijedlog tužiteljice, te je radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice određena privremena mjera zabranom tuženiku otuđenja i opterećenja ½ dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je naložena zemljišnoknjižnom odjelu toga suda provedba zabilježbe privremene mjere, koja zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu i da će privremena mjera trajati do pravomoćnog okončanja parnice koja se vodi kod Općinskog suda u Puli-Pola, pod poslovnim brojem P Ob-364/2025. (toč. I. izreke). Odbijen je prijedlog tužiteljice za osiguranje određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja u preostalih ½ dijela iste nekretnine, kao neosnovan (toč. I. izreke).
2. Protiv dijela navedenog rješenja pod toč. I. izreke žalbu je podnio tuženik (protivnik osiguranja) iz svih žalbenih razloga predviđenih odredom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz naknadu troškova osiguranja i troškova žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st.2. ZPP, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju određeno u žalbi ukazuje tuženik, jer rješenje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, te nije osnovan ovaj žalbeni razlog.
5. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredbi čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.
6. Tužiteljica i predlagateljica osiguranja (dalje: tužiteljica) podnijela je 4. studenog 2025. tužbu radi utvrđenja bračne stečevine uz prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja svoje nenovčane tražbine zabranom tuženiku i protivniku osiguranja (dalje: tuženik) otuđenja ili opterećenja nekretnine na čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.
7. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da su stranke zaključile brak 24.3.1979., koji je razveden presudom Općinskog suda u Puli, poslovni broj P- 740/1982 i da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine za koju tužiteljica tvrdi da predstavlja bračnu stečevinu stranaka svake u ½ dijela.
8. Uz obrazloženje da se prema odredbi čl. 36. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15,98/19,47/20 i 156/23 – dalje: ObZ) smatra da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brače zajednice ili potječe iz te imovine i da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili, te da je tužiteljica tužbenim navodima i dokazima koje je priložila uz tužbu učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, odnosno činjenicu da bi predmetna tražbina doista mogla predstavljati bračnu stečevinu i da s obzirom na vrstu predmeta spora i činjenicu da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine koja je predmet spora doista postoji opasnost da tuženik tijekom trajanja ovoga postupka otuđi nekretninu i time onemogući tužiteljicu u ostvarivanju njezine nenovčane tražbine, prvostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 347. st. 1. i 4., u vezi čl. 351. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje: OZ) djelomično prihvatio prijedlog tužiteljice i odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.
9. Tuženik žalbom osporava pravilnost prvostupanjskog rješenja navodeće da nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti za donošenje (djelomično) predložene privremene mjere, jer tužiteljica osim presude kojom je brak stranka razveden prije više od 40 godina, uz prijedlog (tužbu) nije dostavila nikakve druge dokaze kojima bi dokazala osnovanost svojih navoda da je riječ o bračnoj stečevini stranka, niti je učinila vjerojatnim da prijeti opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time da bi promijenio postojeće stanje stvari. Ističe i prigovor zastare u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim se traži izdavanje tabularne isprave.
10. Vezano za žalbene navode tuženika da je dio tužbenog zahtjeva u zastari, valja navesti da u postupku odlučivanja o privremenoj mjeri prvostupanjski sud nije ovlašten odlučivati o osnovanosti prigovora zastare, jer je to predmet raspravljanja u parničnom postupku.
11. Osnovani su međutim navodi žalbe da u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni uvjeti za djelomično određivanje predložene privremene mjere.
12. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine određene su odredbom čl. 346. st. 1. OZ koja propisuje prema njima se takva mjera može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i 1.) ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2.) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
13. Dakle za osnovanost odluke o privremenoj mjeri odlučno je kumulativno ispunjenje zakonskih pretpostavki iz citirane odredbe čl. 346. st. 1. OZ.
14. Podnošenjem tužbe radi utvrđenja bračne stečevine na nekretnini za koju tvrdi da je stečena zajedničkim radom tijekom trajanja braka stranaka, tužiteljica je učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, kako to pravilno zaključuje sud prvog stupnja.
15. Međutim, u pravu je žalitelj da tužiteljica u svojoj tužbi koju je podnijela nakon više od 40 godina od razvoda braka stranka niti na koji način nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez određivanja predložene mjere tuženik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, a osobito da bi promijenio postojeće stanje ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje i nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Naime, same tvrdnje tužiteljice iznijete u tužbi da opravdano strahuje, nakon više od četrdeset godina od razvoda braka, da bi tuženik mogao otuđiti ili opteretiti nekretninu koja je u zemljišnim knjigama upisana kao njegovo vlasništvo, ne znače da takva opasnost doista i postoji, jer postojanje tzv. subjektivne opasnosti iz čl. 346. st. 1. OZ predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim time da protivnik osiguranja čini određene konkretne radnje il propuštanja koja mogu u budućnosti imati za posljedicu da će njegovo ostvarenje tražbine biti ili znatno otežano ili u potpunosti onemogućeno. Sama činjenica da je tuženik evidentiran kao vlasnik nekretnine za koju tužiteljica nakon četrdeset godina od razvoda braka tvrdi da predstavlja njezino suvlasništvo s osnova bračne stečevine nije dostatna, već je tužiteljica bila dužna odgovarajućim dokaznim sredstvima učiniti vjerojatnim da tuženik čini, ili ima namjeru činiti konkretne radnje uslijed kojih će ostvarivanje njezine tražbine u budućnosti biti onemogućeno ili znatno otežano, a što nije učinila. Stoga, suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda, nisu kumulativno ispunjenje zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ za određivanje predložene privremene mjere.
16. Zbog iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ žalbu tuženika uvažiti i preinačiti prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke, te prijedlog predlagateljice odbiti kao neosnovan.
17. Tuženiku koji je u cijelosti uspio u žalbenom postupku temeljem Tbr. 10. st. 4., u vezi Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23) dosuđen je zatraženi trošak sastava žalbe (vps. žalbe 50,000,00 EUR) u iznosu od 250 bodova, uvećano za trošak PDV-a od 25%, ili ukupno 625,00 EUR.
U Zagrebu, 30. siječnja 2026.
Sudac:
Ksenija Grgić
