Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-336/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Radi Adamić, odvjetnici u Osijeku, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Z-20066/2024-5 od 25. studenog 2025., dana 29. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Z-20066/2024-5 od 25. studenog 2025.

II. Određuje se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odbijen prijedlog predlagatelja za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine pobliže opisanu kao u izreci pobijanog rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja se žali predlagatelj bez navođenja određenih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08 - ispravak, 57/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim razlozima.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. Prvostupanjski sud zaključuje kako predlagatelj nije priložio ispravu koja bi bila temelj za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, zbog kojeg razloga je pravilno odbijen prijedlog za otvarane i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, slijedom čega je odbijen prigovor uložen protiv tog rješenja, budući predlagatelj nije učinio vjerojatnim da bi mu pripadalo pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis, a sama tvrdnja o neusklađenosti zemljišne knjige sa stvarnim stanjem nije opravdan razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, sve pozivom na odredbu čl. 208. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 63/19 i 128/22 - dalje: ZZK).

6. Sukladno odredbi čl. 208. ZZK pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog, dok opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

7. Odredbom čl. 209. st. 2. ZZK propisano je da se u prijedlogu moraju navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično).

8. Odredbom čl. 209. st. 4. ZZK propisano je da prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

9. Odredbom čl. 209. st. 5. ZZK propisano je da prijedlogu, ukoliko se traži upis prava vlasništva, treba priložiti podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu koji je u službenoj uporabi za katastarsku česticu na kojoj se predlaže upis, osim kada je predmet postupka pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo).

10. Cilj pojedinačnog ispravnog postupka je da se u zemljišnoknjižnom ulošku glede kojega se vodi postupak, zemljišnoknjižno stanje nekretnine uskladi s faktičnim stanjem i isprave svi podaci u svim dijelovima zemljišne knjige.

11. Predlagatelj predlaže provesti pojedinačni ispravni postupak u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju su priložene isprave koje dokazuju pravni slijed stjecanja od KE pa do upisanih suvlasnika IE i OE, dok priloženo rješenje o izvedenom stanju od 9. ožujka 2015. ne predstavlja dovoljan dokaz kojim bi se opravdalo pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka za predmetnu nekretninu.

12. Stoga, suprotno žalbenim navodima, predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, slijedom čega je pravilno njegov prijedlog odbijen kao neosnovan.

13. Žalbenim navodima predlagatelja kojima ponavlja činjenice iznesene u prijedlogu za pojedinačni ispravni postupak, utvrđenje prvostupanjskog suda u pobijanoj odluci nije dovedeno u sumnju.

14. Slijedom svega navedenoga je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP. valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu te odlučiti kao u t. I i II izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 29. siječnja 2026.

Sutkinja

Vlasta Mrzljak