Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-125/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB 5750977367, zastupanog po punomoćniku Domagoju Malnaru, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika OP, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Timonu Sakomanu, odvjetniku iz Zagreba, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr- 2183/2024-17 od 4. prosinca 2024., dana 29. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr-2183/2024-17 od 4. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem citiranim u izreci ovog rješenja odbijen je kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu na nekretnini ovršenika.

2. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, 73/17, 131/20, dalje: OZ) u kojoj predlaže preinačiti pobijano rješenje i donijeti rješenje o ovrsi na nekretnini ovršenika.

3. Ovršenik nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. U predmetnom postupku ukinuto je prvostupanjsko rješenje o ovrsi na nekretnini ovršenika OP psl. br. Ovr-163/2024. rješenjem ovog suda posl. br. Gž Ovr-533/2024 od 23. travnja 2024. uz uputu da je sud dužan primijeniti odredbu čl. 80 b Ovršnog zakona.

6. Odredbom čl. 8. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 131/20- dalje ZID OZ/20) izmijenjen je članak 80b st.1. i 2. Ovršnog zakona iz 2017. (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 dalje OZ/17) na način da je broj 20.000 zamijenjen brojem 40.000, a člankom 20. ZID OZ/20 propisano je da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ZID OZ/20 (stupio je na snagu 28. studenoga 2020.), dovršiti primjenom odredbi OZ/17.

7. Ovršni postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut je 27. rujna 2017. podnošenjem prijedloga za ovrhu protiv I ovršenika TP, II ovršenika NP i III ovršenika OP na računima ovršenika nakon čega je Općinski sud u Osijeku donio rješenje o ovrsi br. OVR-3006/2017 dana 29. rujna 2017. koje je postalo pravomoćno te da je ovrhovoditelj podnio nastavni prijedlog za ovrhu nakon što je utvrđeno da se ovrha na računima ne može provesti nastavnom prijedlogu za ovrhu mjerodavne odredbe OZ/17 (u tom smislu i odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 459/2022 od 14. veljače 2023.).

8. Člankom 80 b OZ/17 koji se primjenjuje u ovom ovršnom postupku propisano je da će sud odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna, odnosno 2.654,46 eura.

9. Obzirom da glavnica potraživanja ovrhovoditelja u ovom postupku iznosi 4.484,90 eura nema mjesta primjeni čl. 80 b st.1. OZ/17 u ovom postupku. Međutim, sukladno čl. 80b st.2. OZ/17 je propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

10. Stoga je sud u ovom postupku prilikom odlučivanja o prijedlogu za ovrhu na nekretnini ovršenika prvostupanjski sud proveo test razmjernosti o tome čije je pravo u konkretnom slučaju pretežnije – da li pravo ovrhovoditelja na namirenje svoje tražbine utvrđene ovršnom ispravom i njegovo legitimno očekivanje da svoju tražbinu može namiriti iz imovine ovršenika ili pravo ovršenika na mirno uživanje imovine.

10.1. Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, pri čemu su stavkom 3. istog članka propisani kriteriji za tu ocjenu, između ostalog i razmjer vrijednosti tražbine i vrijednosti nekretnine.

11. Tijekom postupka ovrhovoditelj je istaknuo, a isto ponavlja i u žalbi, da vrijednost nekretnine ovršenika nije nerazmjerno manja od tražbine ovrhovoditelja jer cjelokupna tražbina ovrhovoditelja iznosi više od 10.500,00 eura, a ovrhovoditelj nema drugih zakonskih mogućnosti za naplatiti navedenu tražbinu koja je u dospijeću već više od 15 godina. Nadalje, ovrhovoditelj je naveo da je pokušao namiriti svoju tražbinu od sva tri ovršenika iz ovršne isprave ali da na drugim predmetima ovrhe za ostala dva ovršenika nije pokušao naplatu, dok ovršenik ničim nije dokazao da predmetna nekretnina služi za zadovoljenje životnih potreba njega i njegove obitelji s obzirom da ovršenik nije na njoj prijavljen.

12. Punomoćnik ovršenika je u bitnome naveo da smatra da je vrijednost tražbine ovrhovoditelja od 4.484,90 eura za glavnicu nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine ovršenika koji je ovršenik kupio 2005. za iznos od 23.000,00 eura, a koja vrijednost danas iznosi oko 60.000,00-70.000,00 eura, jer je opće poznato da su cijene nekretnina porasle dva do tri puta. Nadalje, ovršenik je naveo da je samo bio jamac po kreditu i da nije imao nikakve koristi od kredita koji je podignuo ovršenik TP, te da je navedena nekretnina kupljena nakon potpisivanja solidarnog jamstva. Također ovršenik je naveo da nije dao izjavu da je suglasan da ovrhovoditelj radi namirenja ove tražbine zatraži prodaju određene nekretnine.

13. Dopisom od 23. listopada 2024. Policijska postaja Vukovar je izvijestila sud da su izvršili terensku provjeru te da je ovršenik OP zatečen na adresi prijavljenog prebivališta u [adresa].

14. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da glavnica tražbine ovrhovoditelja radi čijeg namirenja ovrhovoditelj predlaže odrediti ovu ovrhu iznosi 4.484,90 eura, a istu predlaže odrediti na nekretnini ovršenika koja predstavlja obiteljsku kuću u [adresa], ukupne površine nekretnine od 1.292 m2 koju je ovrhovoditelj kupio 2005. za iznos od 23.000,00 eura.

15. Nadalje, nije sporno da ovršenik nije dao izjavu da je suglasan da ovrhovoditelj radi namirenja ove tražbine zatraži prodaju određene nekretnine.

16. Iz stanja spisa proizlazi da je ovršenik OP bio solidarni jamac ovršeniku TP temeljem Ugovora o kreditu iz 2003., koji je postao ovršan 2011. te da je ovrhovoditelj B2 Kapital d.o.o. Zagreb pokrenuo ovršni postupak tek 2017. godine. Također kao što je naveo i punomoćnik ovrhovoditelja, ovrhovoditelj nije pokušao naplatu protiv preostala dva ovršenika na drugim predmetima ovrhe kao što su pokretnine, motorna vozila i nekretnine, osim na računima svih ovršenika.

17. Zbog navedenog sud smatra da je vrijednost tražbine koja se namiruje (4.484,90 eura na ime glavnice) nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrha, a koja predstavlja kuću u [adresa] čija vrijednost zasigurno iznosi između 40.000,00 do 50.000,00 eura, obzirom na općepoznatu činjenicu o rastu vrijednosti nekretnina u zadnjih 20 godina. Nadalje, iako ovršenik nije prijavljen na adresi predmetne nekretnine, radi se o jedinoj nekretnini ovršenika dok ovrhovoditelj uopće nije niti pokušao naplatu na drugim predmetima ovrhe (pokretnine, motorna vozila) kod ostala dva ovršenika (što se u žalbi osporava uz navode da takva imovina ne postoji).

18. S obzirom da je ovrhovoditelj pravna osoba koja je cesijom stekla navedenu tražbinu 2015. godine, po ocjeni prvostupanjskog suda ovrhovoditelj nema opravdan interes za hitnim namirenjem svoje tražbine radi važnih razloga pogotovo ne prodajom jedine nekretnine ovršenika radi naplate iznosa od 4.484,90 eura na ime glavnice.

19. Osnovano prvostupanjski sud zaključuje, da je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na koju se predlaže provesti ovrha, jer je za ocjenu istog odlučna visina glavnice, kako to propisuje čl. 80.b OZ, a ista iznosi 4.484,90 eur. S obzirom na to, da je riječ o nekretnini površine 1292 m2, u naravi dvorište, kuća, pomoćna zgrada u [adresa], koja je plaćena 23.000,00 eur 2005. godine, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je ista nerazmjerno veće vrijednosti od visine tražbine ovrhovoditelja.

19.1. Čak i bez provođenja vještačenja, sud može zaključiti da vrijednost stambene nekretnine u [adresa], i u slučaju da nije rasla kako ovršenik navodi, dva do tri puta, iznosi nerazmjerno više od visine tražbine ovrhovoditelja. Ovrhovoditelj u žalbi navodi da se radi o nekretnini vrijednosti oko 25.000,00 eur, što je više od peterostruke vrijednosti glavnice tražbine ovrhovoditelja, pa postoji nerazmjer iz čl. 80.b. st. 2. OZ.

20. Ovršenik nema drugih nekretnina te se nikada nije izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene imovine, a ovršenik je samo jedan od tri dužnika i ovršenika iz ovršne isprave. Ugovor o kreditu iz 2003. postao je ovršan 2011. godine (kada je cjelokupni iznos duga bio daleko manji) a ovrha je pokrenuta tek 2017. godine pa ovrhovoditelj očito nema osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine.

21. Zato je odredba čl. 80.b. OZ pravilno primijenjena, kada je ocijenjeno da bi se prodajom nekretnine ovršenika narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i ovrhovoditelja.

22. Na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 29. siječnja 2026.

S u d a c:

Gordana Bošković Majerović