REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8/I,52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-500/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Biljani Bojanić, sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AMCO – Asset Management Company S.P.A (OIB: 29163637960, sa sjedištem u mjestu Napulji, Via Santa Brigida 39, Italija, zastupanog po punomoćniku Andreju Ležaiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv 1. ovršenice JN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i 2. ovršenika UN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi ovrhe na nekretnini ovršenika, odlučujući o žalbi 1. ovršenice JN i 2. ovršenika UN protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu poslovni broj: Ovr-1915/2025-2 od 15. listopada 2025., 29. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba 1. ovršenice JN i 2. ovršenika UN i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu poslovni broj: Ovr-1915/2025-2 od 15. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja, odlučeno je:

„I. Odbija se prijedlog ovršenika da se prekine ovaj ovršni postupak, podnesen ovom sudu 14. rujna 2022., dopunjen podneskom od 3. svibnja 2023., kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za obustavom ovog ovršnog postupka, podnesen ovom sudu 14. rujna 2022., dopunjen podneskom od 3. svibnja 2023., kao i prijedlog za obustavom podnesen ovom sudu 7. kolovoza 2024., kao neosnovan.

III. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodom ovog ovršnog postupka, podnesen ovom sudu 3. svibnja 2023., kao i prijedlog za odgodom podnesen ovom sudu 7. kolovoza 2024., kao neosnovan.“

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnose 1. ovršenica JN i 2. ovršenik UN (dalje: 1. i 2. ovršenici). Žalbom se ne navode zakonski žalbeni razlozi. U bitnome žalbom se navodi da se uzme u obzir obzirom da se ovrhovoditelj poziva na Ovršni zakon te Zakon o parničnom postupku, ali da li slučajno ili ne, zanemaruje Stečajni zakon („Narodne novine“ broj 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24) u kojem je i propisano da nakon otvaranja stečajnog postupka postupci ovrhe i osiguranja prekidaju se, te će prekinute postupke nastaviti sud koji vodi stečajni postupak. Nadalje, u odnosu na navode prvostupanjskog suda da nisu dokazali nenadoknadivu štetu, to je vjerojatno iz razloga što kao laici ne spominju članke i paragrafe, a predočeno je tijekom postupka i više nego dokazano kakvu štetu njihovoj obitelji godinama ovrhovoditelj nanosi, te se nalazi u situaciji da se kao laici sami obraćaju sudu, a ne putem odvjetnika. Poziva se i na rješenje o prekidu ovrhe te ustupu Trgovačkom sudu u Zagrebu poslovni broj: Ovr-1532/2017.

2.1. Žalbeni je prijedlog da se prihvati žalba i donese rješenje o prekidu i ustupi predmet Trgovačkom sudu u Zagrebu kod kojeg se vodi stečajni postupak nad dužnikom Victa d.o.o. u stečaju pod poslovnim brojem: St-2882/2017.

3. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba 1. i 2. ovršenika nije osnovana.

5. Tijekom ovršnog postupka utvrđeno je:

- da je ovrhovoditelj, osnovom ugovora o ustupu tražbine, 1. prosinca 2021., pokrenuo postupak u odnosu na ovršenicu DN temeljem ugovora o dugoročnom kreditu broj: 7791000173 od 8. siječnja 2009., kojim je korisniku kredita Victus Vitis d.o.o. odobren kredit u iznosu od 1.300.000,00 eura od strane kreditora Veneto banka d.d., uz solidarnog jamca EN, koji je i direktor korisnika kredita, te založnih dužnika na nekretninama ĆN, založnog dužnika 2 DN i založnog dužnika 3 Promes d.o.o., radi naplate dospjele tražbine od 1.295.590,09 EUR, redovne kamate 34.804,46 eur-a i zakonske zatezne kamate od 500.684,68 eur-a;

- da je od strane Veneto banke d.d. i korisnika i/ili založnog dužnika 1 Victa društvo s ograničenom odgovornošću kojeg zastupa direktor EN, uz solidarnog jamca EN i založnog dužnika 2 DN zaključen Anex broj 1 ugovora o dugoročnom kreditu broj 7791000173 24. veljače 2016. sa sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretninama i pokretninama radi osiguranja novčane tražbine;

- da je od strane prvostupanjskog suda doneseno, sada pravomoćno, rješenje o ovrsi poslovni broj: Ovr-660/2021 od 14. veljače 2022., kojom je određena predložena ovrha na nekretnini ovršenice kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], obzirom da dužnik nakon dospijeća tražbine ovrhovoditelja nije ispunio svoju obvezu, te dana založnog dužnika izričita izjava da se ovrhovoditelj naplati u odnosu na navedene nekretnine;

- da je 1. veljače 2021. u odnosu na Victa d.o.o. otvoren stečajni postupak;

- da je tijekom postupka i provedena procjena tržišne vrijednosti nekretnine, osnovom odluke prvostupanjskog suda, te od strane imenovanog vještaka utvrđena tržišna vrijednost nekretnine od 250.000,00 kn/ 33.288,95 eur-a;

- da je tijekom postupka i umrla ovršenica DN, koji je postupak nakon toga i prekinut, a nastavljen rješenjem od 22. srpnja 2024. u odnosu na 1. i 2. ovršenike, unuke kao nasljednice pok. DN.

6. Ovršenici su i dostavili prijedlog za obustavu/odgodom ovrhe jer je društvo za koje obaveze je i jamčila ovršenica, u stečaju, kao i da prema Privrednoj baci Zagreb (povezanoj sa ovrhovoditeljem) ima potraživanja od 5.495.421,65 eura uvećano za zatezne kamate.

7. Prvostupanjski sud je i cijenio odredbe čl. 212. i 213. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25- dalje ZPP) koji se sukladno čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje: OZ) primjenjuje u tom postupku na odgovarajući način, ocjenom da ovršenici nisu predložili niti dokazali postojanje ni jedne pretpostavke na temelju koje sud određuje ili može odrediti prekid postupka, niti ih je prvostupanjski sud našao. Poziva se na odredbu čl. 72. OZ-a kojima su propisani uvjeti za obustavu ovrhe po službenoj dužnosti, dok ni jedan od tih uvjeta u konkretnom slučaju nije ispunjen, kao što ne nalazi niti jedan drugi razlog propisan Ovršnim zakonom zbog kojeg bi ovrhu trebalo obustaviti. Cijeneći i odredbu čl. 65. st. 1. OZ-a, utvrdio je, kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe, obzirom na paušalne navode ovršenika da bi provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta, dok i nije naveden ni jedan razlog niti dostavljen dokaz na temelju kojeg bi se moglo zaključiti da bi provedbom ovrhe pretrpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Iz navoda ovršenika ne proizlazi postojanje okolnosti na to da bi pretrpjeli štetu koja se ne bi mogla nadoknaditi od ovrhovoditelja, dok šteta koja je redovito po tijeku stvari nastala u ovršnom postupku i po svojoj naravi predstavlja postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, tako ne može biti ta šteta koja redovito nastaje, već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu, a ovršenici ničim to ne dokazuju. Stoga, je i dodatno osnovom čl. 77. OZ-a cijenjeno, da je stečajno pravo osiguranja tražbine čije se prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, pa se time i ovršenik ne može protiviti toj odluci, osnovom kojeg je i odlučeno kao u izreci.

8. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda pazeći pri tome dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede odredbi ovršnog postupka iz čl. 365. u vezi odredbe čl. 381. ZPP-a sve u vezi odredbe čl. 21. st. 1. i čl. 50. st. 5. OZ-a, ocjena je da je pobijano rješenje pravilno.

9. Kako je tijekom postupka utvrđeno da su novčane tražbine ovrhovoditelja utvrđene temeljem ovršnih javnobilježničkih akata i rješenja o ovrsi na nekretnini ovršenice koje su i nasljedili sada 1. i 2. ovršenici, te da tijekom postupka ovršenici nisu dostavili dokaz da bi to potraživanje bilo namireno (što se i žalbom ni ne tvrdi), to je i po ocjeni ovog suda, sud prvog stupnja pravilno i primijenio materijalno pravo kada je i odlučeno da se ista ovrha ne prekine, odgodi kao i da se ne obustavi.

10. Kada je stranka stečajni dužnik, što u ovom postupku i nije, prvostupanjski sud je dužan i cijeniti da je jedna od pravnih posljedica da stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine ostvariti samo u stečajnom postupku, obzirom se radi o vjerovnicima stečajnog dužnika. Razlučna prava stečena tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne otvaranjem stečajnog postupka prestaju odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Time otvaranjem stečajnog postupka dolazi do ekstrakcije stvarne i mjesne nadležnosti koja se temelji na pravilu prema kojim trgovački sudovi sude u sporovima u kojima je stranka osoba nad kojim je pred trgovačkim sudom otvoren stečajni postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke, te sve sporove u povodu stečajnog i predstečajnog postupka, osim ako nije riječ o sporovima u kojima pred tim zakonom uvijek sudi općinski sud, odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda.

11. U okviru ovog postupka ne radi se o postupku koji se odnosi na stečajnog dužnika, već u odnosu na založnog dužnika DN, koju su i naslijedili ovdje 1. i 2. ovršenici, pa se stoga i taj postupak ne može povezivati sa stečajnim postupkom u odnosu na korisnika ugovora o dugoročnom kreditu u stečaju Victus d.o.o..

12. Na temelju odredbe čl. 65. st. 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.

12.1. Sporno je, da li je u konkretnom slučaju kumulativno ispunjen i drugi zakonski uvjet iz ovog članka – je li treća osoba učinila vjerojatnim da bi provedbom ove ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

13. Suprotno žalbenim navodima žaliteljice, o tom spornom pitanju je sud prvog stupnja pravilno zaključio da u konkretnom slučaju žalitelji nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, budući provedbom ovrhe bi nastupila samo ona „šteta“ koja nastaje provedbom ovrhe ( prodajom nekretnine, za koju i ne navode da je oni koriste), a koja je u konkretnom slučaju i određena sada pravomoćnim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja. Osim toga, za slučaj da se ostvari uspjeh u postupku Trgovačkog suda u Zagrebu, koji vodi stečajni dužnik, kao tužitelj, time i ostvari svoje potraživanje, a ova ovrha već bude provedena, za žalitelje neće nastupiti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Naime, da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, treba činiti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju ona ne bi mogla poslije u redovitom pravnom postupku nadoknaditi (tzv. apsolutno ireparabilna šteta) ili bi to mogla učiniti uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće (relativno ireparabilna šteta). Međutim, ovo žaliteljica, u konkretnom slučaju nije učinila vjerojatnim, pa je posljedično tome, i po ocjeni ovog suda drugog stupnja, valjalo zaključiti da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ za odgodu ove ovrhe, radi čega je i žalbu valjalo ocijeniti neosnovnom.

14. Pravilima o obustavi ovrhe, čl.72. st.1. OZ-a, predviđena je mogućnost obustave ovrhe po službenoj dužnosti ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta, a st. 2. ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti. Cijeneći odredbu čl. 5. st.4. u vezi s čl. 5. st. 3. OZ-a ovršni sud ovlašten obustaviti ovrhu, ali samo pod uvjetom da je obavijestio ovrhovoditelja o nemogućnosti provedbe ovrhe određenim sredstvima ili na određenom predmetu i da ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogućnosti provedbe ovrhe ne podnese prijedlog da se ovrha radi namirenja iste tražbine provede na novim sredstvima ili predmetu ovrhe. Navedene okolnosti nisu utvrđene u postupku, pa je stoga i pravilno odbijen prijedlog obustave ovrhe.

15. U odnosu na odluku kojom se oglašava sud nenadležnim i ustupa Trgovačkom sudu, ovaj sud nije sada ovlašten to odlučivati, pa će o tom prijedlogu odlučiti sud prvog stupnja.

16. Stoga, kako je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo, pri tome nije počinio ni bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i sukladno odredbi čl. 380. t. 2. u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a riješiti kao u izreci ovog rješenja.

U Puli-Pola 29. siječnja 2026.

Sutkinja

Biljana Bojanić