Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Josipa Jelačića 3, Bjelovar
K-111/2022-42
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru po suca Veroniki Sajfert kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Edite Horvat kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika RS zbog kaznenog djela iz čl. 222. st. 3. u vezi čl. 215. st. 3. i 2. Kaznenog zakona, a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva (dalje – ODO) u Bjelovaru broj KO-DO-221/2021-1 od 18. lipnja 2021., izmijenjene na raspravi 23. siječnja 2026., nakon održane usmene i javne rasprave dana 23. siječnja 2026., u prisutnosti zamjenice ODO u Bjelovaru ĐS, optuženika RS i branitelja Berislava Živkovića, odvjetnika u [adresa], na ročištu za objavu presude održanom 28. siječnja 2026., objavio je i
p r e s u d i o j e
I. OPTUŽENIK RS – OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i PS rođene Đ, rođen **.**.1964. u mjestu [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, KV vozač, pismen, s završenom srednjom stručnom spremom, umirovljenik, mjesečno ostvaruje prihod po osnovi mirovine u visini oko 700,00 eura, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, vlasnik obiteljske kuće na adresi stanovanja u [adresa] i osobnog automobila marke „Audi“ godine proizvodnje 2011., prekršajno nekažnjavan, ranije neosuđivan,
k r i v j e
što je 1. listopada 2019. oko 11,30 sati, u Apatovcu, Brežanci 89 -91, u proizvodnom pogonu trgovačkog društva "Cedevita" d.o.o., kao skladišni radnik navedenog trgovačkog društva, protivno odredbi članka 68. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu, ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18), članka 92. Pravilnika o zaštiti na radu poslodavca TD "Cedevita" d.o.o. te točke 2.1. priloga I. i točke 1.1. priloga II. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme ("Narodne novine" broj 18/17) upravljajući AKU viličarom proizvođača Jungheinrich, tip EEC 10 280 T, tvorničkog broja [tvornički broj], na kojem je prevozio paletu s repromaterijalom, propustio kontrolirati da li se u proizvodnom pogonu na putu kojim prolazi viličar nalaze prepreke i drugi radnici koje bi prolazak viličara mogao dovesti u opasnost, olako držeći da prilikom vožnje i usmjeravanja viličara kroz proizvodni pogon neće ugroziti sigurnost drugih radnika, što je imalo za posljedicu da kretanje viličara nije usmjerio na dovoljnoj udaljenosti od ljestvi na kojima je stajao radnik BS na visini od oko 2,36 m od tla, radi čega je viličarom zapeo za stabilizator ljestvi, a što je dovelo do pomicanja ljestvi i pada radnika BS s ljestava na pod proizvodne hale pri čemu je radnik BS zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu SAH frontotemporalno desno, intrakranijalnog krvarenja parietookcipitalno desno, natučenja mozga, lacerokontuzne rane na glavi pearietookcipitalno lijevo i prijeloma okcipitalne kosti,
dakle, iz nehaja, uopće ne postupajući po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, općeopasnom radnjom izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi uslijed čega je prouzročena teška tjelesna ozljeda jedne osobe,
čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi čl. 215. st. 3 i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15- ispravak 101/17, 118/18 i 126/19, dalje u tekstu KZ/11), za koje se
na temelju odredbe čl. 222. st. 3. KZ/11 optuženik RS
o s u đ u j e
na KAZNU ZATVORA u trajanju od 1 (jedne) godine,
a na temelju odredbe čl. 56. KZ/11 optuženom RS izriče se
UVJETNA OSUDA
tako da se kazna zatvora na koju je optuženik RS osuđen neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja u trajanju od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
II. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu ZKP/08) optuženik RS oslobađa se obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru pod brojem KO-DO-221/2021-1 od 18. lipnja 2021. podiglo je kod ovoga suda optužnicu protiv optuženika RS zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti - teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi čl. 215. st. 3. i 2. Kaznenog zakona. Navedena optužnica izmijenjena je u činjeničnom opisu na raspravi održanoj 23. siječnja 2026., dok je u preostalom dijelu ostala neizmijenjena.
2. Optuženik RS u svojoj izjavi o osnovanosti optužbe očitovao se da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret izmijenjenom optužnicom (str. 472).
3. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitani su ispis dojave od 1. listopada 2019. (str. 12), Izvješće o osiguranju mjesta događaja od 1. listopada 2019. (str. 13-15), Zapisnik o očevidu od 1. listopada 2019. (str. 16 i 17), Izvješće o kriminalističko tehničkoj pretrazi mjesta događaja od 1. listopada 2019. (str. 18 i 19), medicinska dokumentacija (str. 20), dopis T. D. Cedevita d.o.o. od 11. listopada 2019. (str. 21), Aneks ugovora o radu za BS od 1. listopada 2019. (str. 22), opis poslova (str. 23), svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 24. travnja 2019. (str. 24), Uvjerenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike Klasa: UP/I -133- 02/17-23/14, Urbroj: 517-13-01-01-02/1179-17-2 za BS od 18. rujna 2017. (str. 25), Uvjerenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike Klasa: UP/I-133- 02/16-10/118, Urbroj: 517-13-01-01-02/1179-17-2 za BS od 16. svibnja 2017. (str. 26), Uvjerenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike Klasa: UP/I -133- 02/17-07/135, Urbroj: 517-13-01-01-02/1179-17-2 za BS od 18. rujna 2017. (str. 27), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za RS od 1. siječnja 2011. (str. 28), opis poslova (str. 29), Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika za RS od 22. ožujka 2019. (str. 30), Svjedodžba o stručnoj osposobl jenosti RS od 19. prosinca 2008. (str. 31), upute za ljestve (str. 32), Uvjerenje o pregledu i ispitivanju radne opreme broj: SU-45-10-24-18 od 16. studenog 2018. (str. 33), Zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme broj: ST-45-10-24-18 od 167. studenog 2018. (str. 34-36), Uvjerenje o pregledu i ispitivanju radne opreme broj: SU- 45-11-1-19 od 04. listopada 2019. (str. 37), Zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme broj: ZV-45-11-1-19 od 4. listopada 2019. (str. 38-40), razgledavaju se ispisi fotografija (str. 35-44), Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata Klasa:
UP/I-116-02/19-45/2, Urbroj: 443-13-10-06-04/9-19-8 od 6. studenog 2019. (str. 48- 55), dopis Ministarstva rada i mirovinskog sustava od 17. rujna 2014. (str. 56), razgledava se ispis fotografija (str. 57-60), čita se medicinska dokumentacija (str. 65- 74), Zapisnik o očevidu od 1. listopada 2019. (str. 75 – 78), razgledava se fotodokumentacija očevida (str. 79-100), upute za ljestve (str. 137), službena bilješka o uvidu u podatke o visini dohodaka i primitaka (str. 137, 353 i 354), zapisnik o ispitivanju okrivljenika kod ODO u Bjelovaru od 15. rujna 2020. (str. 152-154), iskaz svjedokinje ĆS kod ODO u Bjelovaru od 6. listopada 2020. (str. 164-167), iskaz oštećenika BS kod PP Križveci od 18. rujna 2020. (str. 169 -170), iskaz svjedoka VS kod PP Križveci od 18. rujna 2020. (str. 171 -172), iskaz svjedoka ČS kod PP Križveci od 25. rujna 2020. (str. 173 - 174), nalaz i mišljenje vještaka za sigurnost i zaštite na radu Ane Šijaković, univ. spec. oec., dipl. ing. sig. od 20. ožujka 2021. s prilozima (str. 187-196), Pravilnik o zaštiti na radu TD "Cedevita" d.o.o. od 1. srpnja 20215. (str. 204-224), dokumentacija TD "Cedevita" d.o.o. (str. 225-231, 232-347), iskaz svjedoka VS s rasprave od 9. studenog 2023. (str. 387-388), iskaz svjedoka ČS s rasprave od 9. studenog 2023. (str. 388-390), iskaz svjedoka ĆS s rasprave od 9. studenog 2023. (str. 390-392), zapisnik o inspekcijskom nadzoru državnog inspektorata od 6. studenog 2019. (str. 397-400), spis Državnog inspektorata broj 116- 02/19-45/2 (prilog), iskaz vještaka Ane Šijaković s rasprave od 12. ožujka 2025. (str. 419), iskaz oštećenika BS s rasprave od 12. ožujka 2025. (str. 418), nalaz i mišljenje vještaka za zaštitu na radu Ivice Juričkog od 5. lipnja 2025. (str. 435 - 441), iskaz oštećenika BS s rasprave od 23. siječnja 2026. (str. 467- 469), iskaz vještaka zaštite na radu Ivice Juričkog od 23. siječnja 2026. (str. 469-470), izvod iz prekršajne evidencije (str. 464-465) za optuženika i izvod iz kaznene evidencije (str. 414) za optuženika, a na kraju dokaznog postupka optuženik RS iznio je svoju obranu (str. 473-474).
4. Na temelju odredbe čl. 421. st. 1. toč. 2. ZKP/08 odbijen i su kao odugovlačeći dokazni prijedlozi obrane u pogledu ispitivanja svjedoka TS, bivšeg zaposlenika TD ''Cedevita'' d.o.o. i GS, također zaposlenika navedenog TD (str. 461 i str. 471). Naime, obrana je predlagala ispitivanje navedenih svjedoka na okolnost njegovih saznanja što je prethodilo odlasku oštećenika BS na ljestve, odnosno na okolnost utvrđivanja da je svjedok TS prije samog oštećenika dobio zadatak obaviti posao provjere rezervoara, a što je odbio, kao i na okolnost utvrđivanja da je svjedok ES toga dana pokušao obaviti isti zadatak, ali da u tome nije uspio. Sud je navedene dokazne prijedloge odbio budući da navedeni svjedoci nisu bili očevici spornog događaja, a njihova saznanja na koje je ukazivala obrana nisu od odlučne važnosti za utvrđivanje spornih činjenica u konkretnom predmetu. Naime, predmet ovog postupka nije utvrđivanje načina na koji su drugi radnici u sličnim situacijama postupali, već konkretno postupanje optuženika RS prilikom upravljanja AKU viličarom dana 1. listopada 2019. godine te pitanje je li upravo njegovim postupanjem, protivno pravilima zaštite na radu, došlo do ugrožavanja sigurnosti radnika i nastanka teške tjelesne ozljede oštećenika BS. Činjenica da su svjedoci eventualno imali drugačija iskustva ili mišljenja o načinu obavljanja pregleda spremnika ne bi mogla izmijeniti odlučne činjenice o konkretnom postupanju optuženika u trenutku nastanka štetnog događaja niti utjecati na ocjenu njegove kaznenopravne odgovornosti.
5. Isto tako, na temelju odredbe čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP/08 odbijen je kao odugovlačeći dokazni prijedlog obrane u pogledu provođenja dopunskog vještačenja po vještaku zaštite na radu (str. 471). Sud nalazi da su odlučne činjenice u ovom kaznenom postupku u dostatnoj mjeri utvrđene provedenim dokazima dok provođenje daljnjih dokaza ne bi dovelo do utvrđenja novih odlučnih činjenica niti bi moglo utjecati na drugačiju odluku suda, već b i samo nepotrebno produljilo trajanje kaznenog postupka. Obrana tijekom postupka nije ukazala ni na jednu konkretnu stručnu proturječnost, nelogičnost ili manjkavost provedenog vještačenja po vještaku zaštite na radu Ivici Juričkom koja bi opravdavala provođenje novog ili dopunskog vještačenja, već se prijedlog obrane u biti svodio na nastojanje da se novim vještačenjem postigne drugačiji zaključak od onoga koji proizlazi iz već provedenih dokaza, što samo za sebe ne predstavlja razlog za provođenje novog vještačenja.
6. Optuženik RS ispitan tijekom prethodnog postupka naveo je (str. 104- 108, 152-155) da je zaposlen u trgovačkom društvu "Cedevita" d.o.o. te je jedan od poslova koje obavlja prijevoz repromaterijala viličarom na proizvodnu liniju. Kritičnog događaja viličarom je vozio palete na proizvodnu liniju. Vidio je da uz spremnike stoje raširene A ljestve, no na ljestvama nije bilo nikoga. Prošao je uz ljestve bez problema, ostavio paletu, uzeo drugu i krenuo istim putem nazad. To je trajalo oko 30 sekundi do jedne minute. Kada je pri povratku prolazio pored ljestvi čuo je da je netko viknuo. Odmah se zaustavio, okrenuo se i vidio čovjeka kako pada. Bio je uvjeren da je on srušio BS, no kada malo boje razmisli misli da nije viličarom udario u ljestve niti je čuo zvuk koji bi ukazivao da je viličarom udario u prepreku. Ljestve nisu pale na pod. Pojasnio je kako viličarom upravlja na način da ga pokrene i hoda ispred viličara te cijelo vrijeme okreće glavu lijevo, desno i unazad kako bi pratio situaciju. Viličar se kreće brzinom hoda i širine je 80 cm, dok širina prolaza kojim se kretao kritičnog događaja iznosi oko 2 metra. Nije bilo znakova niti upozorenja da netko koristi ljestve niti ga je netko upozorio da će se tog dana nešto raditi u pogonu. Prolazeći pored ljestvi gledao je dio ljestvi koji može zahvatiti viličar, no siguran je da bi vidio BS da je bio na ljestvama. Nadopunjujući obranu optuženik je u bitnome ponovio svoj raniji iskaz te je dodao da viličar ima polugu i gumb te se pokreće na način da se potegne poluga i okrene gumb. Za cijelo vrijeme kretanja mora držati polugu jer čim pusti polugu viličar se automatski zaustavlja. Viličar se kreće brzinom hoda i on uvijek hoda ispred viličara, dok se teret nalazi iza njega. Ne zna kako je BS pao jer to nije vidio i ne zna gdje je stajao kada je pao, mogao je stajati na spremniku ili na cijevima. Vidio je samo da nešto pada te je odmah stao i pustio polugu tako da se viličar zaustavio i više se nije pomicao. U trenutku kada je vidio da nešto pada viličar se je nalazio pokraj ljestvi, ali nije primijetio da bi viličarom udario u ljestve niti je čuo zvuk koji bi na to ukazivao. Smatra da nije viličarom udario u ljestve. Ljestve nisu bile propisno sastavljene jer nisu imale dva razupora koji sprječavaju skupljanje ljestvi, a da su imale razupore ljestve se uslijed udarca ne bi mogle skupiti i zadnje se gazište ne bi moglo podignuti u zrak. Prolaz kojim se kretao širine je oko 180 cm i nije označen kao staza viličara, ali se radi o AKU viličaru za čije kretanje ne mora biti označena staza i koji se koristi u trgovinama.
7. Iznoseći svoju obranu pred sudom optuženik RS (str. 473-474) naveo je da je spornoga dana prolazio viličarom i gledao lijevo – desno i sigurno nije zapeo za ljestve na kojima je bio BS. Uvijek se odgovorno ponašao na poslu. Osobno je izmjerio rezervoar i on je visok četiri metra. Sve u vezi tog događaja išlo je u prilog poslodavcu. Smatra da je on zapeo za te ljestve, ne bi ih mogao skupiti, već bi se one dodatno proširile. Ako je zapeo viličarom za stabilizator ljestvi, a koji je od rezervoara prema njegovoj procjeni udaljen sigurno 40 cm, a do okna je još dodatna udaljenost, a pri tome i te predmetne ljestve su "visile" jer pod nije bio ravan, već je naginjao prema slivnim vodama, odnosno prema suprotnom zidu, tada je moguće da je BS doživio destabilizaciju na ljestvama. Siguran je da nije zapeo za njegove ljestve i ne može to priznati. Čuo je da su ranije pregled tih rezervoara vršili na drugačiji način i to uz pomoć običnih ljestvi koje su s druge strane naslanjali direktno na rezervoar i zid koji se nalazi odmah do rezervoara. Tada se moglo približiti do rezervoara i pregledati njegovu unutrašnjost, a ne na način kako je to vršio BS uz pomoć takozvanih "A" ljestvi koje je stavio na transportni put. Par dana nakon spornog događaja otišao je u posjetu u bolnicu kod BS i on mu je tada rekao " P, ništa ne brini, nisi ti ništa kriv". Zvao ga je i kada je izašao iz bolnice, ali on se nije javljao. Misli da se dogovorio s firmom da ih ne tuži. On je i nakon tog događaja ostao raditi u toj firmi i postao je skladištar, na tom radnom mjestu radio je do mirovine. BS je dao otkaz. Misli da su nadređeni osjetili da je on osjetljiv i da je sve prikazano protiv njega. Držao je BS na rukama kada je on pao i gledao hoće li on preživjeti ili izdahnuti. Toga dana vozio je viličar između skladišta i pogona, inače je radio taj posao i prevozio repromaterijal u pogon, a u skladište je vraćao ostatke tog repromaterijala. Tim prolazom uz rezervoare prolazio je ponekad 10 do 20 puta dnevno. To nije bio prvi put da je prolazio tim prolazom. Kada je prilazio tom mjestu vidio je još iz daljine raširene ljestve, ali nije vidio BS. Pričalo se po pogonu da je stajao na rukohvatu ljestvi kako bi se mogao nagnuti i fotografirati unutrašnjost rezervoara. Upravo zato je TS odbio odraditi provjeru rezervoara taj dan. Prije četiri do pet mjeseci vidio se sa TS i on mu je rekao da se taj posao provjere čistoće rezervoara nije mogao raditi na tim ljestvama s kojima je to činio BS. Rekao mu je da su najprije njemu naložili da napravi tu provjeru, ali on na to nije pristajao jer mu je bilo opasno. Rekao mu je da su zatim poslali kolegu GS koji se popeo na te ljestve, otvorio poklopac rezervoara i napravio neku fotografiju koju je odnio na uvid šeficama DS ili B. One nisu bile zadovoljne time i poslale su ga ponovno da to učini, ali kako je on bio novi u tome raspitivao se kako to napraviti. TS rekao mu je da ni slučajno ne ide na te ljestve jer je nemoguće napraviti taj pregled rezervoara na taj način. Nikada ranije nije vidio da bi netko bio na tim ljestvama uz te rezervoare. Nije vidio sam pad BS, ali vidio je, budući da se ogledavao lijevo – desno kada je upravljao viličarom, da je nešto opalo i prvo je pomislio da je palo nešto od onoga što je on prevozio. Kada je malo bolje pogledao, vidio je da je na podu čovjek. Nije niti u jednom trenutku pomislio da je viličarom zapeo za destabilizator ljestvi jer je cijelo vrijeme prethodno gledao lijevo – desno. Za vrijeme njegovog rada nikada nije imao, odnosno nije bio u situaciji da bi nekoga zahvatio ili srušio viličarom.
8. Tijekom postupka nije bilo je sporno da je 1. listopada 2019. u proizvodnom pogonu trgovačkog društva „Cedevita“ d.o.o. u Apatovcu došlo do štetnog događaja u kojem je radnik BS pao s aluminijskih „A“ ljestvi tijekom obavljanja poslova pregleda unutrašnjosti rezervoara sustava za pranje cjevovoda te pritom zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Nadalje, nije bilo sporno da je optuženik RS u to vrijeme upravljao ručnim AKU viličarom marke Jungheinrich kojim je prevozio repromaterijal kroz proizvodni pogon, kao niti da se u trenutku štetnog događaja kretao prolazom neposredno uz mjesto na kojem su bile postavljene predmetne ljestve. Također nije bilo sporno da je BS nakon pada zadobio tešku tjelesnu ozljedu opisanu u medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu.
9. Međutim, spornim se nalazi je li optuženik upravljajući predmetnim viličarom zahvatio stabilizator aluminijskih „A“ ljestvi na kojima se nalazio BS te je li upravo takvim postupanjem došlo do destabilizacije ljestvi i pada oštećenika. Nadalje, sporno je bilo je li optuženik prilikom upravljanja viličarom postupao protivno pravilima zaštite na radu, osobito obvezama propisanim člankom 68. stavkom 1. Zakona o zaštiti na radu te odgovarajućim odredbama Pravilnika o zaštiti na radu trgovačkog društva „Cedevita“ d.o.o., odnosno je li bio dužan kretanje viličara prilagoditi okolnostima konkretnog radnog prostora i poduzeti sve potrebne mjere radi zaštite sigurnosti drugih radnika koji su se nalazili u zoni njegova kretanja. Konačno, sporno je bilo postoji li uzročno-posljedična veza između postupanja optuženika i nastanka teške tjelesne ozljede BS te jesu li u postupanju optuženika ostvarena sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret.
10. Oštećenik BS u svom iskazu danom u prethodnom postupku naveo je (str. 169-170) kako je u sklopu poslova održavanja pogona obavljao i poslove pregledavanja inox spremnika. Taj posao obavlja se na način da se aluminijske "A" ljestve postave uz spremnik te se radnik popne ljestvama do vrha spremnika koji se nalazi na visini od 2,5 metara. Na samom spremniku ne postoji plato na kojem bi radnik mogao stajati dok vrši pregled spremnika i zabranjeno je stajati na spremniku. Prilikom korištenja ljestvi ne koristi se zaštitna ograda ili traka kojom bi se ogradilo područje oko ljestava, no ljestve nikada ne stoje u proizvodnom pogonu ako se ne koriste već je svaki radnik koji ih koristi dužan ljestve odmah nakon završetka posla ukloniti iz pogona. Samog događaja se ne sjeća, već se sjeća samo da je poslije pauze koja je trajala do 10,30 sati u prostoru laboratorija postavljao stol, a zatim se probudio u bolnici.
10.1. Iskazujući pred sudom oštećenik BS (str. 418) naveo je da je on u inkriminirano vrijeme radio u TD "Cedevita" d.o.o. kao mehaničar na održavanju. Događaj se dogodio na ljestvama koje su bile visoke preko dva metra. Na ljestve je išao jer su mu nadređeni rekli da ode provjeriti rezervoar. Ne zna točno visinu rezervoara, ali on je bio svakako viši od ljestvi. Provjera se vršila kroz okno, ne sjeća se točno, ali misli da je slikao mobitelom unutrašnjost rezervoara, a to je bilo u visini njegovih prsa kada se popeo na ljestve. U navedenom TD nije položio zaštitu na radu
– rad na visini jer su mu nadređeni rekli da to nije potrebno. Zaštitu na radu imao je položenu, ali rad na visini ne. Nije bio upoznat s potrebom označavanja mjesta na koje stavlja ljestve prilikom korištenja. Koliko se sjeća, nitko mu nije rekao da mora označiti mjesto na kojem koristi ljestve. Isto tako, koliko se sjeća, u to vrijeme u firmi i nije bilo znakova koji bi se postavljali za ljestve, sjeća se da su postavljali znakove primjerice za sklizak pod.
10.2. Nadopunjujući iskaz pred sudom oštećenik je naveo da (str. 467-469) je inkriminiranog dana od nadređenih dobio nalog da provjeri spremnike jesu li čisti ili ne, zbog proteka vremena ne sjeća se točno tko mu je od nadređenih toga dana to i naložio. Inače, naloge za rad su mu davali ČS, DS i OS. Ne može sa sigurnošću reći tko od njih mu je toga dana naložio da provjeri spremnik. Kada kaže "Provjeriti rezervoar" pod time misli da se trebalo popeti na ljestve i pogledati unutar rezervoara je li on čist ili nije, u rezervoaru su se nalazile kemikalije kojima su se prale cijevi od proizvodnih linija. Tada su na tom mjestu stajala tri rezervoara, ali ne zna točno koji od ta tri rezervoara je on išao pregledati. I prije spornog događaja dobivao je takve naloge od nadređenih, radio je tamo 15 godina. Nije samo on vršio takve provjere, svi radnici koji su radili u tom dijelu proizvodnje ponekad su morali vršiti provjeru rezervoara. Nije se to radilo često, rekao bi par puta godišnje. Kada su šefovi rekli da se ode provjeriti rezervoar, otišao je. Ne sjeća se je li dobio kakvu pisanu uputu o tome kako se provjerava rezervoar. Uobičajeno, trebalo je pogledati u rezervoar i reći je li on opran, a najčešće se to vršilo na način da se uslika mobitelom. Ne sjeća se je li otvor slikao mobitelom toga dana. Kada se penjao gore po ljestvama nije koristio kacigu, uže i zaštitnu masku, nije bilo određeno da moraju nešto posebno nositi u takvoj situaciji. Po pričama drugih kolega čuo je da je otvor bio otvoren kada je on išao gore, ne sjeća se je li čuo od drugih kolega da je netko prije njega već bio gore, ali vjerojatno jest. Inače, kada je on išao provjeravati rezervoar, sam si je otvarao taj otvor. Taj poklopac na otvoru se otvarao na način da se odšarafio jedan ili dva vijka i samo se podigao. Poznate su mu osobe po imenu TS RS i ES, oni su bili njegovi radne kolege i vjerojatno su i oni nekada poslani popeti se na ljestve kako bi provjerili rezervoar. Visok je 178 cm. Nikada ranije dok je radio pregledavanje rezervoara i otvarao otvor na spremniku nije doživio nešto slično, nikada nije pao, a nije niti imao nekih zdravstvenih tegoba zbog kemikalija koje su unutra. Nema problem s radom na visini, a otvor na tim spremnicima nije se otvarao kada bi kemikalije bile unutra, već samo kada se vršilo pranje tog spremnika. Predmetnog dana išao je provjeriti je li spremnik čist, odnosno trebao je provjeriti ima li on po rubovima prljavštine. Vjerojatno je prije njegovog penjanja na ljestve kako bi provjerio je li spremnik čist vršeno pranje tog spremnika i moguće da je zbog toga ostao otklopljen otvor tog spremnika prije nego li se popeo na ljestve. Nakon ispiranja spremnika u njemu ne bi trebale biti kemikalije unutra, on se ispirao čistom vodom.
11. Ispitana u prethodnom postupku na okolnosti činjenica utvrđenih inspekcijskim nadzorom svjedokinja ĆS (str. 164-167) navela je da je kao inspektor rada za zaštitu na radu provela očevid na mjestu događaja kojom prilikom je utvrdila da se ozlijeđeni radnik BS nalazio na ljestvama i obavljao poslove iz svog djelokruga rada, dok je radnik RS upravljao viličarom i kretao se prolazom u kojem su se nalazile ljestve na kojima je stajao BS. Viličar ima vlastiti električni pogon za kretanje i kreće se brzinom ljudskog hoda, a radnik koji upravlja viličarom hoda uz viličar i istim ručno upravlja pri čemu mora paziti na sigurnost ostalih radnika kako ne bi došlo do njihovog ozljeđivanja od strane viličara. Dakle, radnik koj i upravlja viličarom, a ne kreće se po putu koji je obilježen kao prometni put mora obratiti pažnju na ostale radnike koji obavljaju poslove u radnom prostoru, odnosno mora procijeniti je li moguće kretanje određenim prostorom, a da ne ugrozi ostale radnike i imovinu. Okrivljenik je pri prolasku pored ljestvi prošao preblizu ljestvama tako da je viličarom zahvatio ljestve na donjem dijelu koji je proširen i služi za stabilizaciju ljestvi, uslijed čega su se ljestve pomaknule i "skupile" te je došlo do naginjanja najvišeg metalnog gazišta na ljestvama. Propust okrivljenika nalazi se u tome što je upravljajući viličarom bio dužan obratiti pažnju na ostale radnike u radnom prostoru i bio je dužan provjeriti nalazi li se na ljestvama netko od radnika, a kako se radi o uskom prolazu tim više je morao obratiti pažnju na ljestve kako iste ne bi zahvatio viličarom i destabilizirao. Radnik BS ljestve je koristio ispravno i pravilno na mjestu koje je za to prikladno te su iste čvrste i stabilne za uobičajene uvjete rada, dakle, da nije bilo kontakta između viličara i donjeg dijela ljestvi ne bi došlo do pomicanja ljestvi.
12. U svom iskazu pred sudom svjedokinja ĆS (str. 390-392) u bitnome je ponovila svoje ranije navode te je dodala da je o predmetnom događaju obaviješten inspektorat na kraju njihovog radnog vremena te je ona na lice mjesta otišla naredni dan. Kada je došla tamo, zatekla je predmetni viličar koji je pomaknut toliko da je mogla hitna pomoć pružiti pomoć unesrećenom, tamo su bile i predmetne ljestve, sjeća se da se na te ljestve i popela, te su ljestve bile čvrste i stabilne, a sačinila je i fotografije. Sjeća se da je sa unesrećenim radnikom BS razgovarala u bolnici te da je razgovarala i sa RS u poslovnim prostorijama te s poslovođom ČS, a na kraju je i sastavila zapisnik o inspekcijskom nadzoru u kojem navedenom sve što je utvrđeno u provedenom inspekcijskom nadzoru. Sjeća se da je u tom nadzoru utvrđeno da zvučna signalizacija na viličaru nije radila, te je izdala rješenje o zabrani korištenja tog viličara dok se ne ukloni taj nedostatak što je prema njezinim saznanjima odmah i uklonjeno. Sve što je bitno i što je utvrdila u inspekcijskom nadzoru unijela je u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Sjeća se i da je netko napravio fotografije od dana kada je bio taj događaj, a fotografije koje je ona napravila su napravljene u vrijeme kada je došla na lice mjesta. Sjeća se da je prvo slikala ljestve, a zatim se išla penjati na njih. Radi se o fotografijama sa lista 57 spisa što potvrđuje kada joj se predočava na uvid. O samom događaju sjeća se da je najviše saznala o sobe koja je upravljala viličarom prilikom predmetnog događaja. Taj konkretni viličar bio je ručni električni viličar kojim upravlja osoba na način da hoda iza viličara. Nije se radilo o vozilu unutarnjeg prometa odnosno sredstvo koje se moglo kretati samo obilježenim prometnim putovima, a sjeća se i da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dalo uputu od 17. rujna 2014. da se takva sredstva rada mogu kretati svugdje po prostoru, a ne samo obilježenim putevima, dakle u tom mišljenju i uputi je izražen stav da takav viličar ne spada u kategoriju samohodnih strojeva niti vozila unutarnjeg prijevoza, a što slijedom toga veže druge stvari kao primjerice da se ne radi o sredstvu koje zahtjeva posebne uvjete rada i posebnu stručnu osposobljenost za rukovanje. Rad na visini je rad na visini od tri metra, a pod ta tri metra misli se na mjesto na kojem stoji radnik koji taj rad obavlja. Podatke o visini koje je unijela u zapisnik o inspekcijskom nadzoru i to mjesto odnosno visinu na kojoj je stajao radnik koji je tom prilikom obavljao rad na ljestvama bio je na visini od 2,36 m. BS se prilikom razgovora s njom nije sjećao predmetnog događaja. Na licu mjesta nije bilo žutih traka kojima se obilježava prometni put, kao niti bilo kakvih oznaka u vidu čunjeva i traka kojima su se te ljestve obilježile, a smatra da nije bilo potrebe da tako budu obilježene na tom mjestu jer se nije radilo o obilježenom putu odnosno prostoru kojim su se trebala kretati vozila, a naprijed je opisala o kakvom sredstvu rada se radi kad se ima u vidu predmetni viličar. RS joj je osobno rekao da je kod upravljanja viličarom zapeo za taj stabilizator, o tome je uzela njegovu izjavu, o tome je sačinjen i zapisnik kojim je ta izjava uzeta. Inače RS ne poznaje od ranije niti su u kakvoj zavadi. Zapisnik o izjavama osoba od kojih ja te izjave uzela sastavni je dio spisa Državnog inspektorata, a sadržaj izjave u bitnom unosi i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru.
13. Svjedoci VS i ČS ispitani u prethodnom postupku (str. 171-174) naveli su da osobno nisu vidjeli trenutak pada BS, no čuli su da je RS govorio da je prilikom prolaska ručnim električnim viličarom pored ljestava koje su se nalazile pokraj inox spremnika viličarom udario u stabilizator ljestvi koji se nalazi na dnu jednog kraka ljestvi. Svjedok ČS potvrdio je da se nakon obavljenog posla ljestve obavezno uklanjanju iz proizvodnog pogona u prostor spremišta.
13.1. Svjedok VS u svom iskazu pred sudom (str. 387-288) naveo je da je zaposlen u TD Atlantic Cedevita d.o.o., a u vrijeme spornog događaja radio je na radnom mjestu rukovatelja upravljanja resursima i koordinatora lokacije Apatovec. Predmetnog dana bio je na svom radnom mjestu, dobio je informaciju od nekog od radnika da je došlo do nesreće na radu, spustio se u proizvodni pogon, tamo se već okupilo puno ljudi, tko je točno tamo od ljudi sve bio više se ne sjeća, misli da je vidio RS, a zna da je vidio BS koji je bio na podu, misli da je ležao, pružana mu je pomoć, zna da je pozvana hitna pomoć te da su ga odvezli kako bi mu se pružila liječnička pomoć. Od sredstva za rad sjeća se da je tamo bio viličar koji se vuče odnosno vozi ispred sebe, odnosno na takav način se njime upravlja, te su bile ljestve čiji krakovi su bili rašireni, a što se tiče same udaljenosti između tih ljestava i viličara, više se ne sjeća kolika je bila dok je došao na lice mjesta . U vrijeme tog događaja, po raspodjeli poslova i poslovima njegovog radnog mjesta, bio je neposredno nadređen RS. Narednog dana išli su u bolnicu u posjetu BS i to on, RS i još jedna osoba, no više se ne sjeća koja je to osoba bila. Prilikom te posjete u bolnici, BS je rekao da se samog događaja ne sjeća, a prema onom kako sada ima u sjećanju, misli da mu je RS rekao da je radio svoj posao, no ne sjeća se da bi on nešto posebno opisivao iz tog događaja. Po onome što je njemu poznato, nije bilo nikakvih ograničenja za kretanje viličara u tom prostoru pogona po kojem se kretao bez nekih posebnih oznaka. Ne zna je li postojala neka posebna procedura za korištenje ljestava, o tome vode brigu stručne osobe za zaštitu na radu u tvrtki, samo zna da se svi oni u tvrtki moraju u svom radu rukovoditi da postupaju onako kako treba i kako je to propisano. Kada je došao na lice mjesta nije bilo nikakve trake niti čunjeva oko ljestvi, ne zna je li trebala biti postavljena kakva traka ili čunjevi. Kako su oni prehrambena industrija, u proizvodnom pogonu radnici hodaju u bijelim odjelima, a on ne zna za nikakve zabrane da skladišni radnik ne bi mogao prolaziti kroz prostor gdje se tom prilikom kretao viličar i optuženik s viličarom jer kroz taj prostor ne hodaju samo radnici u bijelim odjelima već i drugačije obučeni radnici.
13.2. Svjedok ČS iskazujući pred sudom (str. 388-390) naveo je da je u TD Atlantic Cedevita d.o.o. u vrijeme spornog događaja radio na radnom mjestu koordinatora održavanja. Predmetnog dana bio je na svom radnom m jestu, u kancelariji u polukatu kada su oni u kancelarijama obaviješteni da je BS srušen s ljestava. Sišao je dolje u proizvodni pogon, bilo je više ljudi tamo, sjeća se da je vidio BS koji je ležao uz ljestve, tamo u blizini je bio viličar, a tamo je bio i RS, no ne može više pobrojati tko je još bio od ljudi samo zna da ih je bilo više. Koliko je čuo o tom događaju su obaviješteni državni inspektorat, policija i hitna pomoć, a to zaključuje i po tome jer su i došli na lice mjesta. Sjeća se da je BS odvezla hitna pomoć. Sjeća se i da je on sačinio fotografije. Nakon što su mu predočene fotografije sa stranica 41 do 44 spisa, misli da se radi o fotografijama koje je on sačinio kada je došao na lice mjesta. Sam događaj nije vidio, tako da ne može o tome ništa kao neposredna saznanja navesti. Smatrao je normalnim sačiniti fotografije, upravo kako bi se lakše moglo utvrditi što se dogodilo. Inače, još prije tog događaja je završio i zaštitu na radu na Visokoj školi za sigurnost i ima zvanje diplomiranog inženjera sigurnosti, a elektrotehniku je završio ranije pa vjerojatno i zbog tog obrazovanja i zaštite na radu mu je bilo nekako normalno napraviti fotografije. Stanje i položaj ljestava i viličara, u vrijeme kada je on došao na lice mjesta, bilo je onako kako je to zabilježeno fotografijama. Koliko mu je poznato radnici nisu imali obvezu poštivanja neke posebne procedure za rad s ljestvama na tom konkretnom mjestu u smislu nekog označivanja na ljestvama ili u blizini ljestava, a misli da na tom prostoru nije bio označen transportni put, a inače se označava žutim linijama po tlu, no trebalo bi to vidjeti na fotografijama. Navedene ljestve donijele bi se u pogon kad bi se koristile, a kad bi bilo završeno njihovo korištenje pospremale su se na za to predviđeno mjesto odnosno uklanjale su se iz proizvodnog pogona. Ne zna je li se konkretni ručni električni viličar smio kretati konkretnim prostorom bez da je za to označen transportni put. On je po nekoj hijerarhiji i uopće raspodjeli poslova bio nadređena osoba BS, no tom prilikom mu on nije dao u obavljanje taj konkretni zadatak, nego netko iz proizvodnje jer se radilo, koliko se sjeća, o pregledu poklopaca na spremnicama, misli da su se ti spremnici prali.
14. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 6. studenog 2019. proizlazi da je radnik BS ozlijeđen 1. listopada 2019. oko 11,30 sati u proizvodnom pogonu trgovačkog društva "Cedevita" d.o.o. u mjestu Apatovec, Brežanci 89-91. Ozlijeđen radnik BS zaposlen je u navedenom društvu na radnom mjestu mehaničara, dok je okrivljenik RS zaposlen na radnom mjestu skladišnog radnika te je osposobljen za rad na siguran način za obavljanje poslova skladišnog radnika kao i za upravljanje viličarom. Predmetnog događaja radnik BS obavljao je poslove pregledavanja rezervoara sustava za pranje cjevovoda na način da je stajao na ljestvama na visini od 2,36 m, dok je okrivljenik RS upravljajući akumulatorskim viličarom proizvođača Jungheinrich tvorničkog broja: [tvornički broj] prolazio pokraj navedenih ljestvi te je viličarom udario u donji prošireni dio ljestvi koji je služi za njihovu stabilizaciju. Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da viličar kojim je upravljao okrivljenik ne spada u kategoriju vozila unutarnjeg prijevoza te se sukladno tome može kretati po putevima koji nisu obilježeni kao prometni putovi, odnosno može se kretati po svim površinama koje su predviđene za kretanje pješaka, zbog čega radnik koji upravlja viličarom mora obratiti pažnju na ostale radnike koji obavljaju poslove u radnom prostoru.
15. Tijekom prethodnog postupka provedeno je vještačenje po vještaku za zaštitu i sigurnost na radu Ane Šijaković dipl. ing. sigurnosti, koja je dostavila pisani nalaz i mišljenje te je i neposredno ispitana na raspravi.
15.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka za sigurnost i zaštitu na radu dipl. ing. sig. Ane Šijaković (str. 187-201) proizlazi da je radnik BS kritične zgode obavljao poslove pregleda rezervoara sustava za pranje cjevovoda na način da je stajao na ljestvama koje nisu bile označene sukladno uputama za rad s ljestvama izdanima od strane Zavoda za unapređivanje zaštite na radu u kojima je propisano da ljestve postavljene na prolazima, prometnicama, iza nezaključanih vrata ili pored nezaštićenih otvora treba osigurati od nalijetanja i prevrtanja od strane prolaznika ili vozila te je prije početka rada na ljestvama iste trebao označiti (psihološka ograda signalnom trakom ili čunjevima). Optuženik RS nije koristio viličar u skladu s uputama proizvođača prema kojima se za kretanje viličara moraju koristiti samo staze i putovi koji su posebno razmješteni za promet viličara. ČS, koordinator održavanja proizvodnog pogona i VS, rukovoditelj resursima i koordinator pogona, bili su dužni planirati, provoditi i nadzirati rad radnika te ukoliko vide da isti ne primjenjuju propisane mjere zaštite na radu zabraniti im rad protivno pravilima. Vještakinja nalazi da su se sve navedene osobe pridržavale propisanih uputa i pravila poslodavca ne bi došlo do štetnog događaja. Vještakinja također nalazi da su prema uputi za upotrebu i rukovanje, ljestve isporučene s dodatnom zaštitom od proširenja krakova, ali da u uputi ne postoji mogućnost od postavljanja dodatnih aluminijskih prečki za sprječavanje skupljanja krakova ljestvi.
15.2. Ispitana na raspravi vještakinja dipl. ing. sig. Ana Šijaković navela je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 20. ožujka 2021. s prilozima (str. 419). Istaknula je da je poslodavac dužan prilikom izrade samog objekta odnosno prije puštanja u rad tog objekta odrediti transportne puteve i označiti ih sukladno pravilima struke što znači da svaki transportni put mora biti određene širine ovisni o strojevima koji se kreću po njemu i mora biti označen fluorescentnom žutom bojom. Mjesto gdje se pozicioniraju ljestve prema uputi moraju se označiti ili psihološkom ogradom (trakom) ili crveno žutim čunjevima da bi bilo uočljivo da se štite ljestve koje su postavljene na određenom mjestu iz daljine. Ovlaštenici poslodavca koji su bili nadređeni oštećeniku i optuženiku nisu postupili prema odredbi Pravilnika o zaštiti na radu TD "Cedevite" pa isti pravilnik nije analizirala inspektorica zaštite na radu u svom inspekcijskom zapisniku o nadzoru i stoga je došlo do krivog zaključka i krivog podizanja optužnice jer radnici ovdje prisutni obojica u svom ugovoru o radu imaju ugrađenu odredbu da obavljaju poslove i druge poslove koje im naredi njima neposredno nadređeni rukovoditelj, a ti rukovoditelji su ujedno bili ovlaštenici poslodavca TD Cedevita. Prema mišljenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava navedeni ručni električni viličar ne spada u kategoriju samohodnih strojeva niti vozila unutarnjeg prijevoza i on se u biti može kretati po svim površinama unutar pogona. Radom na visini prema pravilima zaštite na radu smatraju se poslovi koji se obavljaju na visini višoj od tri metra od tla. Istaknula je da optuženi RS nije počinio nikakav propust iz zaštite na radu ako nije obratio pažnju nalaze li se na putu kojim upravlja viličarem kakve prepreke, a s obzirom da se radi o viličaru koji ne spada u kategoriju samohodnih strojeva niti vozila unutarnjeg prijevoza.
16. S obzirom na određene kontradiktornosti pisanog nalaza i mišljenja i iskaza na raspravi vještakinje dipl. ing. sig. Ana Šijaković, sud je radi utvrđenja spornih činjenica proveo novo vještačenje po vještaku zaštite na radu Ivici Juričkom dipl. ing. sigurnosti, koji je dostavio pisani nalaz i mišljenje te je i neposredno ispitan na raspravi.
16.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Ivice Juričkog dipl. ing. sig. proizlazi (str. 435-441) da je optuženik RS odgovoran jer je vozeći viljuškar zapeo istim za stabilizator ljestvi pri čemu je došlo do pomaka ljestvi i pada radnika BS na tlo pri čemu se isti ozlijedio. Vještak je istaknuo da je RS odgovoran jer nije obratio dovoljno pažnje prilikom upravljanja viličarom što je u suprotnosti s čl. 68. toč. 1. Zakona o zaštiti na radu prema kojoj je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom, zatim u suprotnosti s čl. 92. Pravilnika o zaštiti na radu poslodavca "Cedevita" d.o.o jer isti nije obratio dovoljno pažnje prilikom upravljanja viličarom, zatim u suprotnosti s točkom 2.1. priloga I. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 018/2017) prema kojoj rukovatelj mora s mjesta upravljanja nadzirati opasna područja radne opreme i osigurati da nijedan radnik nije u opasnom području, zatim u suprotnosti s točkom 1.1. priloga II. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 018/2018) prema kojoj radna oprema se mora koristiti na način kojim se smanjuju rizici za druge radnike, primjerice osiguravanjem dovoljnog prostora između pokretnih dijelova radne opreme i njihove okoline. Vještak je naveo da nije vidljivo da je netko drugi bio odgovoran za štetni događaj. Štetan događaj se dogodio u trenutku nepažnje kada su RS i BS obavljali svoj posao neovisno jedan od drugog. Uz radnike se nije trebao nalaziti nitko od rukovodećih radnika. Da se uz radnike nalazio i netko od rukovodećih radnika (ovlaštenik poslodavca) nije vjerojatno da bi isti mogao spriječiti štetan događaj. Od strane optuženika RS učinjen je propust jer isti nije utvrdio da je put kojim je isti vozio viličar dovoljno širok da može proći istim i nije obratio pažnju na stabilizator ljestvi koji se nalazio na putu i za koji je isti zapeo viličarom. Propusti u primjeni pravila, mjera i propusta iz područja zaštite na radu su navedeni u točki 2. zaključka vještaka. Mišljenje vještaka je da postoji uzročno-posljedična veza između učinjenih propusta optuženika RS i nastale nesreće na radu. Da je radnik RS vozio viličar dovoljnom pažnjom ne bi došlo do zapinjanja viličara za stabilizator ljestvi, time niti do pada radnika BS. Optuženik RS je trebao utvrditi može li viličar kojim upravlja može proći uz ljestve koje se nalaze na putu kojim je isti upravljao viličarom. Ako je isti bio u nedoumici, isti je morao upozoriti radnika BS da siđe s ljestava, privremeno ukloniti iste i nakon toga proći viličarom tim istim putem. Ako je prolaz bio dovoljno širok radnik je trebao transport obavljati dužnom pažnjom tako da viličarom ne zapne za ljestve na kojima je stajao BS.
16.2. Iskazujući pred sudom sudski vještak Ivica Jurički dipl. ing. sig. naveo je (str. 469-470) da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 5. lipnja 2025. te je dodao da on nije bio u hali u kojoj se dogodio štetan događaj. U prostoru su se nalazila tri spremnika i to postavljeni uz zapadni zid. Spremnici su bili postavljeni jedan do drugoga. Ne može reći koji spremnik je pregledavao ozlijeđeni radnik BS kada se dogodio štetan događaj. Iz fotografije priložene od strane branitelja (str. 477-479) vidljivo je da spremnici nisu iste visine to jest da je srednji spremnik viši od dva susjedna. Ne zna koja je ukupna visina pojedinih spremnika. Prema podacima u spisu ispred istočne strane spremnika nalazi se prolaz od zapadnog zida pogona u smjeru istoka širine od 300 do 470 centimetara. Bez obzira uz koji su se spremnik ljestve nalazile nije bilo potrebno obilježavanje tog mjesta posebnom upozoravajućom trakom. Iz spisa nije vidljivo da li su se u prostoru između spremnika i zapadnog zida nalazili neki drugi predmeti odnosno neka druga instalacija. Visina zadnjih gazišta ljestvi je na 2,36 metara. Nije mu poznato kolika je visina spremnika i dopušta da je moguće da je njihova visina viša od tri metra. U konkretnom slučaju ne radi se o radu na visini. Smatra se da ako radnik radi na visini više od 1 metra da mora imati zaštitu na tom području na kojem se nalazi, ali prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada, rad na visini smatra se onaj koji se odvija na visini višoj od tri metra. Dakle, pod ova tri metra smatra se da donji dio nogu radnika mora biti na visini višoj od tri metra, dakle njegova stopala. U konkretnom slučaju stradali radnik nije imao svu zaštitnu opremu koju je zadužio, ali nije je niti trebao imati. Stradali radnik nije obavljao samo taj posao nego je obavljao i druge poslove. Stradali radnik je trebao dobiti osobnu zaštitnu opremu koja mu je potrebna za obavljanje svih poslova koji su u opisu njegovog radnog mjesta. Radnik mora biti osposobljen za sve poslove koje obavlja, koji su to poslovi vidljivo je iz procijene rizika. Promjenom radnog mjesta obično se radnik treba ponovno osposobiti zato što za različita radna mjesta postoje i različite opasnosti. Radnik BS je svojim prijašnjim osposobljavanjem bio osposobljen i za posao koji je obavljao prilikom ozljeđivanja jer je isti kroz svoj period rada kod predmetnog poslodavca taj posao obavljao već duži niz godina.
17. Prema liječničkoj dokumentaciji proizlazi da je žrtva BS u opisanom događaju zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu SAH frontotemporalno desno, intrakranijalnog krvarenja parietookcipitalno desno, natučenja mozga, lacerokontuzne rane na glavi pearietookcipitalno lijevo i prijeloma okcipitalne kosti čime je objektivno potvrđena težina posljedice nastale predmetnim štetnim događajem. Ova činjenica tijekom postupka nije bila sporna među strankama.
18. Ocjenjujući sve provedene dokaze, svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je utvrdio da je optuženik protivno čl. 68. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, čl. 92. Pravilnika o zaštiti na radu poslodavca trgovačkog društva „Cedevita“ d.o.o., točki 2.1. Priloga I. i točki 1.1. Priloga II. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, upravljajući predmetnim AKU viličarom propustio postupati s dužnom pažnjom i voditi računa nalazi li se na putu njegova kretanja prepreka ili drugi radnik čiju bi sigurnost mogao ugroziti. Zbog toga nije usmjerio viličar na dovoljnoj udaljenosti od aluminijskih ljestvi na kojima se nalazio oštećenik BS, uslijed čega je zahvatio njihov stabilizator, izazvao destabilizaciju ljestvi i pad BS na pod proizvodne hale, pri čemu je isti zadobio teške tjelesne ozljede opisane u izreci presude.
19. Sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ivice Juričkog te ga ocjenjuje stručnim, potpunim, jasnim, logičnim i uvjerljivim. Vještak je svoje zaključke utemeljio na cjelokupnoj dokumentaciji koja prileži spisu, fotodokumentaciji mjesta događaja, medicinskoj dokumentaciji, zapisniku o inspekcijskom nadzoru, iskazima optuženika, oštećenika i svjedoka te važećim propisima iz područja zaštite na radu. Na raspravi je detaljno obrazložio svoj nalaz i mišljenje te argumentirano odgovorio na sva pitanja stranaka, pri čemu nije odstupio od pisanog nalaza niti su tijekom njegova ispitivanja uočene proturječnosti ili nelogičnosti koje bi dovele u pitanje pravilnost ili uvjerljivost njegova stručnog mišljenja.
20. Sud posebno prihvaća zaključak sudskog vještaka Ivice Juričkog da je neposredni uzrok predmetnog štetnog događaja bio kontakt AKU viličara kojim je upravljao optuženik sa stabilizatorom aluminijskih „A“ ljestvi na kojima se nalazio oštećenik. Takav zaključak nije utemeljen samo na pravilima struke i primjenjivim propisima iz područja zaštite na radu, već je u skladu s ostalim provedenim dokazima te predstavlja logičan i životno uvjerljiv slijed događaja koji proizlazi iz njihove međusobne povezanosti. Naime, navedeni zaključak potvrđen je iskazom svjedokinje ĆS u dijelu u kojem je iskazivala o činjenicama koje je neposredno utvrdila tijekom provedenog inspekcijskog nadzora, fotografijama mjesta događaja, kao i obranom samog optuženika u dijelu u kojem potvrđuje da je prije prolaska uočio postavljene ljestve te da je istim prolazom prethodno već jednom nesmetano prošao. Stoga sud nalazi da zaključak vještaka Juričkog nije izolirano stručno mišljenje, već predstavlja zaključak koji je potvrđen i ostalim provedenim dokazima te kao takav čini jedino razumno i uvjerljivo objašnjenje mehanizma nastanka predmetnog štetnog događaja.
21. Sud nije prihvatio nalaz i mišljenje sudske vještakinje Ane Šijaković u dijelu u kojem zaključuje da optuženik RS nije počinio propust iz područja zaštite na radu. Naime, sud nalazi da navedeni zaključak prelazi okvire stručnog vještačenja te zadire u ocjenu odlučnih činjenica o postojanju propusta na strani optuženika kao temelja njegove kaznenopravne odgovornosti. Zadaća je sudskog vještaka dati stručno mišljenje o činjenicama iz područja svoje struke, pravilima zaštite na radu i eventualnim stručnim propustima, dok je ocjena postojanja kaznenopravne odgovornosti, nakon savjesne ocjene svih provedenih dokaza, isključivo u nadležnosti suda. Stoga sud navedeni dio nalaza i mišljenja vještakinje nije prihvatio, već je o odlučnim činjenicama zaključivao na temelju cjelokupnog dokaznog postupka, pri čemu je odlučnu dokaznu vrijednost dao nalazu i mišljenju sudskog vještaka Ivice Juričkog te ostalim međusobno suglasnim provedenim dokazima. Osim toga, zaključak vještakinje Ane Šijaković nije logički usklađen s ostalim dijelovima njezina nalaza. Naime, sama vještakinja utvrđuje da su u konkretnom slučaju postojali propusti u organizaciji rada i provedbi mjera zaštite na radu te izričito navodi da do štetnog događaja ne bi došlo da su svi sudionici radnog procesa postupali sukladno pravilima zaštite na radu i internim pravilima poslodavca. Unatoč tome zaključuje da optuženik nije počinio propust iz područja zaštite na radu. Sud smatra da takav zaključak nije dostatno obrazložen niti proizlazi iz ostalih činjeničnih utvrđenja sadržanih u njezinu nalazu.
22. Eventualni organizacijski propusti poslodavca, neposredno nadređenih osoba ili drugih zaposlenika ne isključuju kaznenu odgovornost optuženika. Predmet ovog kaznenog postupka nije ocjena organizacije sustava zaštite na radu kod poslodavca niti eventualna odgovornost drugih osoba, već isključivo ocjena konkretnog postupanja optuženika u trenutku nastanka štetnog događaja. Stoga ni eventualni propusti drugih osoba ne oslobađaju optuženika njegove zakonske obveze da prilikom upravljanja radnom opremom postupa s dužnom pažnjom i vodi računa o sigurnosti drugih radnika. Postojanje eventualne odgovornosti drugih osoba ne isključuje niti umanjuje kaznenu odgovornost optuženika ukoliko su u njegovom postupanju ostvarena sva zakonska obilježja terećenog kaznenog djela.
23. Upravo u tome sud nalazi odlučnu povredu članka 68. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu. Tom je odredbom propisano da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove s dužnom pažnjom te pri radu voditi računa o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na koje mogu utjecati njegovi postupci ili propusti tijekom rada. Navedena zakonska obveza podrazumijeva da radnik prije i tijekom uporabe radne opreme procjenjuje okolnosti rada i svoje postupanje prilagodi tako da ne ugrozi druge osobe koje se nalaze u radnom prostoru.
24. U konkretnom slučaju optuženik RS je prije prolaska viličarom uočio da su uz spremnike postavljene aluminijske ljestve. Iz prihvaćenih iskaza svjedoka VS i ČS proizlazi da se takve ljestve nisu ostavljale u proizvodnom pogonu bez potrebe, već su se koristile isključivo tijekom obavljanja konkretnog radnog zadatka te su se odmah nakon završetka rada uklanjale. Samim time optuženik je, vidjevši postavljene ljestve, bio dužan računati s mogućnošću da se na njima nalazi radnik ili da će se na njih neposredno popeti. Bio je dužan procijeniti postoji li dovoljno prostora za siguran prolaz viličara ili, ako je postojala bilo kakva dvojba, privremeno zaustaviti transport i upozoriti radnika da siđe s ljestvi prije nastavka vožnje.
25. Obrana optuženika tijekom postupka nastoji prikazati da su za nastanak predmetnog događaja odlučni način postavljanja ljestvi, eventualni nedostatak signalne trake ili čunjeva, visina spremnika ili pitanje koji je od tri spremnika oštećenik pregledavao. Prema ocjeni suda navedene okolnosti nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s neposrednim nastankom štetnog događaja. Neposredni uzrok nastanka štetnog događaja bio je kontakt viličara kojim je upravljao optuženik sa stabilizatorom aluminijskih ljestvi, uslijed čega je došlo do njihova pomicanja i pada oštećenika. Navedene okolnosti eventualno mogu biti od značaja za ocjenu organizacije rada kod poslodavca ili odgovornosti drugih osoba, ali ne dovode u pitanje postojanje uzročno - posljedične veze između postupanja optuženika i nastale posljedice , niti isključuju njegovu kaznenopravnu odgovornost.
26. Isto tako, obrana dovodi u pitanje i mogućnost da se oštećenik BS poskliznuo s navedenih ljestvi te da je sam pao, dok u prilog navedenih tvrdnji ne nudi dokaze iz kojih bi se to moglo na nedvojben način utvrditi. Predloženi svjedoci TS i ES, čije ispitivanje je sud odbio kao odugovlačeći dokazni prijedlog, nisu bili očevici samog pada oštećenika te isti ne bi mogli potvrditi takve navode obrane, dok njihovo mišljenje o mogućem posklizavanju s ljestvi nije od odlučne važnosti. Stoga, sud takve tvrdnje i prijedloge obrane smatra usmjerenim izbjegavanju kaznenopravne odgovornosti. Štoviše, indikativno je da je oštećenik pao s ljestava upravo u trenutku kada je optuženik prolazio viličarom pokraj ljestava na kojima je on stajao, a ne prije ili kasnije, tim više što je prema kazivanju samog oštećenika, takve zadatke izvršavao i ranije tijekom svog zaposlenja u navedenom TD.
27. Stoga je sud na temelju svih provedenih i ocijenjenih dokaza nedvojbeno utvrdio da optuženik RS inkriminiranog dana nije postupao po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama što je uzrokovalo opasnost za život ljudi, a posljedično teško tjelesno ozljeđivanje oštećenika BS.
28. Nalazeći dokazanim da je optuženik iz nehaja počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi čl. 215. st. 3 i 2. KZ/11, isti je proglašen krivim te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju odredbe čl. 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda, tako da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja u trajanju od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
29. Dakle, nije bilo dvojbe u pogledu krivnje optuženika za počinjeno kazneno dje lo koje mu se stavlja na teret jer optuženikova sposobnost shvaćanja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom prilikom počinjenja terećenog kaznenog djela nije dovedena u pitanje. Nakon provedenog dokaznog postupka, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženik kazneno djelo počinio iz nehaja jer je bio svjestan da propuštanjem kontroliranja nalazi li se na putu kojim prolazi viličar kakva prepreka ili drugi radnici može iste dovesti u opasnost, ali je olako držao da do toga neće doći. Na strani optuženika prilikom njegova postupanja sud ne nalazi niti jedan ispričavajući razlog.
30. Odlučujući o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije, sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja propisane čl. 41. KZ/11 cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža. Kao olakotne okolnosti sud je cijenio dosadašnju neosuđivanost optuženika, njegov uredan dotadašnji život, činjenicu da je predmetno kazneno djelo počinjeno iz nehaja, kao i protek više godina od njegova počinjenja tijekom kojih optuženik nije počinio niti jedno novo kazneno djelo niti je njegovo ponašanje upućivalo na sklonost protupravnom postupanju. Navedene okolnosti, promatrane u svojoj ukupnosti, upućuju na zaključak da se radi o izoliranom događaju u dotadašnjem životu optuženika. Otegotnih okolnosti sud nije našao.
31. Imajući u vidu sve utvrđene olakotne okolnosti, izostanak otegotnih okolnosti te stupanj krivnje optuženika, sud smatra da će se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju u cijelosti ostvariti izricanjem kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine uz primjenu uvjetne osude s rokom provjeravanja od 2 (dvije) godine. Sud smatra da za ostvarenje svrhe kažnjavanja nije nužno izvršenje izrečene kazne zatvora, budući da se i samom prijetnjom njezina izvršenja može dovoljno utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela. Istodobno će se izrečenom kaznenopravnom sankcijom ostvariti i svrha generalne prevencije, odnosno poslati jasna poruka o nužnosti dosljednog poštivanja propisa zaštite na radu i odgovornog postupanja pri uporabi radne opreme radi zaštite života i zdravlja radnika.
32. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. i 6. ZKP/08 optuženik RS oslobađa se obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08. Navedeno je odlučeno budući da je optuženik umirovljenik, mjesečno prima mirovinu u visini 700,00 eura pa kada se uzme u obzir iznos nastalih troškova , sud nalazi da optuženik navedene troškove ne bi mogao platiti bez da dovede u pitanje svoju materijalnu egzistenciju.
33. Iz obrazloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.
U Bjelovaru 28. siječnja 2026.
Sudac
Veronika Sajfert
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
