REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-2/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž R- 1229/2021-2 od 15. prosinca 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pr-462/2018-42 od 23. kolovoza 2021., u sjednici održanoj 28. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženice, ukidaju se presuda Županijskog suda u Splitu broj Gž R-1229/2021-2 od 15. prosinca 2023. i presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pr-462/2018-42 od 23. kolovoza 2021. u dosuđujućem dijelu točke I. izreke i dijelu pod točkom II. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom tuženici je naloženo na ime razlike plaće za razdoblje od 20. ožujka 2013. do 4. travnja 2018. isplatiti tužitelju bruto iznos 9.187,24 kuna sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose kako je navedeno u izreci presude, sve u roku od 15 dana, osim iznosa zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak u navedenim bruto iznosima (točka I. izreke). Ujedno je tuženici naloženo naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 9.150,00 kuna s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 23. kolovoza 2021. do isplate (točka II. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom je žalba tuženice odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda je potvrđena u pobijanom dosuđujućem dijelu točke I. izreke i dijelu pod točkom II. izreke.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-1779/2024-2 od 8. svibnja 2024. tuženici dopustio podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:

„Smatra li se prekovremenim radom, rad službenika koji radi u turnusu odnosno u smjenama i ostvari broj radnih sati koji su duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, neovisno o tome je li službenik radio u radne dane ili neradne dane odnosno blagdanom?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženica je podnijela reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), zbog pravnog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena. Predložila je preinačiti pobijanu presudu sukladno revizijskim navodima, odnosno ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. U odgovoru na reviziju, tužitelj je predložio odbaciti reviziju, odnosno odbiti je kao neosnovanu.

6. Revizija je osnovana.

7. U povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 3. ZPP).

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja koji je zaposlen na radnom mjestu carinika III. vrste u Područnom carinskom uredu Rijeka, za isplatu iznosa 9.187,24 kune bruto po osnovi razlike u plaći za razdoblje od 20. ožujka 2013. do 4. travnja 2018., za prekovremene sate odrađene u neradne dane, državne blagdane i praznike, koji se temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženica pogrešno primijenila odredbu čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13 - dalje: KU/08), odnosno čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj 112/17 i 12/18 - dalje: KU/17) i pogrešno obračunala mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati koji je tužitelj radio.

9. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužitelja, u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženice mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbija samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

10. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da je rad tužitelja bio organiziran u turnusu, u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično, na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđen broj sati odrađenih na blagdan i neradne dane utvrđene zakonom, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka te su oni obračunati kao sati rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati, na način da je izvršena usporedba sati rada iz Obračunskih isprava za isplatu plaće i Evidencije o korištenju radnog vremena i po toj usporedbi, na temelju čega je utvrđena visina potraživanja po toj osnovi.

11. Na temelju navedenih utvrđenja, osobito na temelju izračuna vještaka, nižestupanjski su sudovi prihvatili tužbeni zahtjev, imajući u vidu odredbu čl. 44. st. 1. KU/08, odnosno čl. 38. st. 1. KU/17, kojom je ugovoren način obračuna prekovremenih sati tako da je od ukupnog broja odrađenih sati rada odbijen mjesečni fond radnih sati, koji čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati, zauzimajući shvaćanje da kada blagdan, kao neradni dan, pada u razdoblju od ponedjeljka do petka, isti ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, međutim, neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan, koji u tjednu padaju od ponedjeljka do petka, isti ostvaruje pravo na prekovremene sate tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena.

12. Pogrešno je stajalište nižestupanjskih sudova da se mjesečni fond radnih sati obračunava na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam, a pri čemu se blagdan kao neradni dan, koji pada u razdoblju od ponedjeljka do petka, ne uračunava u mjesečni fond radnih sati, već u ukupan mjesečni fond sati.

13. Naime, nižestupanjski sudovi nisu uzeli u obzir tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije), a koja tumačenja imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora sukladno odredbi čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno odredbe čl. 101. st. 8. KU/17.

14. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj 68/13, 30/14 i 115/16 - dalje: ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

15. Na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija je donijela Tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način.

16. Prema Tumačenju broj 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

17. Prema Tumačenju broj 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU/08.

18. Prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama, nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak - petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

19. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam (8).

20. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenom na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

21. Tumačenjem Komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

22. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i tumačenje od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od shvaćanja sudova u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema shvaćanju sudova redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

23. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17), djelomično je osnovana tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

24. Prema odredbi st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08 i 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

25. Time je odgovoreno na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija.

26. S obzirom da tužitelj tužbeni zahtjev za isplatu utuženog iznosa temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i na postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su zanemarili različita tumačenja Komisije o izračunu mjesečnog fonda sati, a potom i ocijenili tužbeni zahtjev osnovanim u cijelosti. Ovakvo stajalište izrazio je ovaj revizijski sud već i u odlukama Rev-1140/2022 od 15. veljače 2023. i Rev-515/2024 od 6. veljače 2025.

27. Budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjski sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom tumačenja Zajedničke komisije broj 8/44, 2/35, 24/44 i tumačenja Zajedničke komisije od 16. svibnja 2012., nema uvjeta za preinaku presude, pa je na temelju čl. 391. st. 7. ZPP valjalo odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

28. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 28. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Željko Pajalić