Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-3/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Matić, u pravnoj stvari predlagateljice ĆZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćni Vlaho Duplančić, odvjetnik u Splitu, protiv protustranke ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Lučić, odvjetnik u Splitu, radi zabilježbe pravnog lijeka, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Z-26920/2023 (Z-16831/2021) od 26. siječnja 2024., dana 28. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke ŽZ iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Z- 26920/2023 (Z-16831/2021) od 26. siječnja 2024. te se nalaže brisanje zabilježbe odbačenog prigovora u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], brisanje zabilježbe odbijenog prigovora u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i brisanje zabilježbe žalbe u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je prigovor protustranke izjavljen kroz podneske od 07. studenog 2022. i 19. travnja 2023. kao nedopušten (točka I. izreke), naložen je upis zabilježbe odbačenog prigovora u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] do pravomoćnog okončanja postupka (točka II. izreke), odbijen je kao neosnovan prigovor protustranke i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišno knjižnog odjela Split, poslovni broj Z-16831/2021 od 25. svibnja 2023. (točka III. izreke), naložen je upis zabilježbe odbijenog prigovora u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] do pravomoćnog okončanja postupka (točka IV. izreke) i zemljišnoknjižnom odjelu naložena je provedba tog rješenja (točka V. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se protustranka pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže da žalbeni sud uvaži žalbu na način da odbaci prijedlog predlagateljice kao neuredan ili da preinači pobijano rješenje na način da odbije prijedlog predlagateljice kao neosnovan ili da ukine pobijano rješenje i da predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Sud prvog stupnja odluči je kao u izreci pobijanog rješenja uz obrazloženje:

- da je prigovore iz podnesaka od 07. studenog 2022. i 19. travnja 2023. protustranka podnijela prije no što je odlučeno o prijedlogu predlagatelljice (25. svibnja 2023.), a da prigovor nezadovoljna stranka može izjaviti samo protiv rješenja kojim je odlučeno o nekom zemljišnoknjižnom upisu (čl. 143. i čl. 144. Zakona o zemljišnim knjigama, Nar. nov. broj 63/19., 128/22., dalje: ZZK) slijedom čega da su ti prigovori nedopušteni (točke I. i II. pobijanog rješenja),

- da iz predmeta poslovni broj Z-4373/2021 proizlazi da je, na temelju presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-161/17-45 od 31. svibnja 2019., rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta donesenim 13. travnja 2021., dopušten upis prava vlasništva na nekretnini opisanoj pod točkom 9. prvostupanjskog obrazloženja u korist protustranke, uz brisanje prava vlasništva predlagateljice,

- da je to rješenje predlagateljici dostavljeno 19. travnja 2021., nakon čega je predlagateljica, 29. travanja 2021., sudu dostavila prijedlog radi zabilježbe dopuštenja revizije, dakle unutar zakonskog roka za podnošenje žalbe protiv zemmljišnoknjinog rješenja,

- da iz podataka u e-spisu proizlazi da je presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-161/17-45 od 31. svibnja 2019. potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-2300/19 od 28. travnja 2020. i da je u odnosu na tu odluku podnesen prijedlog za dopuštenje revizije,

- slijedom čega da je, u skladu s čl. 93. st. 1. ZZK-a, zemljišnonknjižni sud pravilno odredio zabilježbu tog izvanrednog pravnog lijeka te je stoga, na temelju čl. 145. st. 4. tog Zakona odlučeno kao pod točkama III. do V. izreke pobijanog rješenja.

5. Ispitujući pobijano rješenje ovaj je sud ocijenio da u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti u skladu s čl. 365. st. 2. tog Zakona.

6. Neosnovano se navodima žalbe ukazuje i na žalbeni razlog iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a, a neosnovano je i isticanje žalbenog razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. točka 3. tog Zakona.

7. Također, neosnovano navodima žalbe žalitelj ustraje na navodima da je prijedlog predlagateljice trebalo odbaciti jer da ne sadrži naznaku osobe koju se o rješenju o prijedlogu treba obavijestiti, u smislu čl. 109. st. 1. u vezi s čl. 118. st. 6. ZZK.

7.1. Odbacivanje prijedloga predlagateljice zbog činjenice da nije naznačeno koju osobu treba obavijestiti o rješenju, s obzirom na nespornu činjenicu da je na temelju pravomoćne presude umjesto predlagateljice upisana protustranka i da predlagateljica odluku na temelju koje je dozvoljen takav upis pobija izvanrednim pravnim lijekom, čime je jasno da se eventualni uspjeh tužiteljice u revizijskoj fazi postupka može odnositi samo na protustranku, u konkretnom bi slučaju predstavljalo suviše formalističko tumačenje te zakonske odredbe.

7.2. Ovo jer je, uz propisano čl. 109. st. 1. i čl. 118. st. 6. ZKK-a, odredbom sadržanom u čl. 137. st. 1. istog Zakona propisano i kome sud dostavlja rješenje doneseno u zemljišno knjižnom postupku, a to je između ostalih i osobi protiv koje je dozvoljena zabilježba (ovdje je jasno da je to protustranka). Stoga propust predlagateljice da sudu naznači koga treba obavijestiti o zabilježbi ne predstavlja propust zbog kojeg je trebalo odbaciti prijedlog predlagateljice u smislu čl. 118. st. 6. ZZK. Sud će ionako, silom zakona, rješenje o zabilježbi dostaviti osobi koju o tome treba obavijestiti, ovdje protustranci (kao jedinoj osobi na čija knjižna prava uspjeh tužiteljice u revizijskoj fazi postupka može, eventualno, biti od utjecaja) pa stoga propust tpredlagateljice da i ona sudu naznači da protustranku treba obavijestiti o zabilježbi nije takvog značaja da bi za posljedicu trebalo imati odbacivanje prijedloga predlagateljice. Nelogičnost i nepotrebni formalizam zakona u ovom dijelu ne treba tumačiti na štetu predlagateljice.

8. U odnosu na odlučeno pod točkama I. i II. izreke pobijanog rješenja žalitelju valja odgovoriti da isti nije imao pravni interes podnositi prigovore koje je istaknuo na prijedlog predlagateljice u podnescima od 07. studenog 2022. i 19. travnja 2023. Ovo jer u vrijeme podnošenja tih prigovora nije bilo odluke suda o prijedlogu predlagateljice te time nije ni postojala neka sudska odluka kojom bi isti bio nezadovoljan pa da bi imao pravni interes podnositi prigovor (čl. 143. i čl. 144. ZZK).

8.1. Slijedom toga sud je pravilnom primjenom prava iz 99. st. 2. ZZK-a u vezi s čl. 366. st. 1., čl. 367. st. 1. i čl. 358. st. 1. i 3. ZPP-a te prigovore odbacio kao nedopuštene pa je prvostupanjska odluka pod točkama I. i II. izreke potvrđena na temelju čl. 149. st. 3. ZPP-a.

9. Dalje žalitelju valja odgovoriti da je odredbom čl. 93. st. 1 ZZK-a propisano da je zabilježba izvanrednog pravnog lijeka zabilježba kojom se osigurava prvenstveni red za uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije uknjižbe, a koja je provedena na temelju pravomoćne odluke koja se tim izvanrednim pravnim lijekom pobija. Prema stavku 2. i 3. citirane odredbe, prijedlog za zabilježbu iz stavka 1. može se podnijeti prije ili nakon podnošenja izvanrednog pravnog lijeka, a u roku za podnošenje prigovora odnosno žalbe protiv zemljišnoknjižnog rješenja koje je doneseno na temelju odluke koja se izvanrednim pravnim lijekom pobija, s time da će se u tom slučaju prijedlogu za upis zabilježbe iz stavka 1. udovoljiti ako predlagatelj u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga dostavi dokaz da je podnesen izvanredni pravni lijek, u protivnom će prijedlog odbaciti.

10. S obzirom na propisano tom odredbom navedena zabilježba se može dopustiti samo onda kada je na temelju pravomoćne odluke koja se pobija izvanrednim pravnim lijekom bio naložen odgovarajući upis u zemljišnu knjigu.

11. Kako je odlukom koja se pobija izvanrednim pravnim lijekom bio naložen upis u zemljišnu knjigu (točka 9. obrazloženja, koja činjenica niti nije sporna u žalbenoj fazi), te se zabilježbom izvanrednog pravnog lijeka može ostvariti učinak osiguranja prvenstvenog reda radi provedbe odluke koja će, eventualno, biti donesena u povodu izvanrednog pravnog lijeka, ako se istome udovolji, to je sud prvog stupnja, pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao pod točkama III. do V. pobijanog prvostupanjskog rješenja pozivom na čl. 145. ZZK-a, pravilno pri tome utvrđujući da je prijedlog za zabilježbu podnesen unutar zakonom propisanog roka.

12. Slijedom toga je ovaj sud i u ovom dijelu odlučio kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja na temelju čl. 149. st. 3. ZZK-a, bez potrebe odgovaranja na navode žalbe izvan rečenog (čl. 375. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a).

U Zagrebu 28. siječnja 2026.

Sudac:

Jadranka Matić