Republika Hrvatska

Općinski sud u Metkoviću

Andrije Hebranga 9

Posl. br. Ovr-214/2025

20 350 Metković

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E I Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji tog suda Marijani Zloić-Talajić, a na prijedlog višeg sudskog savjetnika - specijalista Ivice Kurana, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja:

BT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Goranu Lučiću, odvjetniku iz Splita, Domovinskog rata 26, protiv ovršenika: CT, [adresa], Ive [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u OD Ljubičić & Vrdoljak d.o.o., Split, Sukoišanska 4, odlučujući o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa sredstava nedopuštenim i prijedlogu za odgodu ovrhe, dana 28. siječnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 27. studenog 2025. godine, zaprimljen u ovom sudu dana 30. prosinca 2025. godine, za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim, po zahtjevu za naplatu od dana 30. listopada 2025. godine ovrhovoditelja protiv ovršenika, a sve temeljem vjerodostojne isprave – Zadužnice pod posl. br. OV- 1808/21, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika od 27. studenog 2025. godine, zaprimljen u ovom sudu dana 30. prosinca 2025. godine, za donošenjem rješenja kojim se nalaže Financijskoj agenciji da u cijelosti odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu od dana 30. listopada 2025. godine, temeljem vjerodostojne isprave – Zadužnice pod posl. br. OV-1808/21, kao neosnovan.

III. Nalaže se ovršeniku platiti ovrhovoditelju trošak ovog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR u roku od 8 (osam) dana.

z a k l j u č i o  j e

1. Upućuje se ovršenik CT, [adresa], B [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom odnosno da ovrha nije dopuštena zbog razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona, odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na osnovu ovršne isprave i jer je ovršna tražbina ovrhovoditelja zastarjela.

2. Pokretanje parnice ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

3. Tužbu, kojom pokreće parnicu na koju je upućen ovršenik može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u pravnom lijeku u povodu kojeg je upućen na parnicu.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podnio dana 27. studenog 2025. godine pred Općinskim sudom u Splitu prijedlog radi odgode prijenosa sredstava i proglašenja ovrhe nedopuštenom, te podredno prijedlog radi upućivanja u parnicu. Postupajući po predmetu Općinski sud u Splitu se rješenjem posl. br. Ovr-2852/2025 od dana 03. prosinca 2025. godine proglasio mjesno nenadležnim, te je nakon pravomoćnosti rješenja predmet dostavio Općinskom sudu u Metkoviću kao stvarno i mjesno nadležnom sudu.

2. Ovršenik u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA-om, u bitnom navodi ovrhovoditelj nema nikakve osnove da bi mogao biti posjednik predmetne zadužnice, da je ista aktivirana bez pravne osnove, da on nema nikakvih dugovanja prema ovrhovoditelju, te ističe prigovor zastare.

3. Zaključno predlaže da se donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos novčanih sredstava ovršenika proglasiti nedopuštenim, te predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, te podredno upućivanje u parnicu.

4. U odgovoru na prijedlog ovršenika, ovrhovoditelj se u cijelosti protivi prijedlogu ovršenika za donošenjem rješenja kojim će se pljenidba i prijenos sredstava proglasiti nedopuštenim, te se protivi prijedlogu ovršenika za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava. Nadalje, navodi da je zahtjev za izravnu naplatu podnesen na temelju bjanko zadužnice broj OV-1080/21, koja predstavlja valjanu ovršnu ispravu. Ističe da je zadužnica izdana na temelju valjanog i zakonitog pravnog posla – Ugovora od 01.05.2021. godine, potpisanog od strane ovrhovoditelja kao primatelja i ovršenika kao davatelja, a koji je u osnovi ugovor o povratu zajma kojeg je prethodno ovrhovoditelj pozajmio ovršeniku. Ovršenik se spomenutim Ugovorom obvezao u čl. 7. da će sa svrhom osiguranja plaćanja po osnovi Ugovora predati primatelju – ovdje ovrhovoditelju zadužnicu u iznosu od 400.000,00 kn, odnosno 38.265,45 EUR. Obzirom da do dana podnošenja prijedloga za izravnu naplatu ovršenik nije ispunio svoju obvezu iz osnovnog pravnog posla, ovrhovoditelj je bio primoran aktivirati zadužnicu. U odnosu na prigovor zastare, ističe da je Zahtjev za izravnu naplatu podnesen 30. listopada 2025. godine, dakle unutar važećih rokova zastare, te da su tražbine iz osnovnog pravnog posla uredno evidentirane, dospjele i nisu prestale ni ispunjenjem ni na drugi zakonom propisan način.

5. Prijedlog ovršenika je neosnovan.

6. Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("NN" broj 68/18, 02/20, 46/20 i 47/20; u daljnjem tekstu: ZPONS) u čl. 3. propisano je da osnovu za plaćanje predstavlja, između ostalog, i zadužnica.

7. Odredbom članka 209. stavak 1. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora sukladno čl. 186a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje HRT s potvrdom ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog obroka plaće, naknade plaće ili otpremnine, provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava sa računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud. Odredba čl. 210. OZ-a propisuje pravna sredstva koja stoje ovršeniku na raspolaganju u slučaju izravne naplate. Tako stavak 1. toga članka uređuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1 OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5 ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe istog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

8. Člankom 50. stavak 1. OZ-a je određeno da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano, 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, 10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom

9. Dakle, sud nalazi da ovrhovoditelj može temeljem predmetne zadužnice sukladno odredbi čl. 5. st. 1. ZPONS, provesti postupak izravne naplate novčane tražbine putem Fine u smislu odredbe čl. 209. OZ-a, te da je ovrhovoditelj u konkretnom slučaju bio ovlašten izravno od FIN-e zatražiti prisilnu naplatu, pa je odlučeno kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

10. Sudsku zaštitu zbog eventualno neosnovane naplate po zadužnici pozivajući se na zastaru ovršenik može ostvariti samo u parničnom postupku proglašenjem ovrhe nedopuštenom ili ako je ovrha provedena protu ovrhom ili temeljem odgovarajućeg zahtjeva za povrat novčanih sredstava (stjecanja bez osnove).

11. U odnosu na prijedlog ovršenika da se odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovog članka na odgovrajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe. Nadalje, čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da sud, na prijedlog ovršenika može odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. t. 1. -11. OZ –a i materijalni uvjeti, odnosno vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja. Navedeni formalni i materijalni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno. U konkretnom slučaju, ovršenik je protiv zahtjeva za izravnu naplatu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim što predstavlja sredstvo pravne zaštite u postupku izravne naplate analogno institutu žalbe u redovnom ovršnom postupku i stoga sud zaključuje da je ispunjen formalni uvjet za odgodu ovrhe. U odnosu na drugi uvjet, a to je vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti od nasilja, sud zaključuje kako isti u konkretnom slučaju nije ispunjen. Dakle, ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadokandivu štetu (kao drugu kumulativnu pretpostavku).

12. Naime, ovršenik nije ničim dokazao da bi pretrpio nenadokandivu štetu nego samo paušalno traži odgodu ne navodeći do kada traži odgodu niti dostavlja dokaze u pogledu nenadoknadive štete koja bi mogla eventualno nastati ovršeniku, te je stoga riješeno kao u toč. II. izreke rješenja.

13. Obzirom da je ovršenik svojim zahtjevom/žalbom izvan roka uzrokovao troškove postupka ovrhovoditelju, to je ovrhovoditelju valjalo priznati iste kako ih je zatražio i naložiti ovršeniku plaćanje troška, a što se odnosi na trošak sastava odgovora na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgovor na prijedlog za odgodu ovrhe u visini od 500 bodova (Tbr. 11. toč. 10. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnike, "Narodne novine" br. 138/23 – dalje OT)) što uz važeću vrijednost jednog boda od 2,00 EUR-a i pripadajući PDV od 25% iznosi 1.205,00 EUR, te je stoga riješeno kao u toč. III. Izreke rješenja.

14. Čl. 52. st. 3. OZ-a je određeno da će sud, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga iz čl. 50. stavka 1. točke 7. i 11. OZ-a ili se ne očituje u roku od 8 dana, donijeti bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu, te je stoga riješeno kao u izreci zaključka.

U Metkoviću, 28. siječnja 2026. godine

Sutkinja:

Marijana Zloić-Talajić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovog rješenja, u tri primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopuštena žalba (čl.11. st. 5.OZ-a).

DNA:

1. Goran Lučić, odvjetnik iz Splita, Domovinskog rata 26

2. OD Ljubičić & Vrdoljak d.o.o., Split, Sukoišanska 4